Brže od pregledniku!
99 odnosi: Afroamerikanci, Američki dolar, Arcangelo Corelli, Žarko Prebil, Boško Grubić, Charles de Gaulle, David Bowie, David Silva, Elvis Presley, Fanny Bullock Workman, Ferdo Livadić, Fidel Castro, François Mitterrand, Francuska, Gaby Hoffmann, Galileo Galilei, George Martin, Giotto di Bondone, Gregorijanski kalendar, Havana, Hrvoje Klobučar, Ivan Gundulić, Jugoslavenski dinar, Kim Jong-un, Kuba, Liga naroda, Marko Polo, Martin Semenčić, Nikolaj Nekrasov, Nikolaj Panin, Paul Verlaine, Predsjednik, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, R. Kelly, Robert Baden Powell, Slapovi Niagare, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Stanislav Pavlić, Stephen Hawking, Stipe Pletikosa, The Hollywood Reporter, Washington, Wilsonovih 14 točaka, Woodrow Wilson, Zdeněk Mácal, 1254., 1324., 1337., ..., 1589., 1638., 1642., 1653., 1679., 1713., 1799., 1821., 1844., 1857., 1859., 1867., 1872., 1878., 1879., 1896., 1916., 1918., 1922., 1925., 1930., 1932., 1934., 1935., 1936., 1939., 1941., 1942., 1947., 1950., 1956., 1959., 1967., 1972., 1974., 1977., 1979., 1980., 1982., 1986., 1991., 1996., 1997., 2007., 2016., 2020., 2023., 30. srpnja, 9. prosinca. Proširite indeks (49 više) »
Afroamerikanci
Afroamerikanci ili Afrički Amerikanci, izvorno Afro-Americans ili African Americans, je ime kojim se danas u SAD službeno i etnički označavaju Amerikanci afričkog porijekla, odnosno potomci crnih robova dovedenih u Sjevernu Ameriku između 17. i 19. stoljeća.
Novi!!: 8. siječnja i Afroamerikanci · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: 8. siječnja i Američki dolar · Vidi više »
Arcangelo Corelli
Arcangelo Corelli (Fusignano, 17. veljače 1653. – Rim, 18. siječnja 1713.), bio je značajan talijanski violinist i skladatelj barokne glazbe.
Novi!!: 8. siječnja i Arcangelo Corelli · Vidi više »
Žarko Prebil
Žarko Prebil (Split, 8. siječnja 1934. – Rim, 12. lipnja 2016.) bio je hrvatski baletni umjetnik: plesač, koreograf i baletni pedagog međunarodnoga ugleda i karijere.
Novi!!: 8. siječnja i Žarko Prebil · Vidi više »
Boško Grubić
Boško Grubić (Sisak, 8. siječnja 1972.), hrvatski je redatelj, producent, pjevač i skladatelj.
Novi!!: 8. siječnja i Boško Grubić · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: 8. siječnja i Charles de Gaulle · Vidi više »
David Bowie
David Bowie, rođen kao David Robert Jones (London, 8. siječnja 1947. – New York City, 10. siječnja 2016.) bio je britanski rock glazbenik, skladatelj, glazbeni producent, aranžer i glumac.
Novi!!: 8. siječnja i David Bowie · Vidi više »
David Silva
David Silva (Arguineguín, 8. siječnja 1986.) umirovljeni je španjolski nogometaš i reprezentativac koji je igrao kao veznjak.
Novi!!: 8. siječnja i David Silva · Vidi više »
Elvis Presley
Elvis Aaron Presley (East Tupelo, 8. siječnja 1935. – Memphis, 16. kolovoza 1977.), američki pjevač.
Novi!!: 8. siječnja i Elvis Presley · Vidi više »
Fanny Bullock Workman
Fanny Bullock Workman (Worcester, Massachusetts, 8. siječnja 1859. - Cannes, 22. siječnja 1925.) bila je američka geografkinja, kartografkinja, istraživačica, alpinstica i putopiskinja.
Novi!!: 8. siječnja i Fanny Bullock Workman · Vidi više »
Ferdo Livadić
Ferdo Wiesner Livadić (Celje, 30. svibnja 1799. – Samobor, 8. siječnja 1879.) bio je prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi, te jedan od vođa ilirskoga pokreta, odnosno hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: 8. siječnja i Ferdo Livadić · Vidi više »
Fidel Castro
Fidel Alejandro Castro Ruz (Mayarí, Kuba, 13. kolovoza 1926. – Havana, 25. studenog 2016.), bio je kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunističke partije Kube, predsjednik državnog vijeća i vijeća ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga.
Novi!!: 8. siječnja i Fidel Castro · Vidi više »
François Mitterrand
François Maurice Adrien Marie Mitterrand (Jarnac, 26. listopada 1916. – Pariz, 8. siječnja 1996.), francuski političar, predsjednik Republike Francuske od 21. svibnja 1981. do 17. svibnja 1995. Član Socijalističke stranke.
Novi!!: 8. siječnja i François Mitterrand · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 8. siječnja i Francuska · Vidi više »
Gaby Hoffmann
Gaby Hoffmann (New York, 8. siječnja 1982.) - američka glumica.
Novi!!: 8. siječnja i Gaby Hoffmann · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: 8. siječnja i Galileo Galilei · Vidi više »
George Martin
Sir George (Henry) Martin (3. siječnja, 1926. – 8. ožujka 2016.) slavni je britanski glazbeni producent, aranžer i skladatelj.
Novi!!: 8. siječnja i George Martin · Vidi više »
Giotto di Bondone
Giotto di Bondone, znan samo i kao Giotto, (Colle di Vespignano, 1267. – Firenca, 8. siječnja 1337.) bio je slavni talijanski slikar, arhitekt i kipar.
Novi!!: 8. siječnja i Giotto di Bondone · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 8. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Novi!!: 8. siječnja i Havana · Vidi više »
Hrvoje Klobučar
Hrvoje Klobučar (Zagreb, 8. siječnja 1974.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 8. siječnja i Hrvoje Klobučar · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: 8. siječnja i Ivan Gundulić · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: 8. siječnja i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kim Jong-un
Kim Jong-un (korejski: 김정은, Pjongjang, 8. siječnja 1982. ili 1983.) sjevernokorejski je političar i vrhovni vođa Sjeverne Koreje od 2011. Vođa je Radničke partije Koreje od 2012. Drugo je dijete Kim Jong-ila, drugog vrhovnog vođe Sjeverne Koreje od 1994. do 2011. Unuk je Kim Il-sunga, osnivača i prvog vrhovnog vođe Sjeverne Koreje od 1948. do smrti 1994. Dana 24. prosinca 2011. godine postao je maršal,.
Novi!!: 8. siječnja i Kim Jong-un · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: 8. siječnja i Kuba · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: 8. siječnja i Liga naroda · Vidi više »
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Novi!!: 8. siječnja i Marko Polo · Vidi više »
Martin Semenčić
Martin Semenčić (Zagreb, 30. studenoga 1980. – Brezovac Žumberački, 8. siječnja 2023.) bio je hrvatski dizajner zvuka i filmski montažer.
Novi!!: 8. siječnja i Martin Semenčić · Vidi više »
Nikolaj Nekrasov
Nikolaj Nekrasov Nikolaj Aleksejevič Nekrasov (ruski: Никола́й Алексе́евич Некра́сов; Nemiriv, Ukrajina, 10. prosinca 1821. – Sankt Peterburg, 8. siječnja 1878.) - ruski pjesnik.
Novi!!: 8. siječnja i Nikolaj Nekrasov · Vidi više »
Nikolaj Panin
Nikolaj Panin (ruski: Николай Панин, pseudonim Nikolaj Aleksandrovič Kolomenkin) (Hrenovoje (Voronješka oblast), 8. siječnja 1872. - Sankt-Peterburg, 27. prosinca 1956.) bio je ruski klizač i trener.
