Sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki
Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki imaju 112 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Ahemenidi, Ahura Mazda, Aleksandar Veliki, Apadana, Apolon, Arapi, Arapski poluotok, Artafern Mlađi, Artistona, Asirija, Atena (polis), Atosa, Židovi, Babilon, Babilonija, Behistunski natpisi, Biblija, Bitka kod Maratona, Bospor, Cirenaika, Crno more, Crveno more, Darik, Datis, Drevni Egipat, Dužina, Dunav, Edfu, Egejsko more, ..., Egipat, Ekonomija, Eretrija, Faraon, Fenicija, Grčka, Grčki hram, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Hadrijan, Herodot, Histasp, Hram, Indija, Indijski ocean, Iran, Jeruzalem, Jeruzalemski hram, Jonija, Jonski ustanak, Kambiz II., Karija, Kir Veliki, Kirov cilindar, Korupcija, Kraljevska cesta, Kserkso I., Libija, Lidija, Ljudska prava, Magi, Mala Azija, Mardonije, Masa, Masist, Medijsko Carstvo, Memfis, Nakš-e Rustam, Nasilje, Nil, Nomadi, Novac, Pasargada, Perzepolis, Perzijanci, Perzijski jezik, Pravo, Rimsko Carstvo, Robovlasništvo, Sagartija, Sard, Satrap, Siwa (oaza), Skiti, Smerdis, Srebro, Sredozemno more, Stara Grčka, Stari vijek, Sueski kanal, Suez, Suza (Iran), Sveta Gora, Trajan, Veliki kralj, Volga, Zakon, Zlato, Zoroastrizam, 18. stoljeće, 465. pr. Kr., 486. pr. Kr., 490. pr. Kr., 499. pr. Kr., 500. pr. Kr., 512. pr. Kr., 513. pr. Kr., 515. pr. Kr., 522. pr. Kr., 525. pr. Kr., 549. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (82 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Ahemenidsko Carstvo · Afrika i Darije I. Veliki ·
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidi i Darije I. Veliki ·
Ahura Mazda
Faravahar Ahura Mazda (na perzijskom jeziku „Gospodar pamet“, - Na Av. Mazdâ je pridjev koji doslovno znači "onaj koji sve stavlja na pamet", odnosno "pomet / pamet", a na staroperzijski zovu ga i Ormusd ili Ormus) je od Zoroastera osnovana stara perzijska vjere Parsisma (Zoroastrizma).
Ahemenidsko Carstvo i Ahura Mazda · Ahura Mazda i Darije I. Veliki ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Ahemenidsko Carstvo i Aleksandar Veliki · Aleksandar Veliki i Darije I. Veliki ·
Apadana
Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.
Ahemenidsko Carstvo i Apadana · Apadana i Darije I. Veliki ·
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Ahemenidsko Carstvo i Apolon · Apolon i Darije I. Veliki ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Ahemenidsko Carstvo i Arapi · Arapi i Darije I. Veliki ·
Arapski poluotok
alt.
Ahemenidsko Carstvo i Arapski poluotok · Arapski poluotok i Darije I. Veliki ·
Artafern Mlađi
Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“) je bio sin Artaferna Starijeg, nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.
