Sadržaj
49 odnosi: Adam Patačić, Andrija Jambrešić, Ardelio Della Bella, Đuro Blažeka, Đuro Deželić, Đuro Matijašević, Đuro Vidmarović, Šime Starčević, Štokavsko narječje, Čakavsko narječje, Bartol Kašić, Bartul Đurđević, Blaž Tadijanović, Bogoslav Šulek, Branko Franolić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae, Faust Vrančić, Francuski jezik, Franjo Marija Appendini, Franjo Sušnik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatske gramatike, Hrvatski narodni preporod, Ivan Belostenec, Ivan Filipović, Ivan Mažuranić, Ivan Tanzlingher Zanotti, Jakov Mikalja, Joakim Stulli, Josip Jurin, Josip Voltić, Juraj Habdelić, Jurij Dalmatin, Lexicon Latinum, Ljudevit Lalić, Ljudevit Modec, Marijan Lanosović, Njemačko-ilirski slovar, Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik, O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze, Pavao Ritter Vitezović, Pomurski Hrvati (Mađarska), Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika, Sanja Vulić Vranković, Stjepan Antoljak, Valentin Putanec, Vjekoslav Babukić, Vladimir Horvat, 1450..
Adam Patačić
'''Adam Patačić''' Adam Patačić (Kaštel kraj Karlovca, 18. veljače 1716. – Kaloča, Mađarska, 19. srpnja 1784.), hrvatski je leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Adam Patačić
Andrija Jambrešić
Andrija Jambrešić (Cesargrad, 20. rujna 1706. – Varaždin, 13. ožujka 1758.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Andrija Jambrešić
Ardelio Della Bella
Ardelio Della Bella (Foggia, 1655. ‒ Split, 3. prosinca 1737.), talijanski i hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, leksikograf i misionar.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ardelio Della Bella
Đuro Blažeka
prof.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Đuro Blažeka
Đuro Deželić
Spomenik u Zagrebu Đuro Deželić (Ivanić-Grad, 25. ožujka 1838. – Zagreb, 28. listopada 1907.), bio je hrvatski književnik i publicist.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Đuro Deželić
Đuro Matijašević
Đuro Matijašević ili Đuro Matijašević Mattei (Dubrovnik, 2. siječnja 1670. – Rim, 13. prosinca 1728.) je bio hrvatski bibliograf, leksikograf i pjesnik.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Đuro Matijašević
Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Đuro Vidmarović
Šime Starčević
Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Šime Starčević
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Štokavsko narječje
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Čakavsko narječje
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Bartol Kašić
Bartul Đurđević
Bartul Đurđević, Bartol Jurjević (oko 1506. oko 1566.), hrvatski poliglot i hrvatski latinist iz 16.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Bartul Đurđević
Blaž Tadijanović
Blaž Tadijanović (Rastušje, 1728. – Cernik, 23. travnja 1797.), hrvatski jezikoslovac i pisac.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Blaž Tadijanović
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Bogoslav Šulek
Branko Franolić
Branko Franolić (Rijeka, 2. srpnja 1925. – London, 11. siječnja 2011.), hrvatski jezikoslovac.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Branko Franolić
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae
''Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae'' ''Rječnik pet najuglednijih europskih jezika'' Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae u prijevodu: Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, najvažnije je djelo Fausta Vrančića iz 1595.
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Faust Vrančić
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Francuski jezik
Franjo Marija Appendini
Franjo Marija Appendini Uredništvo - predgovor (Poirino, u Pijemontu, 6. studenog 1768. – Zadar, 30. siječnja 1837.) (tal. oblik Francesco Maria Appendini) bio je svećenik iz reda pijarista.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Franjo Marija Appendini
Franjo Sušnik
Franjo Sušnik SJ (Međimurje, 25. studenoga 1686. – Zagreb, 30. travnja 1739.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i leksikograf Rođen je u Međimurju u nepoznatom mjestu.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Franjo Sušnik
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatske gramatike
Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Hrvatske gramatike
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Hrvatski narodni preporod
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ivan Belostenec
Ivan Filipović
''Ivan Filipović'' (Theodor Mayerhofer, ''Dom i sviet'', 1. rujna 1892.) Ivan Filipović (Velika Kopanica, 24. lipnja 1823. – Zagreb, 28. listopada 1895.), hrvatski je pedagog, književnik i leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ivan Filipović
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ivan Mažuranić
Ivan Tanzlingher Zanotti
Ivan Tanzlinger Zanotti (Zadar, 1651. – Zadar, 1732.) (u hrvatskim se izvorima spominje i kao Ivan Zanotti Tanzlinger, Ivan Tanzlingher Zanotti a u talijanskim kao Giovanni Tanzlingher Zanotti), bio je kanonik iz Zadra.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ivan Tanzlingher Zanotti
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Jakov Mikalja
Joakim Stulli
Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Joakim Stulli
Josip Jurin
Fra Josip Jurin (1730. – 1801.) je bio hrvatski rimokatolički redovnik iz reda franjevaca, rječničar i gramatičar (slovničar).
Pogledaj Hrvatski rječnici i Josip Jurin
Josip Voltić
Josip Voltić (Voltiggi, Voltiđi; Tinjan, 27. siječnja 1750. – Beč, 25. kolovoza 1825.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Josip Voltić
Juraj Habdelić
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Juraj Habdelić
Jurij Dalmatin
Prijevod Biblije Jurija Dalmatina Jurij Dalmatin (Krško, oko 1547. – Ljubljana, 31. kolovoza 1589.), također i Georg Dalmatin; slovenski protestantski pisac.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Jurij Dalmatin
Lexicon Latinum
Hrvatskoj Akademiji. Lexicon Latinum (Latinski rječnik) rječnik je Andrije Jambrešića i Franja Sušnika, pisan na latinskom, kajkavskom, mađarskom i njemačkom jeziku, izdan 1742. godine.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Lexicon Latinum
Ljudevit Lalić
Fra Ljudevit Lalić (u latinskim izvorima: Ludovicus Lalich) (pol. 17. st. - poč. 18.st.), bio je hrvatski rimokatolički svećenik i leksikograf (rječničar).
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ljudevit Lalić
Ljudevit Modec
Ljudevit Modec (Križevci, 21. srpnja 1844. – Zagreb, 2. siječnja 1897.) - hrvatski učitelj i pedagog, prvi moderni hrvatski metodičar Rođen je u Križevcima 21.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Ljudevit Modec
Marijan Lanosović
Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Marijan Lanosović
Njemačko-ilirski slovar
Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara Njemačko-ilirski slovar (Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. godine prvi je uistinu moderan hrvatski rječnik, nastao u vrijeme i kao rezultat Hrvatskog narodnog preporoda.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Njemačko-ilirski slovar
Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik
Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik (Opera nuova che insegna a parlare la lingua schiavonesca) je prvi hrvatski rječnik.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik
O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze
Naslovnica djela. O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze (De afflictione tam captivorum quam etiam sub Turcae tributo viventium Christianorum), djelo hrvatskog poliglota iz Male Mlake kod Zagreba Bartola Jurjevića (Đurđevića) (oko 1506.
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Pavao Ritter Vitezović
Pomurski Hrvati (Mađarska)
Pomurski Hrvati (mađ. Mura menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Pomurski Hrvati (Mađarska)
Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika
Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski: Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika
Sanja Vulić Vranković
Dr.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Sanja Vulić Vranković
Stjepan Antoljak
Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. – Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Stjepan Antoljak
Valentin Putanec
Valentin Putanec (Krašić kraj Jastrebarskog, 2. listopada 1917. – Zagreb, 4. siječnja 2004.) hrvatski jezikoslovac, onomastičar.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Valentin Putanec
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Vjekoslav Babukić
Vladimir Horvat
Vladimir Horvat (Donja Dubrava kraj Preloga, 21. ožujka 1935. – Zagreb, 14. rujna 2019.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, filolog, prevoditelj, povjesničar i publicist.
Pogledaj Hrvatski rječnici i Vladimir Horvat
1450.
Tempio Malatestiano.
Pogledaj Hrvatski rječnici i 1450.