Sadržaj
143 odnosi: Albanologija, Albert Einstein, Aleksandar Karađorđević (knez), Aleksandar Obrenović, Anegdota, Antanta, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Apel, Atentat, Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šestosiječanjska diktatura, Ženeva, Živojin Mišić, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Benito Mussolini, Beograd, Bošnjaci, Bože pravde, Bosiljka Janjatović, Cerska bitka, Cetinje, Crna Gora, Crna ruka, Crnogorci, Diktatura, Dragutin Dimitrijević Apis, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi balkanski rat, Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Eugen Dido Kvaternik, Francuska, Franjo Ferdinand, General, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava (1919.), Ideologija, Integralno jugoslavenstvo, Italija, Ivan Granđa, Ivan Pernar, John F. Kennedy, Josip Predavec, Jugoslaveni, Jugoslavenska nacionalna stranka, Jugoslavenstvo, Kajmakčalan, ... Proširite indeks (93 više) »
- Jugoslavenski kraljevi
- Karađorđevići
- Srbijanski regenti
Albanologija
Albanologija je znanost koja se bavi albanskim jezikom, albanskom kulturom i albanskom književnošću.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Albanologija
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Albert Einstein
Aleksandar Karađorđević (knez)
Aleksandar Karađorđević Aleksandar Karađorđević (Topola, 11. listopada 1806. – Temišvar, 3. svibnja 1885.), bio je knez Srbije od 1842. do 1858. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Aleksandar Karađorđević (knez)
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Aleksandar Obrenović
Anegdota
Anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije objavljeno“) je vrsta književnosti koja se temelji na izvanrednom događaju obično iz života neke osobe.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Anegdota
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Antanta
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić (stariji)
Apel
Pompeja s temom '''"Afrodita rođena iz pjene"''' se vjeruje da je rađena prema grčkom originalu slikara '''Apela'''. Apel, grčki Apeles, (Kolofon, ? druga polovica 4. st. pr. Kr. – Koj, ?) je bio antički grčki slikar; dvorski slikar Aleksandra Velikog.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Apel
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Atentat
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Austro-Ugarska
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Šestosiječanjska diktatura
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ženeva
Živojin Mišić
Vojvoda Živojin Mišić Živojin Mišić (Struganik, 19. srpnja 1855. — Beograd, 20. siječnja 1921.) bio je srpski vojvoda i vjerojatno najuspješniji srpski zapovjednik u svim ratovima u kojima je Srbija sudjelovala od 1876. do 1918. Zapovijedao je Prvom srpskom armijom u Kolubarskoj bici, a u proboju Solunskog fronta bio je načelnik Glavnog stožera.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Živojin Mišić
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Benito Mussolini
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Beograd
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Bošnjaci
Bože pravde
Bože pravde je himna Republike Srbije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Bože pravde
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Bosiljka Janjatović
Cerska bitka
Bitka na Ceru ili Cerska bitka je naziv za jednu od prvih bitaka prvog svjetskog rata, u kojoj su srpske snage pod vodstvom Stepe Stepanovića odnijele pobjedu nad austro-ugarskim snagama pod vodstvom Oskara Potioreka.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Cerska bitka
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Cetinje
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Crna Gora
Crna ruka
Logo Ujedinjenje ili smrt Crna ruka (poznata i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt") bila je tajna srpska teroristička i militaristička organizacija, službeno osnovana 1911. godine, iako je nastala kao prirodni nastavak neformalne urotničke skupine koja je sudjelovala u puču 1903. godine i u tajnim operacijama koje je Kraljevina Srbija potom vodila protiv Turske i Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Crna ruka
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Crnogorci
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Diktatura
Dragutin Dimitrijević Apis
Dragutin Dimitrijević Apis Dragutin Dimitrijević Apis (Beograd, 17. kolovoza 1876. – Solun, 26. lipnja 1917.) bio je stožerni pukovnik vojske Kraljevine Srbije koji je smislio i organizirao časnički puč 1903. godine kojim je svrgnut i ubijen srpski kralj Aleksandar Obrenović.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Dragutin Dimitrijević Apis
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Drugi balkanski rat
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Drugi svjetski rat
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Dušan Simović
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Eugen Dido Kvaternik
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Francuska
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Franjo Ferdinand
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i General
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska pučka seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska stranka prava (1919.)
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ideologija
Integralno jugoslavenstvo
Integralno jugoslavenstvo naziv je koji se od osnivanja Prve Jugoslavije koristio za ideološko i političko uvjerenje da svi Jugoslaveni čine jednu naciju, u kojoj treba nadići "plemenske podjele" na Srbe, Hrvate i Slovence.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Integralno jugoslavenstvo
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Italija
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Granđa
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Pernar
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i John F. Kennedy
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Josip Predavec
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslaveni
Jugoslavenska nacionalna stranka
Jugoslavenska nacionalna stranka (srp. Jugoslovenska nacionalna stranka/Југословенска национална странка; JNS, JeNeSa), politički ustroj nastao u Kraljevini Jugoslaviji po naputcima dvora mjeseca listopada, studenoga i prosinca 1931. Prvotno je ime toga ustroja bilo Jugoslavenska radikalna seljačka demokracija,Hodimir Sirotković, Lujo Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.,, str.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenska nacionalna stranka
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenstvo
Kajmakčalan
Spomen kapela sv. Petra na Kajmakčalanu. Kajmakčalan je najviši vrh planine Nidže s 2521 m nadmorske visine, na granici Republike Makedonije prema Grčkoj (Mariovo).
