Brže od pregledniku!
14 odnosi: Berlin, Danska, Emil Adolf von Behring, Kopenhagen, Liječnik, Miševi, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Novotvorina, Robert Koch, Silkeborg, 1867., 1928., 23. travnja, 30. siječnja.
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Berlin · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Danska · Vidi više »
Emil Adolf von Behring
Emil von Behring (Hansdorf, 15. ožujka 1854. – Marburg, 31. ožujka 1917.), njemački liječnik i imunolog.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Emil Adolf von Behring · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Kopenhagen · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Liječnik · Vidi više »
Miševi
Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Miševi · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Novotvorina
Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Novotvorina · Vidi više »
Robert Koch
Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Robert Koch · Vidi više »
Silkeborg
Silkeborg je grad u i središte istoimene općine u središnjoj Danskoj, na poluotoku Jutland.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i Silkeborg · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i 1867. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i 1928. · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i 23. travnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Johannes Andreas Grib Fibiger i 30. siječnja · Vidi više »
