Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Aktinidija (voće)

Indeks Aktinidija (voće)

Aktinidija ili kivi, je voće nekoliko vrsta biljaka iz roda Actinidia porijeklom iz južne Azije, a u Kini je više od 2000 godina poznat kao ljekovito.

28 odnosi: Aktinidija, Azija, Čile, Biljke, Francuska, Gospodarski list, Grčka, Iran, Italija, Japan, Kambodža, Kanada, Kina, Korijen (biljke), List, Mraz, Novi Zeland, Plod, Sibirski kivi, Sjedinjene Američke Države, Stabljika, Tlo, Toplina, Vapno, Vinova loza, Vjetar, Vlaga, Voće.

Aktinidija

Aktinidija (lat. Actinidia), biljni rod iz porodice aktinidijevki (Actinidiaceae) kojemu pripada zasad 75 priznatih vrsta raširenih po Aziji, uglavnom u Kini, poluotoku Koreja, Japanu i Tajvanu.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Aktinidija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Azija · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Čile · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Biljke · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Francuska · Vidi više »

Gospodarski list

Gospodarski list je hrvatski ilustrirani gospodarstveni list u bojama iz Zagreba.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Gospodarski list · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Grčka · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Iran · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Italija · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Japan · Vidi više »

Kambodža

Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).

Novi!!: Aktinidija (voće) i Kambodža · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Kanada · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Kina · Vidi više »

Korijen (biljke)

Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Korijen (biljke) · Vidi više »

List

List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.

Novi!!: Aktinidija (voće) i List · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Mraz · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Novi Zeland · Vidi više »

Plod

Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Plod · Vidi više »

Sibirski kivi

Sibirski kivi (mini kivi; lat. Actinidia arguta), kod nas najčešće zvana mini kivi je biljka penjačica udomaćena u Japanu, Koreji, Sjevernoj Kini i ruskom dalekom istoku.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Sibirski kivi · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Stabljika

Presjek zeljaste stabljike Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Stabljika · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Toplina · Vidi više »

Vapno

Vapneni ciklus. Vapno je cjelokupni naziv za živo (CaO), gašeno (Ca(OH)2) te hidratizirano (stariji naziv hidraulično) vapno.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Vapno · Vidi više »

Vinova loza

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Vinova loza · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Vjetar · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Vlaga · Vidi više »

Voće

Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Novi!!: Aktinidija (voće) i Voće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »