Sličnosti između Ahemenidi i Artakserkso II.
Ahemenidi i Artakserkso II. imaju 50 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Agesilaj II., Ahemenidsko Carstvo, Amirtej, Antička Teba (Grčka), Ariobarzan (satrap Frigije), Artakserkso I., Artakserkso III., Atena (polis), Autofradat (satrap), Babilonija, Bitka kod Kunakse, Darije I. Veliki, Darije II., Datam, Deset tisuća, Drevni Egipat, Ekbatana, Faraon, Farnabaz II., Fenicija, Frigija, Hakor, Iran, Kapadocija, Karija, Kir Mlađi, Konon, Korintski rat, Kraljevski mir, Kserkso I., ..., Kserkso II., Lidija, Mala Azija, Mauzol, Oront I., Perzepolis, Perzija (razdvojba), Perzijski jezik, Rod (otok), Sisigambis, Sparta, Stara Grčka, Stari zavjet, Tisafern, Titraust, 367. pr. Kr., 373. pr. Kr., 400. pr. Kr., 401. pr. Kr., 404. pr. Kr.. Proširite indeks (20 više) »
Agesilaj II.
Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.
Agesilaj II. i Ahemenidi · Agesilaj II. i Artakserkso II. ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso II. ·
Amirtej
Amirtej (ili Amenirdisu) iz Saisa je bio egipatski kralj, osnivač i jedini vladar XXVIII. dinastije Egipta.
Ahemenidi i Amirtej · Amirtej i Artakserkso II. ·
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Ahemenidi i Antička Teba (Grčka) · Antička Teba (Grčka) i Artakserkso II. ·
Ariobarzan (satrap Frigije)
Ariobarzan (perz. Ariyabrdna) je bio perzijski plemić i satrap Frigije od 387. do 362. pr. Kr.
Ahemenidi i Ariobarzan (satrap Frigije) · Ariobarzan (satrap Frigije) i Artakserkso II. ·
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Ahemenidi i Artakserkso I. · Artakserkso I. i Artakserkso II. ·
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Ahemenidi i Artakserkso III. · Artakserkso II. i Artakserkso III. ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Ahemenidi i Atena (polis) · Artakserkso II. i Atena (polis) ·
Autofradat (satrap)
Autofradat (perz. Vātafradāta, grč. Autophradates, lic. Wataprddata) je bio satrap Lidije tijekom vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Na mjesto satrapa zasjeo je 370-ih pr. Kr. nakon što je njegov prethodnik Tiribaz ubijen zbog izdaje.
Ahemenidi i Autofradat (satrap) · Artakserkso II. i Autofradat (satrap) ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidi i Babilonija · Artakserkso II. i Babilonija ·
Bitka kod Kunakse
Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.
Ahemenidi i Bitka kod Kunakse · Artakserkso II. i Bitka kod Kunakse ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Ahemenidi i Darije I. Veliki · Artakserkso II. i Darije I. Veliki ·
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Ahemenidi i Darije II. · Artakserkso II. i Darije II. ·
Datam
Srebrna kovanica koja prikazuje '''Datama''' Datam (grč. Δατάμης; „Datames“) je bio perzijski general i satrap (pokrajinski namjesnik) Kapadocije i Cilicije.
Ahemenidi i Datam · Artakserkso II. i Datam ·
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Ahemenidi i Deset tisuća · Artakserkso II. i Deset tisuća ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidi i Drevni Egipat · Artakserkso II. i Drevni Egipat ·
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Ahemenidi i Ekbatana · Artakserkso II. i Ekbatana ·
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Ahemenidi i Faraon · Artakserkso II. i Faraon ·
Farnabaz II.
Frigije u njenom najmanjem i najvećem opsegu, kojom je vladao Farnabaz II. Farnabaz II., grč.: Pharnabazus (cca 435. – 387. pr. Kr.), bio je perzijski satrap pokrajine Frigije od 413. do 387. pr. Kr.
Ahemenidi i Farnabaz II. · Artakserkso II. i Farnabaz II. ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Ahemenidi i Fenicija · Artakserkso II. i Fenicija ·
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Ahemenidi i Frigija · Artakserkso II. i Frigija ·
Hakor
'''Hakor''' (muzej u Bostonu) Hakor (ili Akoris) je bio egipatski faraon od 393. do 380. pr. Kr. Hakor je svrgnuo Psamuta s prijestolja i sebe proglasio unukom Neferita I. (osnivača XXIX. dinastije) u cilju da opravda legitimitet svoje vlasti.
Ahemenidi i Hakor · Artakserkso II. i Hakor ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidi i Iran · Artakserkso II. i Iran ·
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Ahemenidi i Kapadocija · Artakserkso II. i Kapadocija ·
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Ahemenidi i Karija · Artakserkso II. i Karija ·
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Ahemenidi i Kir Mlađi · Artakserkso II. i Kir Mlađi ·
Konon
Konon, papa od 21. listopada 686. do 21. rujna 687. godine.