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Kajmakčalan
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Karađorđevići
Kolubarska bitka
Kolubarska bitka je bitka Prvog svjetskog rata u kojoj su sudjelovale vojske Austro-Ugarske i Srbije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Kolubarska bitka
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Krunidba
Lipari (otok)
Lipari je najveći od Liparskih otoka, u Tirenskom moru, na jugu Italije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Lipari (otok)
Louis Barthou
'''Louis Barthou''' Jean Louis Barthou (Oloron-Sainte-Marie, 25. kolovoza 1862. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je francuski političar i ministar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Louis Barthou
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Mađarska
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Makedonci
Mala Antanta
Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Mala Antanta
Marija Karađorđević
Marija od Rumunjske (Gotha, 6. siječnja 1900. – London, 22. lipnja 1961.) bila je kraljica Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1922. do 1934. Druga je kćer rumunjskoga kralja Ferdinanda I. i kraljice Marije, nećakinje engleskoga kralja Edvarda VII. i unuke kraljice Viktorije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Marija Karađorđević
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Marseille
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Miklós Horthy
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Milan Šufflay
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Mile Budak
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Miroslav Krleža
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Monarhija
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Narodna radikalna stranka
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Niš
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Nikola II., ruski car
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Nikola Pašić
Oblast
Oblast je vrsta administrativne jedinice u Bjelorusiji, Bugarskoj, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji te Ukrajini.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Oblast
Obznana
''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Obznana
Oktroirani ustav
Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Oktroirani ustav
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Parlament
Pavle Karađorđević
Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Karađorđević
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Radić
Petar Živković
Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Petar Živković
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Petar I. Karađorđević
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Petar II. Karađorđević
Povlačenje srpske vojske na Krf
Povlačenje srpske vojske u listopadu 1915. godine. Povlačenje srpske vojske na Krf ili Albanska golgota, naziv je za povlačenje srpske vojske preko Albanije i Crne Gore tijekom Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Povlačenje srpske vojske na Krf
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Pruska
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Prvi balkanski rat
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Puč
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Puniša Račić
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Rak (bolest)
Raspad Kraljevine Jugoslavije
Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Raspad Kraljevine Jugoslavije
Regent
Regent (lat. regens.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Regent
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Rusko Carstvo
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Samostalna demokratska stranka
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Sankt-Peterburg
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Savez komunista Jugoslavije
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Savska banovina
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Seljačko-demokratska koalicija
Sibinjske žrtve
date.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Sibinjske žrtve
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Slovenci
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Solunsko bojište
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Sporazum Cvetković–Maček
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Srbi
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Srbija
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Srpska pravoslavna Crkva
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Srpski jezik
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić
Sveti Vid
Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Sveti Vid
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Sveto Rimsko Carstvo
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Tirensko more
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Torino
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Travanjski rat
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Trbušni tifus
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ustaše
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Ustav
Vardarska Makedonija
Slika 2. Teritorijalne promjene na Balkanu nakon Bukureškog mira Vardarska Makedonija, poznata i kao Sjeverna Makedonija ili Srpska Makedonija, ili kao Vardarska Srbija ili Južna Srbija, dio je regije Makedonije, koji je Bukureštanskim mirom iz 1913.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Vardarska Makedonija
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Velikosrpska ideologija
Vidovdan
Vidovdan je religijski praznik Sv. Vida u Srpskoj i Bugarskoj pravoslavnoj Crkvi, koji se slavi 15. lipnja po julijanskom kalendaru, a trenutno se taj 15.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdan
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdanski ustav
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Vlado Černozemski
Vlado Černozemski Vlado Černozemski (bug. Владо Черноземски), pravim imenom Veličko Dimitrov Kerin (bug. Величко Димитров Керин) (selo Kamenica, Bugarska, 19. listopada 1897. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je bugarski revolucionar i član VMRO.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Vlado Černozemski
VMRO
Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i VMRO
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb
1. prosinca
1.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 1. prosinca
10. studenoga
10.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 10. studenoga
16. kolovoza
16.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 16. kolovoza
16. prosinca
16.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 16. prosinca
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 1914.
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 1927.
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 1928.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 1934.
20. lipnja
20.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 20. lipnja
24. lipnja
24.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 24. lipnja
28. lipnja
28.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 28. lipnja
29. prosinca
29.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 29. prosinca
3. listopada
3.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 3. listopada
3. rujna
3.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 3. rujna
6. siječnja
6.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 6. siječnja
8. kolovoza
8.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 8. kolovoza
8. lipnja
8.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 8. lipnja
9. listopada
9.
Pogledaj Aleksandar I. Karađorđević i 9. listopada
Vidi također
Jugoslavenski kraljevi
- Aleksandar I. Karađorđević
- Petar I. Karađorđević
- Petar II. Karađorđević
Karađorđevići
- Aleksandar I. Karađorđević
- Aleksandar Karađorđević (knez)
- Aleksandar Karađorđević (sin Aleksandra II.)
- Aleksandar Karađorđević, srpski princ
- Filip Karađorđević
- Karađorđe
- Karađorđevići
- Marija Karađorđević
- Pavle Karađorđević
- Petar I. Karađorđević
- Petar II. Karađorđević
- Petar Karađorđević (sin Aleksandra II.)
- Topola, Srbija
Srbijanski regenti
- Aleksandar I. Karađorđević
- Jelena Bugarska
- Jelena Paleolog
- Kneginja Milica
Također poznat kao Aleksandar (kralj Jugoslavije), Kralj Aleksandar I Karađorđević.