Brže od pregledniku!Sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Široki Brijeg, Županija Posavska, Županija Središnja Bosna, Županija Zapadnohercegovačka, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Čapljina, Banja Luka, Bihać, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Daytonski sporazum, Federacija Bosne i Hercegovine, Gradačac, Hercegbosanska županija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Livno, Ljubuški, Mostar, Orašje, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Travnik, Tuzla, Visoko (BiH), Washingtonski sporazum (1994.), ..., Zenica, 1994., 1996.. Proširite indeks (3 više) »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Široki Brijeg i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Županija Posavska
Županijska zastava, korištena od 10. travnja 1996. do 12. travnja 2000. godine Županija Posavska (boš. Posavski kanton) je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županija Posavska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Posavska ·
Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županija Središnja Bosna · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Središnja Bosna ·
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županija Zapadnohercegovačka · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Zapadnohercegovačka ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Čapljina · Hrvati Bosne i Hercegovine i Čapljina ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Banja Luka · Banja Luka i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bihać · Bihać i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjaci · Bošnjaci i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Gradačac · Gradačac i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegbosanska županija
Hercegbosanska županija deseta je i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hercegbosanska županija · Hercegbosanska županija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanska županija · Hercegovačko-neretvanska županija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Livno · Hrvati Bosne i Hercegovine i Livno ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški · Hrvati Bosne i Hercegovine i Ljubuški ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Mostar · Hrvati Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Orašje · Hrvati Bosne i Hercegovine i Orašje ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Republika Srpska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvati Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Travnik · Hrvati Bosne i Hercegovine i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Tuzla · Hrvati Bosne i Hercegovine i Tuzla ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Zenica · Hrvati Bosne i Hercegovine i Zenica ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1994. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1996. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine
Usporedba između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine ima 63 odnose, a Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 6.08% = 33 / (63 + 480).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