Ahemenidi i Konon · Artakserkso II. i Konon ·
Korintski rat
Korintski rat (395. – 387. pr. Kr.) je bio oružani sukob između Sparte i četiri saveznika; Atena, Arga, Korinta, Tebe. Perzijsko Carstvo je u početku podržavalo saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na sjeverozapadu Grčke, u koji se uključuju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata. Rat se vodio na dvije fronte; kopneni sukob u blizini Korinta i Tebe, te pomorski rat u Egejskom moru. U kopnenom ratu Sparta je postigla nekoliko pobjeda u prvim velikim bitkama, ali nije bila sposobna da iskoristi tu prednost, pa je rat gotovo dosegnuo pat poziciju. Na moru je perzijska mornarica odlučno pobijedila spartansku flotu, čime je spriječeno da Sparta postane pomorska sila. Ovaj potez koristi Ateni koja je pomorskim pohodima povratila brojne bivše kolonije. Kada je Atena počela pomagati pobune na perzijskom Cipru i u Egiptu, Perzijanci prestaju pomagati saveznice odnosno počinju pomagati Sparti. Zbog perzijske prevage saveznici su prisiljeni tražiti primirje. Godine 387. pr. Kr. sklopljen je Antalkidov ili Kraljevski mir, koji je nazvan prema perzijskom velikom kralju Artakserksu II. Prema tom mirovnom sporazumu Perzijsko Carstvo zadržalo je kontrolu nad Jonijom, dok ostali grčki polisi ostaju samostalni. Sparta uz perzijsku suglasnost postaje čuvar tog mira, čime je potvrđena njena hegemonija nad ostatkom Grčke. Sparta ostaje dominantna sila Grčke sljedećih 14 godina, odnosno sve do poraza u bici kod Leuktre.
Ahemenidi i Korintski rat · Artakserkso II. i Korintski rat ·
Kraljevski mir
Stara Grčka i Mala Azija s prikazanim najznačajnijim polisima Kraljevski mir (poznat i kao „Antalkidin mir“) je naziv za mirovni sporazum kojim je 387. pr. Kr. završen Korintski rat između Sparte i saveza grčkih polisa na čelu s Tebom, Korintom, Atenom i Argom.
Ahemenidi i Kraljevski mir · Artakserkso II. i Kraljevski mir ·
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Ahemenidi i Kserkso I. · Artakserkso II. i Kserkso I. ·
Kserkso II.
Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.
Ahemenidi i Kserkso II. · Artakserkso II. i Kserkso II. ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Ahemenidi i Lidija · Artakserkso II. i Lidija ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Ahemenidi i Mala Azija · Artakserkso II. i Mala Azija ·
Mauzol
Kip za koji se prepostavlja da predstavlja Mauzola Ostatci mauzoleja u današnjem Bodrumu Mauzol (grč.: Μαύσωλος; Mauzolus) bio je antički vladar (satrap) u maloazijskoj perzijskoj provinciji Kariji (377. – 353. pr. Kr.). Pročuo se kad je uzeo učešće u satrapskoj pobuni (367. pr. Kr.) protiv velikog kralja Perzijskog Carstva Artakserksa II. Mnemona (362. pr. Kr.). Nakon toga Mauzol je zauzeo veliki dio Licije, Jonije i nekoliko otoka Dodekaneza kasnije se udružio s otokom Rodosom u takozvanim Savezničkim ratovima (357. – 355. pr. Kr.) protiv Atene.
Ahemenidi i Mauzol · Artakserkso II. i Mauzol ·
Oront I.
Oront I. (perz. Arvanta, grč. Ορόντης, Orontes) je bio satrap Armenije u doba vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Oront je rodom bio Baktrijac, sin Artasira.
Ahemenidi i Oront I. · Artakserkso II. i Oront I. ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidi i Perzepolis · Artakserkso II. i Perzepolis ·
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Ahemenidi i Perzija (razdvojba) · Artakserkso II. i Perzija (razdvojba) ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Ahemenidi i Perzijski jezik · Artakserkso II. i Perzijski jezik ·
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Ahemenidi i Rod (otok) · Artakserkso II. i Rod (otok) ·
Sisigambis
Aleksandrom Makedonskim (Paolo Veronese, 16. stoljeće) Sisigambis je bila kćer ahemenidskog perzijskog vladara Artakserksa II. Memnona, žena Arsama od Ostana, te majka perzijskog vladara Darija III. čiju je vladavinu Perzijskim Carstvom okončao Aleksandar Makedonski.
Ahemenidi i Sisigambis · Artakserkso II. i Sisigambis ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Ahemenidi i Sparta · Artakserkso II. i Sparta ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Ahemenidi i Stara Grčka · Artakserkso II. i Stara Grčka ·
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Ahemenidi i Stari zavjet · Artakserkso II. i Stari zavjet ·
Tisafern
Tisafern (perz. Ciθrafarna, grč. Τισσαφέρνης) je bio perzijski vojnik i satrap Lidije i Karije, te unuk Hidarna Mlađeg.
Ahemenidi i Tisafern · Artakserkso II. i Tisafern ·
Titraust
Titraust (lat. Tithraustes) je bio perzijski satrap grada Sarda početkom 4. stoljeća pr. Kr. S obzirom na nedostatak antičkih izvora, o njegovom životu zna se relativno malo.
Ahemenidi i Titraust · Artakserkso II. i Titraust ·
367. pr. Kr.
Bez opisa.
367. pr. Kr. i Ahemenidi · 367. pr. Kr. i Artakserkso II. ·
373. pr. Kr.
Bez opisa.
373. pr. Kr. i Ahemenidi · 373. pr. Kr. i Artakserkso II. ·
400. pr. Kr.
Bez opisa.
400. pr. Kr. i Ahemenidi · 400. pr. Kr. i Artakserkso II. ·
401. pr. Kr.
Bez opisa.
401. pr. Kr. i Ahemenidi · 401. pr. Kr. i Artakserkso II. ·
404. pr. Kr.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidi i Artakserkso II. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidi i Artakserkso II.
Usporedba između Ahemenidi i Artakserkso II.
Ahemenidi ima 209 odnose, a Artakserkso II. ima 65. Kao što im je zajedničko 50, Jaccard indeks 18.25% = 50 / (209 + 65).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidi i Artakserkso II.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: