Brže od pregledniku!
146 odnosi: Antonio Nocerino, Astronaut, Élie Cartan, Benedikt VIII., Boeing 737, Charles Baudelaire, Charles Van Doren, Danska, Dante Gabriel Rossetti, Del Martin i Phyllis Lyon, Demetrije Srijemski, Devetotravanjska tragedija, Dietrich Bonhoeffer, Domagoj Bošnjak, Eadweard Muybridge, Eduard IV., Elizabeta II., Erich Ludendorff, Europa, Filip, vojvoda od Edinburgha, François Rabelais, Francis Bacon, Francuska, Frank Lloyd Wright, Gerard Way, Gregorijanski kalendar, Gruzija, Hugh Hefner, Ireneusz Jeleń, Izrael, Jacques Villeneuve, Jazmine Sullivan, Jørn Utzon, Jean-Paul Belmondo, Jerko Leko, Jinmu, Konfederacija Američkih Država, Konstantin, papa, Leighton Meester, Leopold II. Belgijski, Linda Begonja, Mađarska, Mario Matt, Mate Selak, Michel Eugène Chevreul, Mihael Bakoš, NASA, Neven Valent, Njemačka, Norveška, ..., Pat Flaherty, Petar Nadoveza, Pisac, Prijestupna godina, Radojka Šverko, Robert Edward Lee, Roberto de Visiani, Sam Harris, Sark, Septimije Sever, Sidney Lumet, Simo Nikolić, Sjedinjene Američke Države, Slovenci, Sovjetski Savez, Svetlana Velmar Janković, Tbilisi, Victor Vasarely, Viktor Černomirdin, Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske, Zenon, bizantski car, 1024., 1296., 1327., 1483., 1494., 15. lipnja, 1553., 1561., 1626., 1742., 1786., 1800., 1803., 1821., 1828., 1830., 1835., 1855., 1865., 1867., 1869., 1878., 1882., 1889., 1904., 1906., 1909., 1918., 1921., 1924., 1926., 193., 1933., 1936., 1937., 1940., 1941., 1942., 1945., 1948., 1951., 1959., 1964., 1967., 1971., 1972., 1977., 1979., 1980., 1981., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1991., 1995., 1997., 2002., 2008., 2010., 2011., 2012., 2014., 2017., 2019., 2020., 2021., 2023., 304., 425., 491., 585. pr. Kr., 711. pr. Kr., 715.. Proširite indeks (96 više) »
Antonio Nocerino
Antonio Nocerino (Napulj, 9. travnja 1985.) bivši je talijanski nogometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: 9. travnja i Antonio Nocerino · Vidi više »
Astronaut
Bruce McCandless II, američki astronaut, u šetnji svemirom (1984.) Astronaut (+) ili kozmonaut (rus. космона́вт) je osoba obučena, u programu leta u svemir, za zapovijedanje, upravljanje, ili služenje kao član posade na svemirskoj letjelici.
Novi!!: 9. travnja i Astronaut · Vidi više »
Élie Cartan
Élie Joseph Cartan (Dolomieu, 9. travnja 1869. – Pariz, 6. svibnja 1951.), francuski matematičar Bio je profesor na sveučilištima u Montpellieru, Lyonu, Nancyju i pariškoj Sorbonni.
Novi!!: 9. travnja i Élie Cartan · Vidi više »
Benedikt VIII.
Benedikt VIII., papa od 18. svibnja 1012. do 9. travnja 1024. godine.
Novi!!: 9. travnja i Benedikt VIII. · Vidi više »
Boeing 737
Boeing 737 je putnički zrakoplov američkog proizvođača Boeinga.
Novi!!: 9. travnja i Boeing 737 · Vidi više »
Charles Baudelaire
Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Novi!!: 9. travnja i Charles Baudelaire · Vidi više »
Charles Van Doren
desno Charles Lincoln Van Doren (12. veljače 1926. – 9. travnja 2019.) je poznati američki intelektualac, pisac i književni urednik, najviše poznat po tome što je krajem 1958.