Ahemenidsko Carstvo i Artafern Mlađi · Artafern Mlađi i Darije I. Veliki ·
Artistona
Artistona (grč. Aρгνσгωη: „Artystōnē“, elamski Ir-taš-du-na ili Ir-da-iš-du-na, perz. Artastūnā: „stup Arte; obožavateljica istine“) bila je perzijska princeza odnosno kćer Kira Velikog, polusestra od Atose, odnosno žena Darija I. Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Artistona · Artistona i Darije I. Veliki ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Ahemenidsko Carstvo i Asirija · Asirija i Darije I. Veliki ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Ahemenidsko Carstvo i Atena (polis) · Atena (polis) i Darije I. Veliki ·
Atosa
ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Atosa''') Atosa (perz. Utauθa, avest. Hutaosā) je bila ahmenidska princeza i kćer Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Atosa · Atosa i Darije I. Veliki ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Ahemenidsko Carstvo i Židovi · Darije I. Veliki i Židovi ·
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Ahemenidsko Carstvo i Babilon · Babilon i Darije I. Veliki ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Babilonija · Babilonija i Darije I. Veliki ·
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Behistunski natpisi · Behistunski natpisi i Darije I. Veliki ·
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Ahemenidsko Carstvo i Biblija · Biblija i Darije I. Veliki ·
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Maratona · Bitka kod Maratona i Darije I. Veliki ·
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Ahemenidsko Carstvo i Bospor · Bospor i Darije I. Veliki ·
Cirenaika
Libije Cirenaika ili Kirenaika (arap. برقه, Barqah; grč. Κυρηναϊκή) je istočna libijska regija (područje), odnosno bivša provincija (muhafazah ili wilayah) do 1963. godine.
Ahemenidsko Carstvo i Cirenaika · Cirenaika i Darije I. Veliki ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Ahemenidsko Carstvo i Crno more · Crno more i Darije I. Veliki ·
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Ahemenidsko Carstvo i Crveno more · Crveno more i Darije I. Veliki ·
Darik
ahemenidskog '''darika''' iz oko 490. pr. Kr. Darik je bio zlatni kovani novac koji se koristio u Perzijskom Carstvu.
Ahemenidsko Carstvo i Darik · Darije I. Veliki i Darik ·
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Datis · Darije I. Veliki i Datis ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidsko Carstvo i Drevni Egipat · Darije I. Veliki i Drevni Egipat ·
Dužina
Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.
Ahemenidsko Carstvo i Dužina · Darije I. Veliki i Dužina ·
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Ahemenidsko Carstvo i Dunav · Darije I. Veliki i Dunav ·
Edfu
Horusov hram u Edfuu Skultpura Horusa kao sokola Edfu (što se danas piše i kao Idfu, a u davnini se pisalo kao Behdet) je egipatski grad na obali rijeke Nil između Esnae i Asuana s populacijom od oko 60.000 ljudi.
Ahemenidsko Carstvo i Edfu · Darije I. Veliki i Edfu ·
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Ahemenidsko Carstvo i Egejsko more · Darije I. Veliki i Egejsko more ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Ahemenidsko Carstvo i Egipat · Darije I. Veliki i Egipat ·
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Ahemenidsko Carstvo i Ekonomija · Darije I. Veliki i Ekonomija ·
Eretrija
Eretrija (grč.: Ερέτρια) je bila polis u Drevnoj Grčkoj, smješten na zapadnoj obali otoka Eubeje južno od grada Halkide, odnosno nasuprot obali Atike koju dijeli Eubejski zaljev.
Ahemenidsko Carstvo i Eretrija · Darije I. Veliki i Eretrija ·
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Ahemenidsko Carstvo i Faraon · Darije I. Veliki i Faraon ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Ahemenidsko Carstvo i Fenicija · Darije I. Veliki i Fenicija ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Ahemenidsko Carstvo i Grčka · Darije I. Veliki i Grčka ·
Grčki hram
Rekonstrukcija klasičnog dorskog hrama, Gliptoteka u Münchenu. Tlocrti raznih vrsta grčkih hramova. ''Partenon u Nashville-u'', Tennessee, SAD je replika u prirodnoj veličini grčkog Partenona. U grčkoj arhitekturi najvažnija zgrada bio je hram.
