Brže od pregledniku!
28 odnosi: Budimpešta, Dekan (naslov), Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Ivan Biondić, Katolička Crkva, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Pero Budak, Povijest, Prva stoljeća Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Tomislav Ivančić, Tomislav Raukar, Zagreb, Zoran Milanović, 16. siječnja, 1957., 1980., 1991., 1995., 1999., 2000., 2002., 2004., 2012., 3. svibnja.
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Neven Budak i Budimpešta · Vidi više »
Dekan (naslov)
U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.
Novi!!: Neven Budak i Dekan (naslov) · Vidi više »
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. prosinca 2011., a okončan je 22. siječnja 2016. Predsjednik Vlade bio je Zoran Milanović (SDP).
Novi!!: Neven Budak i Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Neven Budak i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Neven Budak i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Biondić
Ivan Biondić (Stajnica, 29. kolovoza 1943.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Neven Budak i Ivan Biondić · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Neven Budak i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Neven Budak i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pero Budak
Pero Budak (Trebinje, 21. lipnja 1917. – Zagreb, 4. prosinca 2008.), hrvatski kazališni i filmski glumac, dramatik, komediograf, romanopisac, pjesnik, dječji pisac i prvi ravnatelj kazališta „Gavella”.
Novi!!: Neven Budak i Pero Budak · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Neven Budak i Povijest · Vidi više »
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Novi!!: Neven Budak i Prva stoljeća Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Neven Budak i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Neven Budak i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Tomislav Ivančić
Tomislav Ivančić (Davor, 30. studenog 1938. – Zagreb, 17. veljače 2017.) bio je hrvatski katolički svećenik, teolog, filozof, evangelizator i duhovni pisac.
Novi!!: Neven Budak i Tomislav Ivančić · Vidi više »
Tomislav Raukar
Tomislav Raukar (Stari Grad, Hvar, 29. prosinca 1933. – Zagreb, 2. srpnja 2020.) hrvatski povjesničar i akademik HAZU.
Novi!!: Neven Budak i Tomislav Raukar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Neven Budak i Zagreb · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Neven Budak i Zoran Milanović · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Neven Budak i 16. siječnja · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Neven Budak i 1957. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Neven Budak i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Neven Budak i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Neven Budak i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Neven Budak i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Neven Budak i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Neven Budak i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Neven Budak i 2004. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Neven Budak i 2012. · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Neven Budak i 3. svibnja · Vidi više »
