Brže od pregledniku!
21 odnosi: Đuro Vidmarović, Ciguli Miguli (1952.), Darda, Hrvatska, Hrvatsko kulturno vijeće, Maršal (1999.), Puška za uspavljivanje (1997.), Redatelj, Sinji galeb (1953.), Zagreb, 12. studenoga, 16. rujna, 1925., 1952., 1953., 1964., 1983., 1984., 1997., 1999., 2001..
Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Đuro Vidmarović · Vidi više »
Ciguli Miguli (1952.)
Ciguli Miguli, hrvatski dugometražni igrani film iz 1952. godine redatelja Branka Marjanovića i scenarista Jože Horvata.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Ciguli Miguli (1952.) · Vidi više »
Darda
Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Darda · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Maršal (1999.)
Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Maršal (1999.) · Vidi više »
Puška za uspavljivanje (1997.)
Puška za uspavljivanje, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Puška za uspavljivanje (1997.) · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Redatelj · Vidi više »
Sinji galeb (1953.)
Sinji galeb, hrvatski dugometražni film iz 1953. godine.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Sinji galeb (1953.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i Zagreb · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 12. studenoga · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 16. rujna · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1925. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1953. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1964. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1984. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Đorđe (Đokica) Milaković i 2001. · Vidi više »