Ahemenidsko Carstvo i Grčki hram · Darije I. Veliki i Grčki hram ·
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Grčko-perzijski ratovi · Darije I. Veliki i Grčko-perzijski ratovi ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Ahemenidsko Carstvo i Grci · Darije I. Veliki i Grci ·
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Ahemenidsko Carstvo i Hadrijan · Darije I. Veliki i Hadrijan ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Ahemenidsko Carstvo i Herodot · Darije I. Veliki i Herodot ·
Histasp
Histasp (prije 565. – 495. pr. Kr.) je bio otac velikog kralja Darija I. Velikog, vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Histasp · Darije I. Veliki i Histasp ·
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Ahemenidsko Carstvo i Hram · Darije I. Veliki i Hram ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Indija · Darije I. Veliki i Indija ·
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Ahemenidsko Carstvo i Indijski ocean · Darije I. Veliki i Indijski ocean ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Iran · Darije I. Veliki i Iran ·
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Ahemenidsko Carstvo i Jeruzalem · Darije I. Veliki i Jeruzalem ·
Jeruzalemski hram
Jeruzalemski hram ili Sveti dom (hebr.: בית המקדש, Bet HaMikdaš; “ Sveta Kuća”) odnosi se na niz građevina smještenih na Svetom brdu (Har HaBayit, „brdo doma") u starom gradu Jeruzalemu.
Ahemenidsko Carstvo i Jeruzalemski hram · Darije I. Veliki i Jeruzalemski hram ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Ahemenidsko Carstvo i Jonija · Darije I. Veliki i Jonija ·
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Ahemenidsko Carstvo i Jonski ustanak · Darije I. Veliki i Jonski ustanak ·
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Kambiz II. · Darije I. Veliki i Kambiz II. ·
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Ahemenidsko Carstvo i Karija · Darije I. Veliki i Karija ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Veliki · Darije I. Veliki i Kir Veliki ·
Kirov cilindar
'''Kirov cilindar''' Kirov cilindar ili Valjak Kira Velikog je antički dokument u obliku glinenog valjka kojeg je izdao perzijski vladar Kir Veliki.
Ahemenidsko Carstvo i Kirov cilindar · Darije I. Veliki i Kirov cilindar ·
Korupcija
Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.
Ahemenidsko Carstvo i Korupcija · Darije I. Veliki i Korupcija ·
Kraljevska cesta
Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Kraljevska cesta · Darije I. Veliki i Kraljevska cesta ·
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I. · Darije I. Veliki i Kserkso I. ·
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Ahemenidsko Carstvo i Libija · Darije I. Veliki i Libija ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Ahemenidsko Carstvo i Lidija · Darije I. Veliki i Lidija ·
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Ahemenidsko Carstvo i Ljudska prava · Darije I. Veliki i Ljudska prava ·
Magi
Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.
Ahemenidsko Carstvo i Magi · Darije I. Veliki i Magi ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Mala Azija · Darije I. Veliki i Mala Azija ·
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Mardonije · Darije I. Veliki i Mardonije ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Ahemenidsko Carstvo i Masa · Darije I. Veliki i Masa ·
Masist
Perzijskog Carstva kojom je vladao Kserksov brat '''Masist''' Masist (staroiranski: Mathišta, grčki: Μασίστης; „Masistês“) je bio perzijski princ i sin vladara Darija I. Velikog i kraljice Atose, odnosno Kserksov brat.
Ahemenidsko Carstvo i Masist · Darije I. Veliki i Masist ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Ahemenidsko Carstvo i Medijsko Carstvo · Darije I. Veliki i Medijsko Carstvo ·
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.
Ahemenidsko Carstvo i Memfis · Darije I. Veliki i Memfis ·
Nakš-e Rustam
'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Nakš-e Rustam · Darije I. Veliki i Nakš-e Rustam ·
Nasilje
Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
Ahemenidsko Carstvo i Nasilje · Darije I. Veliki i Nasilje ·
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Ahemenidsko Carstvo i Nil · Darije I. Veliki i Nil ·
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Ahemenidsko Carstvo i Nomadi · Darije I. Veliki i Nomadi ·
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Ahemenidsko Carstvo i Novac · Darije I. Veliki i Novac ·
Pasargada
Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Pasargada · Darije I. Veliki i Pasargada ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Perzepolis · Darije I. Veliki i Perzepolis ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijanci · Darije I. Veliki i Perzijanci ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijski jezik · Darije I. Veliki i Perzijski jezik ·
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Ahemenidsko Carstvo i Pravo · Darije I. Veliki i Pravo ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Ahemenidsko Carstvo i Rimsko Carstvo · Darije I. Veliki i Rimsko Carstvo ·
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Ahemenidsko Carstvo i Robovlasništvo · Darije I. Veliki i Robovlasništvo ·
Sagartija
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Sagartija (Asagartiya, staroperz. Aš-šá-kar-ti-ia, grč. Σαγαρτιοι) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Sagartija · Darije I. Veliki i Sagartija ·
Sard
*Sard (Turska).
Ahemenidsko Carstvo i Sard · Darije I. Veliki i Sard ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Ahemenidsko Carstvo i Satrap · Darije I. Veliki i Satrap ·
Siwa (oaza)
Egiptu Egipatski hram posvećen božanstu Amon-Ra u oazi Siwa Siwa (arap. واحة سيوة: Wāḥat Sīwah; „ptica grabežljivica, zaštitnica boga sunca Amon-Ra“) je oaza u zapadnom Egiptu koja se nalazi između despresije Katara i Egipatskog pješčanog mora u Libijskoj pustinji.
Ahemenidsko Carstvo i Siwa (oaza) · Darije I. Veliki i Siwa (oaza) ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Ahemenidsko Carstvo i Skiti · Darije I. Veliki i Skiti ·
Smerdis
Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste.
Ahemenidsko Carstvo i Smerdis · Darije I. Veliki i Smerdis ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Ahemenidsko Carstvo i Srebro · Darije I. Veliki i Srebro ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Ahemenidsko Carstvo i Sredozemno more · Darije I. Veliki i Sredozemno more ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Ahemenidsko Carstvo i Stara Grčka · Darije I. Veliki i Stara Grčka ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Ahemenidsko Carstvo i Stari vijek · Darije I. Veliki i Stari vijek ·
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Ahemenidsko Carstvo i Sueski kanal · Darije I. Veliki i Sueski kanal ·
Suez
Suez (arap. السويس: „as-Suways“) je pomorski grad u sjeveroistočnom Egiptu, smješten na sjevernoj obali Sueskog zaljeva pokraj Sueskog kanala, koji je dobio ime prema gradu Suezu.
Ahemenidsko Carstvo i Suez · Darije I. Veliki i Suez ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Ahemenidsko Carstvo i Suza (Iran) · Darije I. Veliki i Suza (Iran) ·
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Ahemenidsko Carstvo i Sveta Gora · Darije I. Veliki i Sveta Gora ·
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Ahemenidsko Carstvo i Trajan · Darije I. Veliki i Trajan ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Veliki kralj · Darije I. Veliki i Veliki kralj ·
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Ahemenidsko Carstvo i Volga · Darije I. Veliki i Volga ·
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Ahemenidsko Carstvo i Zakon · Darije I. Veliki i Zakon ·
Zlato
zlato.
Ahemenidsko Carstvo i Zlato · Darije I. Veliki i Zlato ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Ahemenidsko Carstvo i Zoroastrizam · Darije I. Veliki i Zoroastrizam ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Ahemenidsko Carstvo · 18. stoljeće i Darije I. Veliki ·
465. pr. Kr.
Bez opisa.
465. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 465. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
486. pr. Kr.
Bez opisa.
486. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 486. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
490. pr. Kr.
Bez opisa.
490. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 490. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
499. pr. Kr.
Bez opisa.
499. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 499. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
500. pr. Kr.
Bez opisa.
500. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 500. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
512. pr. Kr.
Bez opisa.
512. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 512. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
513. pr. Kr.
Bez opisa.
513. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 513. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
515. pr. Kr.
Bez opisa.
515. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 515. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
522. pr. Kr.
Bez opisa.
522. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 522. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
525. pr. Kr.
Bez opisa.
525. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 525. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
549. pr. Kr.
Bez opisa.
549. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 549. pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
6. stoljeće pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 6. stoljeće pr. Kr. i Darije I. Veliki ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki
Usporedba između Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki
Ahemenidsko Carstvo ima 489 odnose, a Darije I. Veliki ima 142. Kao što im je zajedničko 112, Jaccard indeks 17.75% = 112 / (489 + 142).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: