Sličnosti između 2010. i 9. travnja
2010. i 9. travnja imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Danska, Europa, Gregorijanski kalendar, 15. lipnja, 1909., 1918., 1921., 1924., 1926., 1933., 1936., 1937., 1940., 1941., 1942., 1948., 1951., 1959., 1964., 1971., 1977., 1985., 1988., 1995..
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
2010. i Danska · 9. travnja i Danska ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
2010. i Europa · 9. travnja i Europa ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
2010. i Gregorijanski kalendar · 9. travnja i Gregorijanski kalendar ·
15. lipnja
15.
15. lipnja i 2010. · 15. lipnja i 9. travnja ·
1909.
Bez opisa.
1909. i 2010. · 1909. i 9. travnja ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2010. · 1918. i 9. travnja ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2010. · 1921. i 9. travnja ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2010. · 1924. i 9. travnja ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2010. · 1926. i 9. travnja ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2010. · 1933. i 9. travnja ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2010. · 1936. i 9. travnja ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2010. · 1937. i 9. travnja ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2010. · 1940. i 9. travnja ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2010. · 1941. i 9. travnja ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 2010. · 1942. i 9. travnja ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2010. · 1948. i 9. travnja ·
1951.
Bez opisa.
1951. i 2010. · 1951. i 9. travnja ·
1959.
Bez opisa.
1959. i 2010. · 1959. i 9. travnja ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2010. · 1964. i 9. travnja ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2010. · 1971. i 9. travnja ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2010. · 1977. i 9. travnja ·
1985.
Bez opisa.
1985. i 2010. · 1985. i 9. travnja ·
1988.
Bez opisa.
1988. i 2010. · 1988. i 9. travnja ·
1995.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2010. i 9. travnja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2010. i 9. travnja
Usporedba između 2010. i 9. travnja
2010. ima 451 odnose, a 9. travnja ima 146. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 4.02% = 24 / (451 + 146).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2010. i 9. travnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: