Aleksandrijska knjižnica i Geographica

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Aleksandrijska knjižnica i Geographica

Aleksandrijska knjižnica vs. Geographica

Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka. Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Aleksandrija i Aleksandrijska knjižnica · Aleksandrija i Geographica · Vidi više »

Eratosten

Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).

Aleksandrijska knjižnica i Eratosten · Eratosten i Geographica · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Aleksandrijska knjižnica i Geografija · Geografija i Geographica · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Aleksandrijska knjižnica i Grčki jezik · Geographica i Grčki jezik · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Aleksandrijska knjižnica i Latinski jezik · Geographica i Latinski jezik · Vidi više »

Marko Antonije

Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.

Aleksandrijska knjižnica i Marko Antonije · Geographica i Marko Antonije · Vidi više »

Ptolemej I. Soter

Ptolemej I. Soter (grč. Πτολεμαῖος Σωτήρ) (Makedonija, 367. pr. Kr. – Egipat, 283. pr. Kr.), grčko-makedonski vojskovođa i egipatski kralj, vladao 305. pr. Kr. – 283. pr. Kr. Bio je jedan od vojskovođa Aleksandra Velikog, u borbama dijadoha nakon Aleksandrove smrti uspio je zavladati Egiptom i osnovati dinastiju Ptolemejevića, koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr. – 30. pr. Kr. Smatra se i osnivačem znamenite Aleksandrijske knjižnice.

Aleksandrijska knjižnica i Ptolemej I. Soter · Geographica i Ptolemej I. Soter · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Aleksandrijska knjižnica i Rimsko Carstvo · Geographica i Rimsko Carstvo · Vidi više »