Brže od pregledniku!
149 odnosi: Adalbert Kuzmanović, Amijan Marcelin, Andrija Hebrang (otac), Antun Prohaska, August Cesarec, Aurelijan, Austrija, Avari, Avarski Kaganat, Željko Hegedušić, Ćiril Kos, Batonski rat, Bazilika, Bela Gabrić, Benediktinci, Beograd, Biskup, Bizant, Božić, Branislav Ivanović, Bugarska, Dalmacija, Decije, Demetrije Srijemski, Dioklecijan, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Etničko čišćenje, Europa, Forum, Franjo Feldi, Franjo Giler, Goti, Gracijan, Grkokatolička Crkva, Habsburška Monarhija, Hipodrom, HKC Srijem – Hrvatski dom, Hostilijan, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska srijemska inicijativa, Hrvatski branik (Srijemska Mitrovica), Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici, Hrvatski sokol, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Huni, Ilarion Ruvarac, Iliri, Ilirik, ..., Iso Velikanović, Jakov Jelašić, Jelena Krmpotić-Nemanić, Josip Broz Tito, Josip Kraš, Julio Pintar, Juraj Lončarević, Juraj Njavro, Katedrala sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici, Knut (časopis), Kovnica novca, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Kronologija starog Rima, Kvintil, Ljubo Hrgić, Ljudevit Posavski, Logor Srijemska Mitrovica, Mačvanska Mitrovica, Mađarski jezik, Maksimijan, Manja bazilika, Mara Švel-Gamiršek, Marija Jurić Zagorka, Marija Tomšić-Im, Marijan Oblak, Marko Vidaković, Mate Hraste, Matija Belić, Milanski edikt, Mile Magdić, Mirko Vidović, Mitar Dragutinac, Mitrovački glasnik, Mučenik, Neobarok, Neoklasicizam, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Novi Sad, Ognjen Prica, Općina, Oppidum, Osmansko Carstvo, Otokar Keršovani, Oton Frangeš, Panonija, Pavica Gvozdić, Petar Pismestrović, Pravoslavlje, Prob, Rimsko Carstvo, Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Bićanić, Rudolf Filipović, Rusini, Sava, Sirmij, Skordisci, Slaven Španović, Solin, Srbi, Srbija, Srednji vijek, Srijem, Srijemska biskupija, Srijemski okrug, Srpski jezik, Stevan Bešević, Stipe Javor, Stjepan Musulin, Sveta Stošija, Tema (Bizant), Terme, Tetrarhija, Ukrajinci, Viktor Gutić, Vilim Svečnjak, Vjenceslav Čižek, Vladislav Kušan, Vladko Maček, Vojna krajina, Vojvodina, Zagreb, Zemljopisna dužina, Zlatko Gorjan, Zlatko Tomčić, Zvonimir Doroghy, 1811., 1976., 1992., 2002., 2008., 26. listopada, 30. listopada, 5. veljače, 582., 6., 9.. Proširite indeks (99 više) »
Adalbert Kuzmanović
Adalbert Kuzmanović (Laćarak, Srijemska Mitrovica, 1863. – Sarajevo, 28. siječnja 1911.) bio je hrvatski književnik rodom iz Srijemske Mitrovice.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Adalbert Kuzmanović · Vidi više »
Amijan Marcelin
Primjerak djela ''Događaji'' iz 1533. godine Amijan Marcelin (latinski: Ammianus Marcellinus) (Antiohija, oko 330. – Rim, oko 400.) bio je rimski povjesničar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Amijan Marcelin · Vidi više »
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »
Antun Prohaska
Antun Prohaska (Osijek, 12. lipnja 1888. – Srijemska Mitrovica, 1. listopada 1951.) hrvatski general, časnik u vojskama Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Antun Prohaska · Vidi više »
August Cesarec
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i August Cesarec · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Aurelijan · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Austrija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Avari · Vidi više »
Avarski Kaganat
Avarski Kaganat naziv je za avarsku državu koja je postojala u srednjoj Europi između 6.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Avarski Kaganat · Vidi više »
Željko Hegedušić
Željko Hegedušić (Tuzla, 22. srpnja 1906. – Zagreb, 8. travnja 2004.), hrvatski slikar, grafičar i likovni pedagog.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Željko Hegedušić · Vidi više »
Ćiril Kos
Ćiril Kos (Ribić Breg, 19. studenoga 1919. – Osijek, 6. srpnja 2003.),, pristupljeno 30.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ćiril Kos · Vidi više »
Batonski rat
Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Batonski rat · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Bazilika · Vidi više »
Bela Gabrić
Bela Gabrić (salaš Verušić kod Subotice, 10. ožujka 1921. – 4. kolovoza 2001.) je bio istaknuti bački hrvatski kulturni djelatnik, katolički publicist i pisac iz autonomne pokrajine Vojvodine, Republika Srbija.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Bela Gabrić · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Benediktinci · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Beograd · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Biskup · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Bizant · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Božić · Vidi više »
Branislav Ivanović
Branislav Ivanović (srp. Бранислав Ивановић; Srijemska Mitrovica, 22. veljače 1984.) bivši je srbijanski nogometaš koji je igrao na poziciji obrambenoga igrača gdje je mogao igrati na više pozicija, a dobro se mogao snaći i kao povučeni vezni igrač.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Branislav Ivanović · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Bugarska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Dalmacija · Vidi više »
Decije
Decije Decije, Gaius Messius Quintus Traianus Decius, (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, oko 201. – Abrittus, 1. srpnja 251.), rimski car.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Decije · Vidi više »
Demetrije Srijemski
Sveti Demetrije Srijemski, također poznat kao Dimitrije, Dimitar, Dmitar i Mitar (Sirmij, oko 270. – 9. travnja 304.), bio je rimski đakon i kršćanski mučenik ranoga 4. stoljeća.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Demetrije Srijemski · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Dioklecijan · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Etničko čišćenje · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Europa · Vidi više »
Forum
Forum može značiti.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Forum · Vidi više »
Franjo Feldi
Franjo Feldi (Srijemska Mitrovica, 1. siječnja 1938. – Zagreb, 9. prosinca 2017.), general-pukovnik HV i hrvatski slikar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Franjo Feldi · Vidi više »
Franjo Giler
Franjo Giler (Srijemska Mitrovica, 1. rujna 1907. – Vršac, 20. prosinca 1943.) bio je hrvatski nogometaš njemačkog podrijetla i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Franjo Giler · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Goti · Vidi više »
Gracijan
Gracijan (lat. Flavius Gratianus) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 18. travnja 359. – Lugdunum, danas Lyon, 25. kolovoza 383.), rimski car na Zapadu Rimskog Carstva od 375. do 383.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Gracijan · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hipodrom · Vidi više »
HKC Srijem – Hrvatski dom
Logotip Hrvatski kulturni centar Srijem - Hrvatski dom je kulturna udruga Hrvata u Srijemskoj Mitrovici.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i HKC Srijem – Hrvatski dom · Vidi više »
Hostilijan
Hostilijan Gaius Valens Hostilianus Messius Quintus (235. – 251.) rimski car od lipnja do studenoga 251., sin sljedeceg cara Decija i njegove žene Herennia Cupressenia Etruscilla i brat cara Herenija Etruščanina.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hostilijan · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska srijemska inicijativa
Hrvatska srijemska inicijativa (kratica: HSI) je politička stranka Hrvata iz istočnog Srijema, odnosno dijela Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvatska srijemska inicijativa · Vidi više »
Hrvatski branik (Srijemska Mitrovica)
Hrvatski branik je bio hrvatsko glasilo iz Srijemske Mitrovice (u zaglavlju je pisalo samo "Mitrovice").
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvatski branik (Srijemska Mitrovica) · Vidi više »
Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici
Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici, razglednica 1930-ih. Hrvatski dom 1932. godine. Hrvatski dom je zgrada u Srijemskoj Mitrovici.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici · Vidi više »
Hrvatski sokol
Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvatski sokol · Vidi više »
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Huni · Vidi više »
Ilarion Ruvarac
Ilarion (Jovan) Ruvarac (Srijemska Mitrovica, 1. rujna 1832. - manastir Grgeteg 8. kolovoza 1905.), srpski povjesničar i arhimandrit, začetnik kritičke škole u srpskoj historiografiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ilarion Ruvarac · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Iliri · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ilirik · Vidi više »
Iso Velikanović
Isidor "Iso" Velikanović (Šid, 29. ožujka 1869. – Zagreb 21. kolovoza 1940.), hrvatski prevoditelj, komediograf, satiričar, pisac humorističnih novela i crtica.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Iso Velikanović · Vidi više »
Jakov Jelašić
Jakov Jelašić (Srijemski Karlovci, 1896. – Zagreb, 12. ožujka 1938.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Jakov Jelašić · Vidi više »
Jelena Krmpotić-Nemanić
Jelena Krmpotić-Nemanić (Srijemska Mitrovica, 15. ožujka 1921. – Zagreb, 2. lipnja 2008.) bila je hrvatska liječnica, anatomkinja i akademkinja.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Jelena Krmpotić-Nemanić · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Kraš
Josip Kraš (Vuglovec kraj Ivanca, 26. ožujka 1900. – Karlovac, 18. listopada 1941.), bio je hrvatski komunist, sindikalni aktivist i narodni heroj SFRJ.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Josip Kraš · Vidi više »
Julio Pintar
Julio Pintar je (Srijemska Mitrovica, 30. listopada 1852. - ?) je bio general major i generalni konzul bivše Austro-Ugarske monarhije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Julio Pintar · Vidi više »
Juraj Lončarević
Juraj Lončarević (Srijemska Mitrovica, 3. ožujka 1930. – Zagreb, 1998.) je bio hrvatski kritičar, esejist, putopisac, povjesničar i istraživač hrvatske narodne baštine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Juraj Lončarević · Vidi više »
Juraj Njavro
Juraj Njavro (Cerovica, Neum, 2. srpnja 1938. – Zagreb, 15. rujna 2008.), bio je hrvatski liječnik, ministar u tri Vlade i saborski zastupnik u tri mandata.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Juraj Njavro · Vidi više »
Katedrala sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici
Sagrađena je 1811. godine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Katedrala sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici · Vidi više »
Knut (časopis)
Knut je bio humoristično-satirični časopis.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Knut (časopis) · Vidi više »
Kovnica novca
Francuska preša za kovanje novca iz 1831. godine. Kovnica novca je naziv za industrijsko postrojenje, odnosno radionicu namijenjenu i opremljenu u svrhu proizvodnje kovanica koje se poslije koriste kao novčana jedinica u nekoj državi.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Kovnica novca · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Kršćanstvo · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Kvintil
antoninijan Kvintila. Kvintil, puno ime Marcus Aurelius Claudius Quintillus, bio je jedan od braće rimskog cara Klaudija Gotskog i od 270. car Rimskog Carstva.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Kvintil · Vidi više »
Ljubo Hrgić
Ljubo Hrgić (koristio je pseudonim: Hrvoje Bor; Zenica, 1. travnja 1908. – 16. svibnja 1976.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, pjesnik, pripovjedač, putopisac.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ljubo Hrgić · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Logor Srijemska Mitrovica
Logor Sremska Mitrovica ili logor Srijemska Mitrovica je bio sabirni logor u Srijemskoj Mitrovici, u Vojvodini, pod srpskom upravom od studenog 1991. do kolovoza 1992., gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Logor Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Mačvanska Mitrovica
Mačvanska Mitrovica (srpski: Мачванска Митровица, mađarski: Szenternye) je grad u Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mačvanska Mitrovica · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mađarski jezik · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Maksimijan · Vidi više »
Manja bazilika
Bazilika Majke Božje Bistričke katedrale Marijina Uznesenja u Poreču. Manja bazilika ili papinska bazilika (lat. basilica minor) je počasni naslov za crkvene građevine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Manja bazilika · Vidi više »
Mara Švel-Gamiršek
Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900. – Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mara Švel-Gamiršek · Vidi više »
