Brže od pregledniku!
94 odnosi: Antun Bonifačić, Šimon Meršić, Balkanski savez, Bruno Mars, Bugarska, Chicago, Claude Jade, Crna Gora, Dan Hrvatskog sabora, Didi, Dmitar Zvonimir, Estonija, Filippo Lippi, Gradišćanski Hrvati, Grčka, Grb Republike Hrvatske, Gregorijanski kalendar, Henry Fielding, Henry Kissinger, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan III., moskovski veliki knez, Jelena Slavna, Jesse Jackson, Josip Fon, Jugoslavenska narodna armija, Julien Duvivier, Karlo II., zapadnofranački kralj, Latvija, Ludvig III. Mlađi, Mađarska, Marica Stanković, Mihajlo Krešimir II., Mongoli, Nada Gačešić-Livaković, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Osmansko Carstvo, Pariz, Philip Noel-Baker, Prijestupna godina, Prvi balkanski rat, Rakovički ustanak, Slovenija, Srbija, Stjepan Držislav, Vera Johanides, Vlada Republike Hrvatske, Vlaho Stulli, Willy Brandt, Zagrebačka uspinjača, ..., Zlatna Horda, Zvane Črnja, Zvonimir Boban, 1075., 1076., 1406., 1467., 1480., 1690., 1707., 1754., 1768., 1800., 1843., 1846., 1871., 1878., 1889., 1890., 1896., 1899., 1900., 1901., 1912., 1913., 1917., 1920., 1929., 1941., 1948., 1951., 1957., 1967., 1968., 1972., 1982., 1985., 1986., 1991., 1992., 2000., 2001., 876., 976.. Proširite indeks (44 više) »
Antun Bonifačić
Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.
Novi!!: 8. listopada i Antun Bonifačić · Vidi više »
Šimon Meršić
prekomurskim knjigama. Šimon Meršić (mađarski Mersich Simon) (Donja Pulja, 8. listopada, 1800. – Pandrof, 3. studenoga, 1878.) hrvatski (gradišćanski) pisac i svećenik.
Novi!!: 8. listopada i Šimon Meršić · Vidi više »
Balkanski savez
Balkanski savez formiran je 1912. godine za vrijeme Balkanskih ratova.
Novi!!: 8. listopada i Balkanski savez · Vidi više »
Bruno Mars
Peter Gene Hernandez (Honolulu, Havaji, SAD, 8. listopada 1985.), poznatiji pod imenom Bruno Mars, američki je pjevač, tekstopisac i producent.
Novi!!: 8. listopada i Bruno Mars · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 8. listopada i Bugarska · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 8. listopada i Chicago · Vidi više »
Claude Jade
Claude Jade (Dijon, 8. listopada 1948. – Boulogne-Billancourt, 1. prosinca 2006.), francuska filmska glumica.
Novi!!: 8. listopada i Claude Jade · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 8. listopada i Crna Gora · Vidi više »
Dan Hrvatskog sabora
Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.
Novi!!: 8. listopada i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »
Didi
Valdir "Didi" Pereira (Campos dos Goytacazes, 8. listopada 1929. – Rio de Janeiro, 12. svibnja 2001.) - brazilski nogometaš i trener.
Novi!!: 8. listopada i Didi · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: 8. listopada i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: 8. listopada i Estonija · Vidi više »
Filippo Lippi
''Bogorodica s dva anđela'', druga polovica 15. st., ulje na platnu, 92 × 63 cm, Uffizi, Firenca Fra Filippo Lippi (Firenca, oko 1406. – Spoleto, 8. listopada 1469.), talijanski slikar.
Novi!!: 8. listopada i Filippo Lippi · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: 8. listopada i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 8. listopada i Grčka · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: 8. listopada i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 8. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Henry Fielding
Henry Fielding Henry Fielding (Sharpham Park pokraj Glastonburyja, Somerset, 22. travnja 1707. - Lisabon, 8. listopada 1754.), engleski pisac, satiričar i pravnik.
Novi!!: 8. listopada i Henry Fielding · Vidi više »
Henry Kissinger
Henry Kissinger Henry Alfred Kissinger, rođen kao Heinz Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923. – Kent, Connecticut, 29. studenoga 2023.), bio je američki diplomat i političar njemačkog porijekla.
Novi!!: 8. listopada i Henry Kissinger · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 8. listopada i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 8. listopada i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan III., moskovski veliki knez
Ivan III.
Novi!!: 8. listopada i Ivan III., moskovski veliki knez · Vidi više »
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Novi!!: 8. listopada i Jelena Slavna · Vidi više »
Jesse Jackson
'''Jesse Louis Jackson''' Jesse Louis Jackson (Greenville, Južna Karolina, 8. listopada 1941.), američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik.
Novi!!: 8. listopada i Jesse Jackson · Vidi više »
Josip Fon
Josip Fon (Studenice kraj Rogaške Slatine, 8. listopada 1846. – Zagreb, 7. lipnja 1899.), hrvatski liječnik.
Novi!!: 8. listopada i Josip Fon · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 8. listopada i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Julien Duvivier
Julien Duvivier (Lille, 8. listopada 1896. – Pariz, 29. listopada 1967.), francuski filmski redatelj Ističe se 30-ih godina djelima u sklopu stilskog pravca poetskog realizma, a vrhunac mu je film "Pepe le Moko" u kojem opisuje milje podzemlja pod utjecajem američkog gangsterskog filma.
Novi!!: 8. listopada i Julien Duvivier · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: 8. listopada i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 8. listopada i Latvija · Vidi više »
Ludvig III. Mlađi
Ludvig III. Mlađi (* oko 835.; † 20. siječnja 882. u Frankfurtu na Majni) bio je drugi sin Ludviga Njemačkog i Eme.
Novi!!: 8. listopada i Ludvig III. Mlađi · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 8. listopada i Mađarska · Vidi više »
Marica Stanković
Marica (Marija) Stanković (Zagreb, 31. prosinca 1900. – Zagreb, 8. listopada 1957.), hrvatska učiteljica, službenica Božja, kandidatkinja za sveticu, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja.
Novi!!: 8. listopada i Marica Stanković · Vidi više »
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Novi!!: 8. listopada i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: 8. listopada i Mongoli · Vidi više »
Nada Gačešić-Livaković
Nada Gačešić Livaković (Požega, 8. listopada 1951.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 8. listopada i Nada Gačešić-Livaković · Vidi više »
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Novi!!: 8. listopada i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 8. listopada i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 8. listopada i Pariz · Vidi više »
Philip Noel-Baker
Philip Noel-Baker (London, 1. studenog 1889. – London, 8. listopada 1982.), istaknuti britanski političar, diplomat, humanist i sportaš.
Novi!!: 8. listopada i Philip Noel-Baker · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 8. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: 8. listopada i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Rakovički ustanak
Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.
Novi!!: 8. listopada i Rakovički ustanak · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 8. listopada i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 8. listopada i Srbija · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: 8. listopada i Stjepan Držislav · Vidi više »
Vera Johanides
Vera Johanides (Tompojevci, 8. listopada 1917. – Zagreb, 16. listopada 2000.), professor emeritus, sveučilišna profesorica biotehnologije, utemeljiteljica je biotehnologije, a posebno biokemijskoga inženjerstva u Hrvatskoj.
Novi!!: 8. listopada i Vera Johanides · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: 8. listopada i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlaho Stulli
Vlaho Stulii (Stulić) (Dubrovnik, 8. listopada 1768. – Dubrovnik, 19. prosinca 1843.), bio je hrvatski pjesnik i komediograf, službenik Dubrovačke Republike, koji je pisao na hrvatskomu, talijanskom i latinskome jeziku.
Novi!!: 8. listopada i Vlaho Stulli · Vidi više »
Willy Brandt
Willy Brandt (Lübeck, 18. prosinca 1913. – Unkel kod Bonna, 8. listopada 1992.), njemački političar i državnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s Njemačkom Demokratskom Republikom, Poljskom i Sovjetskim Savezom. Njegova kontroverznost u Njemačkoj dosegla je vrhunac kad je poslije špijunske afere morao podnijeti ostavku.
Novi!!: 8. listopada i Willy Brandt · Vidi više »
Zagrebačka uspinjača
Zagrebačka uspinjača Zagrebačka uspinjača je javno prometalo koje spaja zagrebački Gornji i Donji grad.
Novi!!: 8. listopada i Zagrebačka uspinjača · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: 8. listopada i Zlatna Horda · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: 8. listopada i Zvane Črnja · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: 8. listopada i Zvonimir Boban · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1075. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1076. · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1406. · Vidi više »
1467.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1467. · Vidi više »
1480.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1480. · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1690. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1707. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1754. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1768. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1800. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1843. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1846. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1871. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1878. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1890. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 8. listopada i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 8. listopada i 1901. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1920. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1929. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1941. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1951. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1957. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1972. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1986. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 8. listopada i 1992. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 8. listopada i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 8. listopada i 2001. · Vidi više »
876.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 876. · Vidi više »
976.
Bez opisa.
Novi!!: 8. listopada i 976. · Vidi više »