Novi!!: 9. travnja i Charles Van Doren · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 9. travnja i Danska · Vidi više »
Dante Gabriel Rossetti
Dante Gabriel Rossetti (London, 12. svibnja 1828. – Birchington-on-Sea, Kent, 9. travnja 1882.), engleski slikar, pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: 9. travnja i Dante Gabriel Rossetti · Vidi više »
Del Martin i Phyllis Lyon
Vjenčanje Martin i Lyon. Martin i Lyon nakon prvog vjenčanja, 2004. Dorothy Louise Taliaferro "Del" Martin (5. svibnja 1921. — 27. kolovoza 2008.) i Phyllis Ann Lyon (10. studenoga 1924. – 9. travnja 2020.)bile su američki lezbijski par poznati kao feministkinje i aktivisti za gay prava.
Novi!!: 9. travnja i Del Martin i Phyllis Lyon · Vidi više »
Demetrije Srijemski
Sveti Demetrije Srijemski, također poznat kao Dimitrije, Dimitar, Dmitar i Mitar (Sirmij, oko 270. – 9. travnja 304.), bio je rimski đakon i kršćanski mučenik ranoga 4. stoljeća.
Novi!!: 9. travnja i Demetrije Srijemski · Vidi više »
Devetotravanjska tragedija
Fotoportreti žrtava Devetotravanjske tragedije. Devetotravanjska tragedija, poznata i pod nazivima Tbiliški pokolj i Tbiliška tragedija, naziv je za pokolj gruzijskih civila koji je 9. travnja 1989. izvršila Crvena armija zbog protusovjetskih prosvjeda u Tbilisiju, glavnom gradu tadašnje Gruzijske SSR.
Novi!!: 9. travnja i Devetotravanjska tragedija · Vidi više »
Dietrich Bonhoeffer
Dietrich Bonhoeffer (Breslau (danas Wrocław), Šleska, Poljska, 4. veljače 1906., - 9. travnja 1945., Flossenburg), njemački protestantski pastor, teolog, borac protiv nacizma, te jedan od osnivača Ispovjedne Crkve, kršćanskog pokreta otpora nacizmu.
Novi!!: 9. travnja i Dietrich Bonhoeffer · Vidi više »
Domagoj Bošnjak
Domagoj Bošnjak (Mostar, 9. travnja 1995.) hrvatski je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 9. travnja i Domagoj Bošnjak · Vidi više »
Eadweard Muybridge
'''Eadweard Muybridge''' Slijed Muybridgeovih fotografija Muybridgeov ''Konj u pokretu''. Eadweard Muybridge (9. travnja 1830. – 8. svibnja 1904.) bio je fotograf porijeklom iz Britanije, poznat prvenstveno po ranom korištenju višestrukih fotoaparata da uhvati kretanje, te po zoopraksiskopu, uređaju za projiciranje pokretnih slika koji se koristio prije današnje celuloidne filmske trake.
Novi!!: 9. travnja i Eadweard Muybridge · Vidi više »
Eduard IV.
'''Eduard IV.''' Eduard IV. (Rouen, Francuska, 28. travnja 1442. – Dvorac Windsor, 9. travnja 1483.), prvi engleski kralj iz dinastije York i dejure francuski kralj do 29.
Novi!!: 9. travnja i Eduard IV. · Vidi više »
Elizabeta II.
Elizabeta II. (Elizabeth Alexandra Mary; London, 21. travnja 1926. – dvorac Balmoral, 8. rujna 2022.) bila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.
Novi!!: 9. travnja i Elizabeta II. · Vidi više »
Erich Ludendorff
Erich Friedrich Wilhelm Ludendorff (u literaturi nekad krivo navođeno Erich von Ludendorff, Kruszewnia, 9. travnja 1865. – Tutzing, 20. prosinca 1937.), istaknuti njemački general i vojni teoretičar, a u razdoblju nakon I. svjetskog rata i desničarski političar.
Novi!!: 9. travnja i Erich Ludendorff · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: 9. travnja i Europa · Vidi više »
Filip, vojvoda od Edinburgha
Princ Filip 2015. Princ Filip, vojvoda od Edinburgha (eng. Prince Philip; Krf, 10. lipnja 1921. – Dvorac Windsor, 9. travnja 2021.),, HRT Vijesti, vijesti.hrt.hr, autor: HRT, objavljeno 9.
Novi!!: 9. travnja i Filip, vojvoda od Edinburgha · Vidi više »
François Rabelais
'''François Rabelais''' François Rabelais (Poitou, oko 1494. – Pariz, 9. travnja 1553.), francuski književnik, liječnik i svećenik.
Novi!!: 9. travnja i François Rabelais · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: 9. travnja i Francis Bacon · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 9. travnja i Francuska · Vidi više »
Frank Lloyd Wright
Frank Lloyd Wright (Richland Center, Wisconsin, 8. lipnja, 1867. – Phoenix, 9. travnja, 1959.), istaknuti američki arhitekt, dizajner interijera, spisatelj i predavač prve polovice 20. stoljeća.
Novi!!: 9. travnja i Frank Lloyd Wright · Vidi više »
Gerard Way
Gerard Way Gerard Arthur Way (9. travnja 1977.), američki glazbenik.
Novi!!: 9. travnja i Gerard Way · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 9. travnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: 9. travnja i Gruzija · Vidi više »
Hugh Hefner
Hugh Hefner Hugh Marston Hefner (Chicago, 9. travnja 1926. – 27. rujna 2017.) bio je američki izdavač, poznat kao osnivač, glavni urednik i glavni kreativni urednik Playboya.
Novi!!: 9. travnja i Hugh Hefner · Vidi više »
Ireneusz Jeleń
Ireneusz Jeleń (Cieszyn, 9. travnja 1981.), je poljski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 9. travnja i Ireneusz Jeleń · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: 9. travnja i Izrael · Vidi više »
Jacques Villeneuve
Jacques Joseph Charles Villeneuve (Saint-Jean-sur-Richelieu, Quebec, Kanada, 9. travnja 1971.), kanadski sportski automobilist.
Novi!!: 9. travnja i Jacques Villeneuve · Vidi više »
Jazmine Sullivan
Jazmine Marie Sullivan (rođena 9. travnja 1987.) je američka R&B/soul pjevačica i tekstopisac iz Pennsylvanije.
Novi!!: 9. travnja i Jazmine Sullivan · Vidi više »
Jørn Utzon
Jørn Utzon (9. travnja 1918., Kopenhagen, Danska - † 29. studenog 2008., Kopenhagen) je bio danski arhitekt, najpoznatiji kao autor Sydneyske opere.
Novi!!: 9. travnja i Jørn Utzon · Vidi više »
Jean-Paul Belmondo
Jean-Paul Belmondo (Neuilly-sur-Seine, Francuska, 9. travnja 1933. – 6. rujna 2021.) bio je francuski filmski i kazališni glumac.
Novi!!: 9. travnja i Jean-Paul Belmondo · Vidi više »
Jerko Leko
Jerko Leko (Zagreb, 9. travnja 1980.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac i nogometni trener.
Novi!!: 9. travnja i Jerko Leko · Vidi više »
Jinmu
Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Jinmu odnosno Jinmu-tennō (japanski kanji 神武天皇, hiragana じんむてんのう, "Jinmu tennō") (13. veljače 711. pr. Kr. - 9. travnja 585. pr. Kr.) je mitski utemeljitelj japanske dinastije.
Novi!!: 9. travnja i Jinmu · Vidi više »
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 9. travnja i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »
Konstantin, papa
Konstantin, papa od 25. ožujka 708. do 9. travnja 715. godine.
Novi!!: 9. travnja i Konstantin, papa · Vidi više »
Leighton Meester
Leighton Meester (9. travnja 1986.) je američka glumica i pjevačica.
Novi!!: 9. travnja i Leighton Meester · Vidi više »
Leopold II. Belgijski
Leopold II. (fra. Léopold Louis Philippe Marie Victor, niz. Leopold Lodewijk Filips Maria Victor; Bruxelles, 9. travnja 1835. – Laeken, 17. prosinca 1909.) bio je kralj Belgije.
Novi!!: 9. travnja i Leopold II. Belgijski · Vidi više »
Linda Begonja
Linda Begonja (Zadar, 9. travnja 1972.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 9. travnja i Linda Begonja · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 9. travnja i Mađarska · Vidi više »
Mario Matt
Mario Matt (Flirsch, 9. travnja 1979.) je austrijski alpski skijaš, olimpijski pobjednik u slalomu iz Sočija 2014.
Novi!!: 9. travnja i Mario Matt · Vidi više »
Mate Selak
Mate Selak (Split, 9. travnja 1988.), hrvatski nogometaš Krenuo je igrati u redovima NK Splita koji ga je kao kadeta htio prodati u Hajduk.
Novi!!: 9. travnja i Mate Selak · Vidi više »
Michel Eugène Chevreul
Michel Eugéne Chevreul, (Angers, 31. kolovoza 1786. — Pariz, 9. travnja 1889.), bio je francuski kemičar koji je između ostalog dao doprinose u proizvodnji svijeće, sapuna i margarina.
Novi!!: 9. travnja i Michel Eugène Chevreul · Vidi više »
Mihael Bakoš
Mihael Bakoš mađarski: Bakos Mihály (Šalovci ili Sall, oko 1742. – Surd, 9. travnja, 1803.) bio je slovenski pisac, evangelički svećenik, zalski i šomodski dekan.
Novi!!: 9. travnja i Mihael Bakoš · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 9. travnja i NASA · Vidi više »
Neven Valent
Neven Valent (Zagreb, 9. srpnja 1964. – Zagreb, 9. travnja 2012.), hrvatski operni i koncertni pjevač, bariton.
Novi!!: 9. travnja i Neven Valent · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 9. travnja i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: 9. travnja i Norveška · Vidi više »
Pat Flaherty
George Francis 'Pat' Flaherty Jr. (Glendale, Kalifornija, SAD, 6. siječnja 1926. – Oxnard, Kalifornija, SAD, 9. travnja 2002.) bio je američki vozač automobilističkih utrka.
Novi!!: 9. travnja i Pat Flaherty · Vidi više »
Petar Nadoveza
Petar Nadoveza u dresu splitskoga "Hajduka" Petar Nadoveza (Šibenik, 9. travnja 1942. – ?, 19. ožujka 2023.) bio je hrvatski nogometni igrač i trener.
Novi!!: 9. travnja i Petar Nadoveza · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: 9. travnja i Pisac · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 9. travnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Radojka Šverko
Radojka Šverko (Pazin, 9. travnja 1948.), hrvatska pjevačka diva.
Novi!!: 9. travnja i Radojka Šverko · Vidi više »
Robert Edward Lee
Robert Edward Lee (Stratford, Virginia, 19. siječnja 1807. – Lexington, Virginia, 12. listopada 1870.), američki vojskovođa.
Novi!!: 9. travnja i Robert Edward Lee · Vidi više »
Roberto de Visiani
Roberto de Visiani (Šibenik, 9. travnja 1800. – Padova, 4. svibnja 1878.), hrvatski botaničar talijanskog porijekla.
Novi!!: 9. travnja i Roberto de Visiani · Vidi više »
Sam Harris
Sam Harris (Los Angeles, 9. travnja 1967.), američki autor, neuroznanstvenik te suosnivač i izvršni direktor Project Reasona.
Novi!!: 9. travnja i Sam Harris · Vidi više »
Sark
Sark (Sercq; Sèr), mali otok u jugozapadnom dijelu La Manchea.
Novi!!: 9. travnja i Sark · Vidi više »
Septimije Sever
Septimije Sever Septimije Lucije Sever (Leptis Magna, 11. travnja 146. – Eboracum, 4. veljače 211.), rimski car.
Novi!!: 9. travnja i Septimije Sever · Vidi više »
Sidney Lumet
Sidney Lumet (Philadelphia, 25. lipnja 1924. – 9. travnja 2011.) je bio američki filmski i televizijski redatelj, autor više od 50 filmova, kao što su hvaljeni 12 gnjevnih ljudi (1957.), Pasje poslijepodne (1975.), TV mreža (1976.) i Presuda (1982.), za koje je zaradio nominacije za Oscara.
Novi!!: 9. travnja i Sidney Lumet · Vidi više »
Simo Nikolić
Simo Nikolić (Novi Sad, 29. siječnja 1941. – Rijeka, 9. travnja 2012.), hrvatski jedriličar, osvajač brojnih odličja i dvostruki olimpijac.
Novi!!: 9. travnja i Simo Nikolić · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 9. travnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 9. travnja i Slovenci · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 9. travnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svetlana Velmar Janković
Svetlana Velmar Janković (Beograd, 1. veljače 1933. – Beograd, 9. travnja 2014.) bila je srbijanska književnica i članica Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) i dobitnica je mnogih književnih priznanja, među kojima se ističu: "Isidora Sekulić", "Ivo Andrić", "Meša Selimović", "Bora Stanković", kao i NIN-ove nagrade za roman godine (1995.). U priopćenju SANU-a, ističe se da je Svetlana Velmar Janković dala izuzetan doprinos srpskoj i svjetskoj književnosti koju je obogatila svojim djelima.
Novi!!: 9. travnja i Svetlana Velmar Janković · Vidi više »
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Novi!!: 9. travnja i Tbilisi · Vidi više »
Victor Vasarely
Vasarelijev rad u Pečuhu. Victor Vasarely (Pečuh, 9. travnja 1906. – Pariz, 15. ožujka 1997.), francuski slikar mađarskog porijekla Pravo ime mu je Vásárhelyi Győző.
Novi!!: 9. travnja i Victor Vasarely · Vidi više »
Viktor Černomirdin
Viktor Stepanovič Černomirdin (ruski: Ви́ктор Степа́нович Черномы́рдин) (Orenburška oblast, 9. travnja 1938. – Moskva, 3. studenog 2010.) ruski političar i poslovni čovjek.
Novi!!: 9. travnja i Viktor Černomirdin · Vidi više »
Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske
Walter III.
Novi!!: 9. travnja i Walter III. Stewart, veliki namjesnik Škotske · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: 9. travnja i Zenon, bizantski car · Vidi više »
1024.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1024. · Vidi više »
1296.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1296. · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1327. · Vidi više »
1483.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1483. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1494. · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: 9. travnja i 15. lipnja · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1553. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1561. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1626. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1742. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1786. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1800. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1803. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1821. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1828. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1830. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1835. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1855. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1869. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1878. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1882. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1889. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1909. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1926. · Vidi više »
193.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 193. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 9. travnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 9. travnja i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1951. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1972. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 9. travnja i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 9. travnja i 2002. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 9. travnja i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 9. travnja i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 9. travnja i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 9. travnja i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 9. travnja i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 9. travnja i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 9. travnja i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 9. travnja i 2021. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 9. travnja i 2023. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 304. · Vidi više »
425.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 425. · Vidi više »
491.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 491. · Vidi više »
585. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 585. pr. Kr. · Vidi više »
711. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 711. pr. Kr. · Vidi više »
715.
Bez opisa.
Novi!!: 9. travnja i 715. · Vidi više »