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Marija Jurić Zagorka · Vidi više »
Marija Tomšić-Im
Marija Tomšić-Imm (7. prosinca 1870. – 30. studenog 1950.) je bila hrvatska književnica rodom iz Srijemske Mitrovice.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Marija Tomšić-Im · Vidi više »
Marijan Oblak
Mons.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Marijan Oblak · Vidi više »
Marko Vidaković
Marko Vidaković dr.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Marko Vidaković · Vidi više »
Mate Hraste
Mate Hraste (Brusje na Hvaru, 25. siječnja 1897. – Zagreb, 29. studenoga 1970.), bio je hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik HAZU.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mate Hraste · Vidi više »
Matija Belić
Matija Belić (Srijemska Mitrovica, 10. kolovoza 1885. – Zagreb, 20. travnja 1969.) je bio jedan od poznatih hrvatskih poznavatelja i prevoditelja kanonskog prava Katoličke crkve.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Matija Belić · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Milanski edikt · Vidi više »
Mile Magdić
Mile Magdić (Ogulin, 29. rujna 1847. – Zagreb, 3. veljače 1931.) je bio hrvatski povjesničar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mile Magdić · Vidi više »
Mirko Vidović
Mirko Vidović (Bila kraj Livna, 31. prosinca 1940. Valence, Francuska, 13. listopada 2016.), bio je hrvatski književnik i kipar iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mirko Vidović · Vidi više »
Mitar Dragutinac
Mitar Dragutinac (Srijemska Mitrovica, 1920. – Strizivojna 1989.) je bio hrvatski pjesnik, skladatelj, crkveni povjesničar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mitar Dragutinac · Vidi više »
Mitrovački glasnik
Mitrovački glasnik je bio hrvatski časopis koji je izlazio u Mitrovici od 1912., a prestao izlaziti 1913.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mitrovački glasnik · Vidi više »
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Mučenik · Vidi više »
Neobarok
Opera Garnier u Parizu, 1875. Gradska vijećnica Belfast 1906. Neobarok je naziv za jedan umjetnički pravac unutar stilskog razdoblja historicizma, koji je okvirno trajao od kraja 19.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Neobarok · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Neoklasicizam · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Novi Sad · Vidi više »
Ognjen Prica
Ognjen Prica (Ilidža, Sarajevo, 27. studenoga 1899. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski publicist i političar, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ognjen Prica · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Općina · Vidi više »
Oppidum
Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Oppidum · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otokar Keršovani
Otokar Keršovani Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski novinar, publicist, književni kritičar i političar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Otokar Keršovani · Vidi više »
Oton Frangeš
Oto(n) Frangeš (Srijemska Mitrovica, 5. travnja 1870. – Zagreb, 30. srpnja 1945.), hrvatski agronom, plodan agrarno-ekonomski pisac F. Šatović: Jubilej agronomskog glasnika, str.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Oton Frangeš · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Panonija · Vidi više »
Pavica Gvozdić
Pavica Gvozdić (Srijemska Mitrovica, 29. lipnja 1937. - 9. prosinca 2023.), bila je istaknuta hrvatska pijanistica i jedna od najuspješnijih klavirskih pedagoginja u Hrvatskoj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Pavica Gvozdić · Vidi više »
Petar Pismestrović
Petar Pismestrović (Srijemska Mitrovica, 3. svibnja 1951.) hrvatski je karikaturist.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Petar Pismestrović · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Pravoslavlje · Vidi više »
Prob
Prob Marko Aurelije Prob (lat. Marcus Aurelius Probus)(* 19. kolovoza 232. u Sirmiumu, danas Srijemska Mitrovica, Srbija); † rujan ili listopad 282. u Sirmiumu), rimski car od 276. do 282. Pod carevima Valerijanom, Klaudijem II. i Aurelijanom, Prob se istaknuo kao vojskovođa, a za cara Tacita bio je imenovan propretorom Istoka. Njegove su ga legije proglasile carem nakon Tacitove smrti 276. Za njegove vladavine u rimsku vojsku ušli su brojni »barbari«; postrožio je disciplinu i koristio vojnike za izvođenje javnih radova (završetak Aurelijanovih zidina oko Rima, sadnja vinograda uz Rajnu i Dunav, isušivanje močvara u Srijemu), zbog čega je postao nepopularanim. Tijekom priprema za rat protiv Perzijanaca ubili su ga njegovi vojnici.Hrvatska enciklopedija (LZMK) -.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Prob · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Rudolf Bićanić
Rudolf Bićanić (Bjelovar, 5. lipnja 1905. – Zagreb, 9. srpnja 1968.), bio je hrvatski ekonomist, demograf, gospodarski povjesničar, sociolog sela, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Rudolf Bićanić · Vidi više »
Rudolf Filipović
