Brže od pregledniku!
98 odnosi: Agneza iz Montepulciana, Albert Veliki, Andrija Jamometić, Aristotel, Augustin Kažotić, Šibenik, Žalec, Bartolomé de las Casas, Bazilika sv. Sabine, Benjamin (dominikanac), Biskup, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Bosna i Hercegovina, Dominik Barač, Dominikanci, Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku, Družba Isusova, Dubrovnik, Fra Angelico, Franjo Šanjek, Franjo Coll Guitart, Grgur IX., Grgur XI., Gruž, Hannover, Hijacint Bošković, Honorije III., Hrvatska, Hrvatski kolegij u Loretu, Hvar, Ignacije Aquilini, Indijanci, Italija, Ivan Polikarp Severitan, Ivan Stojković, Jordan Kuničić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Križanić, Katarina de Ricci, Katarina Sijenska, Klopče, Kontemplacija, Korčula, Kotor, Laik, Latinski jezik, Ljudevit Montfortski, Ljudska prava, Lorenzo Ruiz, Loreto, ..., Margareta od Castella, Martin de Porres, Matej Karaman, Mediji, Mijo Horvat, Nin, Nobelova nagrada za mir, Olimpijske igre, Papa, Pariz, Petrovče, Pio V., Rab, Rajmund Džamanjić, Redovnik, Rijeka, Rim, Romanus Cessario, Samostan, Split, Stari Grad, Stjepan Krasić, Sveta Ruža Limska, Sveti Dominik, Sveti Hijacint, Svijet, Toma Akvinski, Tomo Vereš, Toulouse, Trogir, Vinko Fererski, Vinko Pribojević, Zagreb, Zapadni raskol, Zdislava iz Lemberka, 1171., 1216., 1221., 1225., 1233., 1509., 1526., 1532., 1598., 1626., 1705., 1988., 6. kolovoza. Proširite indeks (48 više) »
Agneza iz Montepulciana
Agneza iz Montepulciana (Montepulciano, 28. siječnja 1268. – Montepulciano, 20. travnja 1317.), talijanska dominikanka i svetica.
Novi!!: Dominikanci i Agneza iz Montepulciana · Vidi više »
Albert Veliki
Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.
Novi!!: Dominikanci i Albert Veliki · Vidi više »
Andrija Jamometić
Andrija Jamometić, (1420. – Basel, 1484.) je bio, dominikanac, teolog, diplomat i nadbiskup.
Novi!!: Dominikanci i Andrija Jamometić · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Dominikanci i Aristotel · Vidi više »
Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260. – Lucera, Italija, 3. kolovoza 1323.) hrvatski dominikanski svećenik, te zagrebački i lucerski biskup.
Novi!!: Dominikanci i Augustin Kažotić · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dominikanci i Šibenik · Vidi više »
Žalec
Žalec (njemački: Sachsenfeld) je grad i središte istoimene općine u središnjoj Sloveniji, u blizini Celja.
Novi!!: Dominikanci i Žalec · Vidi više »
Bartolomé de las Casas
Bartolomé de las Casas (oko 1484. – 18. srpnja 1566.), španjolski dominikanac, povjesničar i društveni reformator iz 16. stoljeća.
Novi!!: Dominikanci i Bartolomé de las Casas · Vidi više »
Bazilika sv. Sabine
Bazilika Svete Sabine na Aventinu je naslovna manja bazilika i sjedište rimokatoličkog reda Dominikanaca u Rimu.
Novi!!: Dominikanci i Bazilika sv. Sabine · Vidi više »
Benjamin (dominikanac)
Benjamin, hrvatski dominikanac, humanist, prevoditelj, astronom.
Novi!!: Dominikanci i Benjamin (dominikanac) · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Dominikanci i Biskup · Vidi više »
Bol (Splitsko-dalmatinska županija)
Bol je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dominikanci i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dominikanci i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dominik Barač
Dominik (Nedjeljko) Barač (Slano, 14. srpnja 1912. – Trogir, 17. studenog 1945.) hrvatski dominikanac, sociolog.
Novi!!: Dominikanci i Dominik Barač · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Dominikanci i Dominikanci · Vidi više »
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku Dominikanski samostan i crkva vjerski su objekti u gradu Dubrovniku.
Novi!!: Dominikanci i Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Dominikanci i Družba Isusova · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dominikanci i Dubrovnik · Vidi više »
Fra Angelico
Firenci. Fra Angelico (zvan i Beato Angelico, pravog imena Guido di Pietro, redovničko ime fra Giovanni da Fiesole), (Vicchio, između 1395. i 1400. – Rim, 18. veljače 1455.), talijanski ranorenesansni slikar.
Novi!!: Dominikanci i Fra Angelico · Vidi više »
Franjo Šanjek
O.
Novi!!: Dominikanci i Franjo Šanjek · Vidi više »
Franjo Coll Guitart
Franjo Coll Guitart (Gombrèn, 18. svibnja 1812. – Vic, 2. travnja 1875.), katalonski svećenik, dominikanac, osnivač Kongregacije sestara dominikanki Navještenja Blažene Djevice Marije i svetac.
Novi!!: Dominikanci i Franjo Coll Guitart · Vidi više »
Grgur IX.
Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni) (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170.Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 28. - Rim, 22. kolovoza 1241.) je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241. Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete.
Novi!!: Dominikanci i Grgur IX. · Vidi više »
Grgur XI.
Grgur XI., papa od 30. prosinca 1370. do 27. ožujka 1378. godine.
Novi!!: Dominikanci i Grgur XI. · Vidi više »
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Novi!!: Dominikanci i Gruž · Vidi više »
Hannover
Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.
Novi!!: Dominikanci i Hannover · Vidi više »
Hijacint Bošković
Hijacint Bošković (Jacint Bošković), rođen kao Ante Bošković (15. travnja 1900., Selca, Brač - Stari Grad, Hvar, 26. prosinca 1947.), bio je hrvatski dominikanac i mislilac.
Novi!!: Dominikanci i Hijacint Bošković · Vidi više »
Honorije III.
Honorije III., pravog imena Cencio Savelli (Rim, o. 1150. – Rim, 18. svibnja 1227.), bio je papa od 1216. do 1227. godine.
Novi!!: Dominikanci i Honorije III. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dominikanci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski kolegij u Loretu
Hrvatski (Ilirski) kolegijŠimun Šonje (1998):, Hrvatski biografski leksikon, LZMK.
Novi!!: Dominikanci i Hrvatski kolegij u Loretu · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Dominikanci i Hvar · Vidi više »
Ignacije Aquilini
Ignacije Aquilini (Dubrovnik, 1642. – Orašac, 7. travnja 1715.), hrvatski pisac.
Novi!!: Dominikanci i Ignacije Aquilini · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Dominikanci i Indijanci · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dominikanci i Italija · Vidi više »
Ivan Polikarp Severitan
Ivan Polikarp Severitan (1472. – oko 1526.), hrvatski pjesnik latinist iz Šibenika, dominikanac.
Novi!!: Dominikanci i Ivan Polikarp Severitan · Vidi više »
Ivan Stojković
Kardinal Ivan Stojković (Dubrovačka Republika, 1395. – Lausanne, 20. listopada 1443.) bio je hrvatski redovnik dominikanac, sudionik i predsjedatelj Sabora u Konstanzu i legat Baselskog sabora u Konstantinopolu.
Novi!!: Dominikanci i Ivan Stojković · Vidi više »
Jordan Kuničić
Jordan Kuničić O.P. (* Dol, otok Hvar, 21. srpnja 1908. – † Zagreb, 17. veljače 1974.), teološki pisac, glazbenik i pedagog, jedan je od hrvatskih svjetski poznatih teologa, dominikanac i skladatelj.
Novi!!: Dominikanci i Jordan Kuničić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Dominikanci i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Juraj Križanić
Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.
Novi!!: Dominikanci i Juraj Križanić · Vidi više »
Katarina de Ricci
Sveta Katarina de Ricci (Firenca, 23. travnja 1522. – Prato, 2. veljače 1590.), talijanska dominikanka i svetica.
Novi!!: Dominikanci i Katarina de Ricci · Vidi više »
Katarina Sijenska
Sv.
Novi!!: Dominikanci i Katarina Sijenska · Vidi više »
Klopče
Klopče je naseljeno mjesto u sastavu općine Zenice, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dominikanci i Klopče · Vidi više »
Kontemplacija
Kontemplacija, Jean-Joseph Benjamin-Constant Kontemplacija (lat. contemplatio, contemplari: motriti, promatrati, kon- + templum: hram) u prvom redu znači razmišljanje, promatranje, razmatranje, duboko poniranje mislima u nešto, misaoni proces koji nema potrebe za praktičnim ostvarenjem.
Novi!!: Dominikanci i Kontemplacija · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Dominikanci i Korčula · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Dominikanci i Kotor · Vidi više »
Laik
Laik (grčki: λαός) je član kršćanske crkve, koji živi u tzv.
Novi!!: Dominikanci i Laik · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dominikanci i Latinski jezik · Vidi više »
Ljudevit Montfortski
Ljudevit Montfortski (Montfort-sur-Meu, 31. siječnja 1673. – Saint-Laurent-sur-Sèvres, 28. travnja 1716.), francuski katolički svetac, teolog, misionar, svećenik i pisac.
Novi!!: Dominikanci i Ljudevit Montfortski · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Dominikanci i Ljudska prava · Vidi više »
Lorenzo Ruiz
Lorenzo Ruiz (Binondo, Filipini, oko 1600. – Nagasaki, Japan, 29. rujna 1637.), prvi filipinski svetac, mučenik.
Novi!!: Dominikanci i Lorenzo Ruiz · Vidi više »
Loreto
Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.
Novi!!: Dominikanci i Loreto · Vidi više »
Margareta od Castella
Sveta Margareta od Castella (tal. Margherita da Città di Castello; Metola, Italija, 1287. – Città di Castello, 13. travnja 1320.), talijanska katolička svetica, redovnica, zaštitnica hendikepiranih i neželjenih.
Novi!!: Dominikanci i Margareta od Castella · Vidi više »
Martin de Porres
Sveti Martin de Porres bio je peruanski dominikanski redovnik.
Novi!!: Dominikanci i Martin de Porres · Vidi više »
Matej Karaman
Matej Karaman (Split, 6. lipnja 1700. – Zadar, 7. svibnja 1771.) bio je hrvatski pisac, osorski biskup i zadarski nadbiskup.
Novi!!: Dominikanci i Matej Karaman · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Dominikanci i Mediji · Vidi više »
Mijo Horvat
Pater Mijo Horvat (Palinovec, Međimurje 20. rujna 1941. – Dubrovnik 1. prosinca 2005.), hrvatski svećenik dominikanac.
Novi!!: Dominikanci i Mijo Horvat · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Dominikanci i Nin · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: Dominikanci i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Dominikanci i Olimpijske igre · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Dominikanci i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Dominikanci i Pariz · Vidi više »
Petrovče
Petrovče je naselje u slovenskoj Općini Žalecu.
Novi!!: Dominikanci i Petrovče · Vidi više »
Pio V.
Pio V., lat. Pius PP.
Novi!!: Dominikanci i Pio V. · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dominikanci i Rab · Vidi više »
Rajmund Džamanjić
Rajmund Zamanja (Džamanjić) (Dubrovnik, 1587. – Dubrovnik, ožujak 1647.) ili Raymundo Giamagnik bio je hrvatski teolog, filozof i jezikoslovac.
Novi!!: Dominikanci i Rajmund Džamanjić · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Dominikanci i Redovnik · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Dominikanci i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Dominikanci i Rim · Vidi više »
Romanus Cessario
Romanus Cessario, O.P. (1944.), profesor na Institutu Ivan Pavao II. u Washingtonu, dominikanac.
Novi!!: Dominikanci i Romanus Cessario · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Dominikanci i Samostan · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dominikanci i Split · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dominikanci i Stari Grad · Vidi više »
Stjepan Krasić
Fr. Stjepan Krasić Stjepan Krasić (Čitluk, 6. listopada 1938.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Dominikanci i Stjepan Krasić · Vidi više »
Sveta Ruža Limska
Sveta Ruža Limska (Lima, 20. travnja 1568. – Lima, 24. kolovoza 1617.) bila je peruanska redovnica te prva svetica s američkog kontinenta.
Novi!!: Dominikanci i Sveta Ruža Limska · Vidi više »
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Novi!!: Dominikanci i Sveti Dominik · Vidi više »
Sveti Hijacint
Sveti Hijacnit (polj.: Święty Jacek ili 'Jacek Odrowąż'; Kamień, o. 1185. – Krakov, 15. kolovoza 1257.), dominikanac i poljski svetac.
Novi!!: Dominikanci i Sveti Hijacint · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Dominikanci i Svijet · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Dominikanci i Toma Akvinski · Vidi više »
Tomo Vereš
Fr.
Novi!!: Dominikanci i Tomo Vereš · Vidi više »
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Dominikanci i Toulouse · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dominikanci i Trogir · Vidi više »
Vinko Fererski
Sveti Vinko Fererski (špa. Vicente Ferrer, eng. Vincent Ferrer; Valencia, Španjolska, 23. siječnja 1350. - Vannes, Francuska, 5. travnja 1419.) bio je španjolski svetac, dominikanac i propovjednik Godine 1340.
Novi!!: Dominikanci i Vinko Fererski · Vidi više »
Vinko Pribojević
Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.
Novi!!: Dominikanci i Vinko Pribojević · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dominikanci i Zagreb · Vidi više »
Zapadni raskol
Zapadni raskol ili Zapadna šizma (1378. – 1417.) je podjela nastala u Katoličkoj Crkvi 1378. Pritom nije bilo nikakvog dokrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali različiti politički interesi.
Novi!!: Dominikanci i Zapadni raskol · Vidi više »
Zdislava iz Lemberka
Zdislava iz Lemberka (Zdislava Berka; Křižanov, oko 1220. – Lemberk, 1. siječnja 1252.), češka svetica i dominikanka.
Novi!!: Dominikanci i Zdislava iz Lemberka · Vidi više »
1171.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1171. · Vidi više »
1216.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1216. · Vidi više »
1221.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1221. · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1225. · Vidi više »
1233.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1233. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dominikanci i 1509. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1526. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dominikanci i 1532. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1598. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1626. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1705. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Dominikanci i 1988. · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Dominikanci i 6. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dominikanac, Dominikanka, Dominikanski Red, Dominikanski red, OP, Ordo Praedicatorum.
