Brže od pregledniku!
56 odnosi: Antun Dubravko Jelčić, Antun Vramec, Šćakavizam, Šibenik, Šimun Musa, Bartol Kašić, Brist, Filip Grabovac, Franjevački samostan i crkva Uznesenja BDM u Zaostrogu, Franjevci, Glas Koncila, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Ikavski govor, Ivan Gundulić, Janko Hunjadi, Kačići, Latinski jezik, Lingua franca, Makarska, Mavro Orbini, Nacionalizam, Osmansko Carstvo, Pavao Ritter Vitezović, Pjesnik, Prosvjetiteljstvo, Pučanstvo, Rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića, Skenderbeg, Skradin, Svećenik, Traktat, Venecija, Vuk Karadžić, Zaostrog, 12. prosinca, 1604., 17. stoljeće, 17. travnja, 1704., 1716., 1720., 1721., 1727., 1730., 1735., 1745., 1751., ..., 1752., 1756., 1760., 18. stoljeće, 1890., 19. stoljeće. Proširite indeks (6 više) »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Antun Vramec
Antun Vramec (Ormož ili okolica, prije 9. lipnja 1538. – Varaždin, 1587.), hrvatski ljetopisac i vjerski pisac.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Antun Vramec · Vidi više »
Šćakavizam
Šćakavizam je naziv za promjenu praslavenske suglasničke skupine *št' u šć.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Šćakavizam · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Šibenik · Vidi više »
Šimun Musa
Šimun Musa (Veliki Ograđenik, Čitluk, 4. travnja 1951.) Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar i teoretičar.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Šimun Musa · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Bartol Kašić · Vidi više »
Brist
Brist je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na jugu Makarskog primorja, u sastavu općine Gradac.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Brist · Vidi više »
Filip Grabovac
Filip Grabovac (Podosoje kraj Vrlike, 1697./1698. - San Spirito kod Venecije, 13. veljače 1749., preuzeto 28. veljače 2013.) bio je hrvatski pisac i pjesnik, profesor, franjevac.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Filip Grabovac · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva Uznesenja BDM u Zaostrogu
desno Franjevački samostan i župna crkva Uznesenja BDM u mjestu Zaostrogu, općina Gradac.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Franjevački samostan i crkva Uznesenja BDM u Zaostrogu · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Franjevci · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Glas Koncila · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Ikavski govor · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Janko Hunjadi
Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Janko Hunjadi · Vidi više »
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Kačići · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Latinski jezik · Vidi više »
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Lingua franca · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Makarska · Vidi više »
Mavro Orbini
Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Mavro Orbini · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Nacionalizam · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Pjesnik · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Pučanstvo
Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Pučanstvo · Vidi više »
Rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića
Rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića, kuća u Bristu, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića · Vidi više »
Skenderbeg
Gjergj Kastrioti Skenderbegov muzej u utvrdi Krujë Skenderbeg (Skanderbeg, alb. Gjergj Kastrioti, Đurađ Kastriot, Juraj Kastriotić Skenderbeg, Jure Kastriotić, Đuro Kastriotić, Đorđe Kastriotić; Kruja, 1405. – Lezha, hrv. Lješ, 17. siječnja 1468.), povijesni je nadimak albanskoga junaka Gjergja Kastriotija (Gjergj Kastrioti Skënderbeu, Đurađ Kastriot Skenderbeg), kneza Albanije, koji je postao narodnim junakom braneći svoju državu od Osmanlija.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Skenderbeg · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Skradin · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Svećenik · Vidi više »
Traktat
Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Traktat · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Venecija · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zaostrog
Zaostrog, mjesto u južnom dijelu Makarskog primorja.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i Zaostrog · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 12. prosinca · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1604. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 17. stoljeće · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 17. travnja · Vidi više »
1704.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1704. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1716. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1720. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1721. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1727. · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1730. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1735. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1745. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1751. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1752. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1756. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1760. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 18. stoljeće · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 1890. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Kačić Miošić i 19. stoljeće · Vidi više »