Dr.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Rudolf Filipović · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Rusini · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Sava · Vidi više »
Sirmij
Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Sirmij · Vidi više »
Skordisci
Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr. Skordisci (grčki: Σκορδίσκοι) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Skordisci · Vidi više »
Slaven Španović
Slaven Španović (Srijemska Mitrovica, 23. kolovoza 1988.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Slaven Španović · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Solin · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srijem · Vidi više »
Srijemska biskupija
Srijemska biskupija je biskupija u Srbiji.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srijemska biskupija · Vidi više »
Srijemski okrug
Srijemski okrug (srpski: Сремски округ, Sremski okrug; mađarski: Szerémségi Körzet; slovački: Sriemski okres; rusinski: Сримски окрух; rumunjski: Districtul Srem) je okrug na sjeverozapadnu Republike Srbije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srijemski okrug · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Srpski jezik · Vidi više »
Stevan Bešević
Stevan Bešević Petrov (Srijemska Mitrovica, 27. svibnja 1868. — Beograd, 6. studenog 1942.) bio je sudijski činovnik, odvjetnik, novinar, urednik satiričkog lista Vrač pogađač i ilustriranih dječjih novina Naš list, konstruktor i graditelj letećih modela.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Stevan Bešević · Vidi više »
Stipe Javor
Stipe (Stjepan) Javor Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Stipe Javor · Vidi više »
Stjepan Musulin
Stjepan Musulin (Srijemska Mitrovica, 1885. – ?, 1969.). bio je hrvatski jezikoslovac, komparativni slavist, filolog, leksikograf i prevoditelj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Stjepan Musulin · Vidi više »
Sveta Stošija
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Sveta Stošija · Vidi više »
Tema (Bizant)
Bizantske teme 1045. godine. Tema ili temat (grč. mn. θέματα, thémata; jedn. θέμα, théma, u lat. thema) je bila jedinica lokalne samouprave u Bizantu.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Tema (Bizant) · Vidi više »
Terme
Povijesna rekonstrukcija termi u Weißenburgu, Njemačka. Terme (latinski, preko grčkog “thermos”: topao) su javna kupališta u starom Rimu.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Terme · Vidi više »
Tetrarhija
Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Tetrarhija · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Ukrajinci · Vidi više »
Viktor Gutić
Viktor Gutić (Banja Luka, 23. prosinca 1901. – Banja Luka 1947.) bio je pravnik, ustaški povjerenik za Banju Luku i veliki župan Pokuplja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Viktor Gutić · Vidi više »
Vilim Svečnjak
Grob Vilima Svečnjaka i njegove supruge Marte na zagrebačkom Mirogoju. Vilim Svečnjak (Zagreb 12. srpnja 1906. - Zagreb, 3. lipnja 1993.), hrvatski akademski slikar i grafičar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vilim Svečnjak · Vidi više »
Vjenceslav Čižek
Vjenceslav Čižek (Đenovići, Herceg Novi, 28. veljače 1929. – Dortmund, 25. studenoga 2000.), bio je hrvatski pjesnik, publicist i filozof.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vjenceslav Čižek · Vidi više »
Vladislav Kušan
Vladislav Kušan (1904. – 1985.) je bio srijemski hrvatski književnik rodom iz Srijemske Mitrovice.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vladislav Kušan · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vladko Maček · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vojna krajina · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Zagreb · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zlatko Gorjan
Zlatko Gorjan (Srijemska Mitrovica, 15. srpnja 1901. – Zagreb, 21. lipnja 1976.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Zlatko Gorjan · Vidi više »
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Zlatko Tomčić · Vidi više »
Zvonimir Doroghy
Zvonimir Doroghy (Srijemska Mitrovica, 13. rujna 1884. – Zagreb, 3. srpnja 1965.), hrvatski klasični filolog, prevoditelj, nacionalni preporoditelj i kulturni djelatnik.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i Zvonimir Doroghy · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 1811. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 1976. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 1992. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 2002. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 2008. · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 26. listopada · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 30. listopada · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 5. veljače · Vidi više »
582.
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 582. · Vidi više »
6.
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 6. · Vidi više »
9.
Bez opisa.
Novi!!: Srijemska Mitrovica i 9. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska Mitrovica, Sremska Mitrovica.
