Brže od pregledniku!Sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Čapljina, Bihać, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Daytonski sporazum, Doboj, Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Mostar, Orašje, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Travnik, Tuzla, Visoko (BiH), Washingtonski sporazum (1994.), Zenica, 1994., 1995., 1996..
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Bošnjačko-hrvatski sukob i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Čapljina · Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bihać · Bihać i Bošnjačko-hrvatski sukob ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjaci · Bošnjaci i Bošnjačko-hrvatski sukob ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Daytonski sporazum · Bošnjačko-hrvatski sukob i Daytonski sporazum ·
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Doboj · Bošnjačko-hrvatski sukob i Doboj ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine · Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Mostar · Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Orašje · Bošnjačko-hrvatski sukob i Orašje ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Republika Bosna i Hercegovina · Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Republika Srpska · Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Bošnjačko-hrvatski sukob i Sarajevo ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Savezna Republika Jugoslavija · Bošnjačko-hrvatski sukob i Savezna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Bošnjačko-hrvatski sukob i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Travnik · Bošnjačko-hrvatski sukob i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Tuzla · Bošnjačko-hrvatski sukob i Tuzla ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) · Bošnjačko-hrvatski sukob i Visoko (BiH) ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) · Bošnjačko-hrvatski sukob i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Zenica · Bošnjačko-hrvatski sukob i Zenica ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1994. i Bošnjačko-hrvatski sukob ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1995. i Bošnjačko-hrvatski sukob ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1996. i Bošnjačko-hrvatski sukob ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob
Usporedba između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine ima 63 odnose, a Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 6.44% = 27 / (63 + 356).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
