Brže od pregledniku!
107 odnosi: Ante Trumbić, Anton Tus, Antun Milović, Atentat, Austrija, Banski dvori, Beograd, Bosna i Hercegovina, Branko Mamula, Branko Mikulić, Dejan Jović, Dnevni list, Dolar, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Ema Derossi-Bjelajac, Embargo, Franjo Tuđman, Franz Vranitzky, George H. W. Bush, Gospodarstvo, Govor na Gazimestanu, Graz, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska riječ, Italija, Ivo Latin, Janez Drnovšek, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Jutarnji list, Kiro Gligorov, Končar Elektroindustrija, Konjic, Kosovo, Međunarodni monetarni fond, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milan Kučan, Milka Planinc, Mirogoj, Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Nacional, Narodnooslobodilački pokret, Njemačka marka, Novi list, Ovčara, ..., Petar Gračanin, Peter Carington, Političar, Popis hrvatskih predsjednika, Popis načelnika Generalštaba JNA, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednici Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, Radovan Karadžić, Sastanak u Karađorđevu, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Savez reformskih snaga Jugoslavije, Savezno izvršno vijeće, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Skupština SFRJ, Slobodan Milošević, Slobodna Dalmacija, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Stane Brovet, Stjepan Mesić, Sveučilište u Zagrebu, Večernji list, Velikosrpska ideologija, Veljko Barbieri, Veljko Kadijević, Vojvodina, Vukovar, YouTube, Zagreb, 10. svibnja, 14. izvanredni kongres SKJ, 16. ožujka, 1924., 1961., 1978., 1982., 1985., 1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 20. prosinca, 2011., 25. studenoga, 28. studenoga, 7. listopada. Proširite indeks (57 više) »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Ante Marković i Ante Trumbić · Vidi više »
Anton Tus
Anton Tus (Bribir, 22. studenoga 1931. – Zagreb, 4. rujna 2023.), stožerni general, prvi načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i savjetnik za vojna pitanja predsjednika Republike Hrvatske.
Novi!!: Ante Marković i Anton Tus · Vidi više »
Antun Milović
Antun Milović (Vrpolje kraj Slavonskoga Broda, 22. prosinca 1934. – Slavonski Brod, 11. prosinca 2008.) hrvatski političar i gospodarstvenik.
Novi!!: Ante Marković i Antun Milović · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Ante Marković i Atentat · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ante Marković i Austrija · Vidi više »
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Ante Marković i Banski dvori · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ante Marković i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ante Marković i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Mamula
Ulaz u bivšu "Mamulinu vilu" u Opatiji 1991. godine, na kojem piše ''Mamula is gone''. Branko Mamula (Slavsko Polje, kod Vrginmosta, 30. svibnja 1921. – Tivat, 19. listopada 2021.), admiral flote,August Kovačec, gl.
Novi!!: Ante Marković i Branko Mamula · Vidi više »
Branko Mikulić
Branko Mikulić (Podgrađe, 10. lipnja 1928. - Sarajevo, 12. travnja 1994.), visokopozicionirani dužnosnik SR Bosne i Hercegovine i osmi po redu predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Branko Mikulić · Vidi više »
Dejan Jović
Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar Od 2013.
Novi!!: Ante Marković i Dejan Jović · Vidi više »
Dnevni list
Dnevni list su bosanskohercegovačke dnevne novine na hrvatskom jeziku koje su prodaju diljem BiH, pretežito na područjima naseljenima Hrvatima.
Novi!!: Ante Marković i Dnevni list · Vidi više »
Dolar
Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Novi!!: Ante Marković i Dolar · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ante Marković i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ante Marković i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ante Marković i Dubrovnik · Vidi više »
Ema Derossi-Bjelajac
Ema Derossi-Bjelajac (Štrmac, 3. svibnja 1926. – Zagreb, 20. lipnja 2020.) bila je hrvatska političarka i visoka stranačka dužnosnica u doba socijalističke Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Ema Derossi-Bjelajac · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Ante Marković i Embargo · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ante Marković i Franjo Tuđman · Vidi više »
Franz Vranitzky
Franz Vranitzky, (Beč, 4. listopada 1937.) austrijski je političar, član Socijaldemokratske stranke (SPÖ).
Novi!!: Ante Marković i Franz Vranitzky · Vidi više »
George H. W. Bush
George Herbert Walker Bush (Milton, Massachusetts, 12. lipnja 1924. – 30. studenog 2018.), bio je 41.
Novi!!: Ante Marković i George H. W. Bush · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Ante Marković i Gospodarstvo · Vidi više »
Govor na Gazimestanu
Govor na Gazimestanu Slobodana Miloševića je održan prilikom proslave 600 godina Kosovske bitke 28. lipnja 1989. na Kosovu Polju.
Novi!!: Ante Marković i Govor na Gazimestanu · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ante Marković i Graz · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ante Marković i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Ante Marković i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska riječ
* Hrvatska riječ (Subotica), hrvatske novine iz Subotice.
Novi!!: Ante Marković i Hrvatska riječ · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ante Marković i Italija · Vidi više »
Ivo Latin
Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.
Novi!!: Ante Marković i Ivo Latin · Vidi više »
Janez Drnovšek
Janez Drnovšek Janez Drnovšek (Celje, 17. svibnja 1950. – Zaplana, 23. veljače 2008.), slovenski političar i državnik.
Novi!!: Ante Marković i Janez Drnovšek · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Ante Marković i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ante Marković i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Ante Marković i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Novi!!: Ante Marković i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Ante Marković i Jutarnji list · Vidi više »
Kiro Gligorov
Kiro Gligorov Kiro Gligorov (Štip, 3. svibnja 1917. – Skopje, 1. siječnja 2012.), makedonski političar i prvi predsjednik neovisne Makedonije.
Novi!!: Ante Marković i Kiro Gligorov · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: Ante Marković i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Ante Marković i Konjic · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Ante Marković i Kosovo · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Ante Marković i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Ante Marković i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Milan Kučan
Milan Kučan Milan Kučan (Križevci, 14. siječnja 1941.) slovenski je političar i državnik.
Novi!!: Ante Marković i Milan Kučan · Vidi više »
Milka Planinc
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Milka Planinc · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ante Marković i Mirogoj · Vidi više »
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka načelnika Glavnog stožera Zapovjedna zastava načelnika GS OS RH Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske nalazi se na čelu Glavnog stožera.
Novi!!: Ante Marković i Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Nacional
Nacional je hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Ante Marković i Nacional · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Novi!!: Ante Marković i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Novi!!: Ante Marković i Njemačka marka · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Ante Marković i Novi list · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: Ante Marković i Ovčara · Vidi više »
Petar Gračanin
Petar Gračanin (Jagodina, 22. lipnja 1923. – Beograd, 27. lipnja 2004.) je bio general Jugoslavenske narodne armije, načelnik Glavnog stožera JNA (1982. – 1985.), predsjednik Predsjedništva SR Srbije (1987. – 1989.), i savezni ministar unutarnjih poslova (1989. – 1992.). Bliski suradnik Slobodana Miloševića.
Novi!!: Ante Marković i Petar Gračanin · Vidi više »
Peter Carington
Lord Carrington Peter Carington, poznati i kao Lord Carrington (London, 6. lipnja 1919. – London, 9. srpnja 2018.) bio je britanski barun i konzervativni političar.
Novi!!: Ante Marković i Peter Carington · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ante Marković i Političar · Vidi više »
Popis hrvatskih predsjednika
Ovo je popis predsjednika Republike Hrvatske: (*) U skladu s ustavnim promjenama usvojenima 9.
Novi!!: Ante Marković i Popis hrvatskih predsjednika · Vidi više »
Popis načelnika Generalštaba JNA
Načelnici Generalštaba JNA (1945-1992).
Novi!!: Ante Marković i Popis načelnika Generalštaba JNA · Vidi više »
Predsjedništvo SFRJ
Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.
Novi!!: Ante Marković i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »
Predsjednici Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske
Ovo je popis predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske.
Novi!!: Ante Marković i Predsjednici Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske · Vidi više »
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Novi!!: Ante Marković i Radovan Karadžić · Vidi više »
Sastanak u Karađorđevu
Sastanak u Karađorđevu, kod vojvođanskog grada Bačka Palanka u Srbiji, bio je sastanak između predsjednika RH Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića o situaciji u Jugoslaviji.
Novi!!: Ante Marković i Sastanak u Karađorđevu · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Ante Marković i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Ante Marković i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Savez reformskih snaga Jugoslavije
Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ) je bila politička stranka u bivšoj SFR Jugoslaviji.
Novi!!: Ante Marković i Savez reformskih snaga Jugoslavije · Vidi više »
Savezno izvršno vijeće
Novom Beogradu. Savezno izvršno vijeće je bilo izvršni organ Savezne narodne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Savezno izvršno vijeće · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ante Marković i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Ante Marković i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skupština SFRJ
Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Savezna skupština) je bila najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji od 1945.
Novi!!: Ante Marković i Skupština SFRJ · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Ante Marković i Slobodan Milošević · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Ante Marković i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ante Marković i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Socijalistička Republika Makedonija
Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Makedonija · Vidi više »
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Ante Marković i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Ante Marković i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stane Brovet
Stanislav (Stane) Brovet (Josipdol, 14. svibnja 1930. - Beograd, 10. lipnja 2007.) bio je jugoslavenski vojni obavještajac, admiral JNA.
Novi!!: Ante Marković i Stane Brovet · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Ante Marković i Stjepan Mesić · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ante Marković i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ante Marković i Večernji list · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Ante Marković i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Veljko Barbieri
Prof.
Novi!!: Ante Marković i Veljko Barbieri · Vidi više »
Veljko Kadijević
Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
Novi!!: Ante Marković i Veljko Kadijević · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Ante Marković i Vojvodina · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Ante Marković i Vukovar · Vidi više »
YouTube
YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise.
Novi!!: Ante Marković i YouTube · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ante Marković i Zagreb · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Ante Marković i 10. svibnja · Vidi više »
14. izvanredni kongres SKJ
14.
Novi!!: Ante Marković i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Ante Marković i 16. ožujka · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1924. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1961. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 1991. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Ante Marković i 20. prosinca · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Marković i 2011. · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Ante Marković i 25. studenoga · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Ante Marković i 28. studenoga · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Ante Marković i 7. listopada · Vidi više »
