Sličnosti između Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari
Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija II., Bela IV., Budim, Hrvatska, Karlo I. Robert, Kraljevina Ugarska, Ladislav IV. Kumanac, Mletačka Republika, Papa, Stjepan Postum, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Stolni Biograd, Tomasina Morosini, Vazal, Zadar.
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija II. i Andrija III. Mlečanin · Andrija II. i Hrvatski vladari ·
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija III. Mlečanin i Bela IV. · Bela IV. i Hrvatski vladari ·
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Andrija III. Mlečanin i Budim · Budim i Hrvatski vladari ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Andrija III. Mlečanin i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski vladari ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Andrija III. Mlečanin i Karlo I. Robert · Hrvatski vladari i Karlo I. Robert ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Andrija III. Mlečanin i Kraljevina Ugarska · Hrvatski vladari i Kraljevina Ugarska ·
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Andrija III. Mlečanin i Ladislav IV. Kumanac · Hrvatski vladari i Ladislav IV. Kumanac ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Andrija III. Mlečanin i Mletačka Republika · Hrvatski vladari i Mletačka Republika ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Andrija III. Mlečanin i Papa · Hrvatski vladari i Papa ·
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Andrija III. Mlečanin i Stjepan Postum · Hrvatski vladari i Stjepan Postum ·
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija III. Mlečanin i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Hrvatski vladari i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj ·
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Andrija III. Mlečanin i Stolni Biograd · Hrvatski vladari i Stolni Biograd ·
Tomasina Morosini
Tomasina Morosini (1250. – 1300.) Tomasina Morosini (Venecija, 1250. – Budim, 1300.), mletačka plemkinja i slavonska (hrvatska) herceginja (ducissa tocius Slavonie) (o. 1290. – 1297.), majka posljednjeg Arpadovića na ugarskom prijestolju Andrije III. Mlečanina († 1301.). Porijeklom je iz mletačke patricijske obitelji Morosini.
Andrija III. Mlečanin i Tomasina Morosini · Hrvatski vladari i Tomasina Morosini ·
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Andrija III. Mlečanin i Vazal · Hrvatski vladari i Vazal ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari
Usporedba između Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari
Andrija III. Mlečanin ima 64 odnose, a Hrvatski vladari ima 251. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 4.76% = 15 / (64 + 251).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: