Brže od pregledniku!
78 odnosi: Antifašizam, Atentat, Austro-Ugarska, Španjolska, Španjolski građanski rat, Émile Zola, Beograd, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Borba (novine), Charles De Coster, Demetrova nagrada, Drugi svjetski rat, Ekspresionizam, Eugen Kvaternik, Gustav Krklec, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatski biografski leksikon, Janko Polić Kamov, Jure Kaštelan, Kerestinec, Kiparstvo, Književnost, Kolovoz, Kruševac, Ljubo Wiesner, Maksim Gorki, Marijan Matković, Marin Franičević, Matica hrvatska, Miroslav Krleža, Miroslav Vaupotić, Moskva, Nezavisna Država Hrvatska, Novine, Otokar Keršovani, Petr Kropotkin, Plamen (časopis), Prevoditelj, Prvi svjetski rat, Pseudonim, Publicistika, Realizam (književnost), Rudolf Cesarec, Savez komunista Jugoslavije, Silvije Strahimir Kranjčević, Slavko Cuvaj, Socijaldemokracija, Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), ..., Spomen-park Dotrščina, Srbija, Srijemska Mitrovica, Stjepan Gračan, Tko je tko u NDH, Victor Hugo, Vinko Brešić, Vukovar, Zagreb, Zatvor, 13. srpnja, 14. srpnja, 17. srpnja, 1893., 1910., 1912., 1914., 1915., 1918., 1919., 1920., 1922., 1937., 1941., 1961., 1974., 4. prosinca, 4. siječnja. Proširite indeks (28 više) »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: August Cesarec i Antifašizam · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: August Cesarec i Atentat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: August Cesarec i Austro-Ugarska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: August Cesarec i Španjolska · Vidi više »
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Novi!!: August Cesarec i Španjolski građanski rat · Vidi više »
Émile Zola
Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. – Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.
Novi!!: August Cesarec i Émile Zola · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: August Cesarec i Beograd · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: August Cesarec i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Borba (novine)
Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Novi!!: August Cesarec i Borba (novine) · Vidi više »
Charles De Coster
'''Charles de Coster''' Charles Théodore Henri De Coster (München, 20. kolovoza 1827. – Bruxelles, 17. svibnja 1879.), belgijski pisac francuskog izraza.
Novi!!: August Cesarec i Charles De Coster · Vidi više »
Demetrova nagrada
Demetrova nagrada, bila je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: August Cesarec i Demetrova nagrada · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: August Cesarec i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: August Cesarec i Ekspresionizam · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: August Cesarec i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Novi!!: August Cesarec i Gustav Krklec · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: August Cesarec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: August Cesarec i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: August Cesarec i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Janko Polić Kamov
Janko Polić Kamov (Sušak danas dio Rijeke, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, putopisac, književni kritičar, publicist, prevoditelj i dramatičar.
Novi!!: August Cesarec i Janko Polić Kamov · Vidi više »
Jure Kaštelan
Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.
Novi!!: August Cesarec i Jure Kaštelan · Vidi više »
Kerestinec
Kerestinec je jedno od naselja u današnjem gradu Sveta Nedelja, čijem poštanskom uredu (broja 10431) i pripadaju.
Novi!!: August Cesarec i Kerestinec · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: August Cesarec i Kiparstvo · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: August Cesarec i Književnost · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: August Cesarec i Kolovoz · Vidi više »
Kruševac
Kruševac (Крушевац) je grad u središnjoj Srbiji, i sjedište je Rasinskog okruga.
Novi!!: August Cesarec i Kruševac · Vidi više »
Ljubo Wiesner
Ljubo Wiesner (Zagreb, 2. veljače 1885. – Rim, 3. srpnja 1951.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: August Cesarec i Ljubo Wiesner · Vidi više »
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Novi!!: August Cesarec i Maksim Gorki · Vidi više »
Marijan Matković
Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. – Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.
Novi!!: August Cesarec i Marijan Matković · Vidi više »
Marin Franičević
* Marin Franičević (pjesnik), hrvarski pjesnik i povjesničar književnosti.
Novi!!: August Cesarec i Marin Franičević · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: August Cesarec i Matica hrvatska · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: August Cesarec i Miroslav Krleža · Vidi više »
Miroslav Vaupotić
Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 22. studenoga 1925. – Zagreb, 12. lipnja 1981.), bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist.
Novi!!: August Cesarec i Miroslav Vaupotić · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: August Cesarec i Moskva · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: August Cesarec i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: August Cesarec i Novine · Vidi više »
Otokar Keršovani
Otokar Keršovani Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski novinar, publicist, književni kritičar i političar.
Novi!!: August Cesarec i Otokar Keršovani · Vidi više »
Petr Kropotkin
'''Pjotr Kropotkin''' Petr Aleksejevič Kropotkin (ruski, Пётр Алексеевич Кропоткин), (Moskva, 9. prosinca 1842. – Dmitrov, 8. veljače 1921.), ruski intelektualac, zemljopisac i istraživač.
Novi!!: August Cesarec i Petr Kropotkin · Vidi više »
Plamen (časopis)
Ljube Babića Plamen je bio časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža, zajedno s Augustom Cesarcem.
Novi!!: August Cesarec i Plamen (časopis) · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: August Cesarec i Prevoditelj · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: August Cesarec i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: August Cesarec i Pseudonim · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: August Cesarec i Publicistika · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: August Cesarec i Realizam (književnost) · Vidi više »
Rudolf Cesarec
Rudolf Cesarec (Zagreb, 2. ožujka 1889. – Zagreb, 29. prosinca 1972.), hrvatski matematičar.
Novi!!: August Cesarec i Rudolf Cesarec · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: August Cesarec i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: August Cesarec i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: August Cesarec i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Novi!!: August Cesarec i Socijaldemokracija · Vidi više »
Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)
Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), skraćeno: SRPJ(k), osnovana je na Kongresu ujedinjenja u Beogradu, 20-23. travnja 1919. godine.
Novi!!: August Cesarec i Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista) · Vidi više »
Spomen-park Dotrščina
Prilaz spomen-području Dotršćina Spomen-groblje i park revolucije Dotrščina, nedaleko od parka Maksimira, je prostor koji obuhvaća 365 katastarskih jutara (cca 2 km²), uglavnom šumske površine.
Novi!!: August Cesarec i Spomen-park Dotrščina · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: August Cesarec i Srbija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: August Cesarec i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Stjepan Gračan
Stjepan Gračan (Prugovac, 28. veljače 1941. – Zagreb, 6. veljače 2022.), hrvatski kipar.
Novi!!: August Cesarec i Stjepan Gračan · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: August Cesarec i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Novi!!: August Cesarec i Victor Hugo · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: August Cesarec i Vinko Brešić · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: August Cesarec i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: August Cesarec i Zagreb · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: August Cesarec i Zatvor · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: August Cesarec i 13. srpnja · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: August Cesarec i 14. srpnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: August Cesarec i 17. srpnja · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1893. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: August Cesarec i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1922. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1941. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: August Cesarec i 1961. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: August Cesarec i 1974. · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: August Cesarec i 4. prosinca · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: August Cesarec i 4. siječnja · Vidi više »