Novi!!: 8. siječnja i Nikolaj Panin · Vidi više »
Paul Verlaine
Paul-Marie Verlaine, (Metz, 30. ožujka 1844. – Pariz, 8. siječnja 1896.) bio je francuski pjesnik simbolist te član dekadentnog pokreta.
Novi!!: 8. siječnja i Paul Verlaine · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: 8. siječnja i Predsjednik · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 8. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 8. siječnja i Prvi svjetski rat · Vidi više »
R. Kelly
Robert Sylvester Kelly (Chicago, 8. siječnja 1967.), poznatiji pod umjetničkim imenom R. Kelly, američki je R&B i pop pjevač, skladatelj i producent.
Novi!!: 8. siječnja i R. Kelly · Vidi više »
Robert Baden Powell
Robert Baden Powell Sir Robert Badden Powell (London, 22. veljače 1857. – Nyeri, Kenija, 8. siječnja 1941.), osnivač skautskog pokreta Nakon završetka školovanja pridružio se vojsci i postao časnik te se istaknuo u Burskom ratu.
Novi!!: 8. siječnja i Robert Baden Powell · Vidi više »
Slapovi Niagare
Slapovi Niagare Slapovi Niagare (Niagarini slapovi; eng. Niagara Falls) predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnome dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Novi!!: 8. siječnja i Slapovi Niagare · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 8. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 8. siječnja i Srbija · Vidi više »
Stanislav Pavlić
Stanislav Pavlić (Breza kod Sarajeva, BIH, 22. lipnja 1939. - Bjelovar, 8. siječnja 1997.) - hrvatski političar, prvi gradonačelnik Bjelovara u samostalnoj Hrvatskoj, dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Stanislav Pavlić rođen je u Brezi kod Sarajeva u Bosni i Hercegovini 22.
Novi!!: 8. siječnja i Stanislav Pavlić · Vidi više »
Stephen Hawking
'''Stephen William Hawking''' Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.
Novi!!: 8. siječnja i Stephen Hawking · Vidi više »
Stipe Pletikosa
Stipe Pletikosa (Split, 8. siječnja 1979.), bivši je hrvatski nogometni vratar i reprezentativac.
Novi!!: 8. siječnja i Stipe Pletikosa · Vidi više »
The Hollywood Reporter
The Hollywood Reporter (THR) američki je zabavni tjednik osnovan 1930. godine.
Novi!!: 8. siječnja i The Hollywood Reporter · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 8. siječnja i Washington · Vidi više »
Wilsonovih 14 točaka
Vođe četiriju velikih sila na konferenciji - Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije - bili su poznati pod nazivom ''' velika četvorica '''. To su (slijeva na desno): David Lloyd George (britanski premijer), Vittorio Orlando (talijanski predsjednik vlade), Georges Clemenceau (francuski premijer) i Woodrow Wilson (američki predsjednik). Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama.
Novi!!: 8. siječnja i Wilsonovih 14 točaka · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 8. siječnja i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zdeněk Mácal
Zdeněk Mácal (Brno, 8. siječnja 1936.) češki je dirigent.
Novi!!: 8. siječnja i Zdeněk Mácal · Vidi više »
1254.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1254. · Vidi više »
1324.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1324. · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1337. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1589. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1638. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1642. · Vidi više »
1653.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1653. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1679. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1713. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1799. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1821. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1844. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1857. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1859. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1872. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1879. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1896. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1925. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 8. siječnja i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 8. siječnja i 1942. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1950. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1959. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1967. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 8. siječnja i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1986. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 8. siječnja i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 8. siječnja i 1997. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 8. siječnja i 2007. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 8. siječnja i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 8. siječnja i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 8. siječnja i 2023. · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: 8. siječnja i 30. srpnja · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: 8. siječnja i 9. prosinca · Vidi više »
