Brže od pregledniku!
154 odnosi: Ante Starčević (Hajduk), Antun Dubravko Jelčić, Antun Nemčić, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Austrija, Šestine, Šime Starčević, Široka Kula, Čakavsko narječje, Čista stranka prava, Blaž Jurišić, Bog, Bog i Hrvati!, Bogoslovlje, Budimpešta, Crkva, Danica (časopis), Davor Dijanović, Demokracija, Demokratizacija, Despot, Dinastija, Doktor, Drama, Družba Isusova, Ekavski govor, Eugen Kvaternik, Feudalizam, Filologija, Filozofija, Fran Krsto Frankapan, Francuska revolucija, Glagoljica, Gospić, Grčki jezik, Grobnik, Habsburg, HNK Hajduk Split, Hreljin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska misao, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Ijekavski govor, Ikavski govor, Ilirski pokret, ..., Islam, Istra, Ivan Biondić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Rendić, Jezik, Jezikoslovlje, Josip Bratulić, Josip Frank, Josip Horvat, Jovan Skerlić, Jugoslavija (razdvojba), Kajkavsko narječje, Katoličanstvo, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kler, Književnost, Kotar, Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Latinski jezik, Lav Mazzura, Liberalizam, Ljubomir Maštrović, Ljudevit Gaj, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Matija Mažuranić, Mirjana Gross, Monarhizam, Nacionalizam, Narod, Nedo Pavešković, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Petar IV. Zrinski, Pluralizam, Politika, Povijest, Pravoslavlje, Prevoditelj, Prijepor, Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883., Publicistika, Rakovički ustanak, Rakovica, Rasa, Religija, Rijeka (vodotok), Satira, Senj, Sjemenište, Slaveni, Sloboda (Zagreb), Slovenci, Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama, Srbi, Srbi svi i svuda, Srbija, Starčevićanac (Gospić), Starčevićanac (logorski list), Starčevićanac: novine za hrvatski puk, Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava, Stranka prava, Svećenik, Talijanski jezik, Theodor Herzl, Tomislav Ladan, Ustavna monarhija, Vaso Bogdanov, Veliki Žitnik, Vuk Karadžić, Zagreb, 11. listopada, 17. stoljeće, 1823., 1839., 1843., 1845., 1846., 1849., 1850., 1851., 1852., 1853., 1861., 1862., 1863., 1865., 1869., 1871., 1878., 1883., 1895., 1896., 1899., 19. stoljeće, 1903., 22. listopada, 23. ožujka, 23. svibnja, 26. lipnja, 28. veljače. Proširite indeks (104 više) »
Ante Starčević (Hajduk)
Ante Starčević (Gospić, 25. listopada 1897. Zagreb, 11. svibnja 1976.), hrvatski liječnik, humanitarac, športski dužnosnik i visoki zdravstveni dužnosnik.
Novi!!: Ante Starčević i Ante Starčević (Hajduk) · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Ante Starčević i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Antun Nemčić
Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. – Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik Studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu, bio sudac u Novom Marofu i bilježnik Križevačke županije.
Novi!!: Ante Starčević i Antun Nemčić · Vidi više »
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.
Novi!!: Ante Starčević i Arkiv za povjestnicu jugoslavensku · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ante Starčević i Austrija · Vidi više »
Šestine
200 px Kulmerovi dvori 250 px Šestine su zagrebačko gradsko naselje.
Novi!!: Ante Starčević i Šestine · Vidi više »
Šime Starčević
Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.
Novi!!: Ante Starčević i Šime Starčević · Vidi više »
Široka Kula
Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ante Starčević i Široka Kula · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Ante Starčević i Čakavsko narječje · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Ante Starčević i Čista stranka prava · Vidi više »
Blaž Jurišić
Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
Novi!!: Ante Starčević i Blaž Jurišić · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Ante Starčević i Bog · Vidi više »
Bog i Hrvati!
Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič „Bog i Hrvati” Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava koju je prigrlio Ante Starčević.
Novi!!: Ante Starčević i Bog i Hrvati! · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Ante Starčević i Bogoslovlje · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Ante Starčević i Budimpešta · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Ante Starčević i Crkva · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Ante Starčević i Danica (časopis) · Vidi više »
Davor Dijanović
Davor Dijanović (Bjelovar, 15. prosinca 1987.), hrvatski je novinar, urednik, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar, književnik i publicist.
Novi!!: Ante Starčević i Davor Dijanović · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Ante Starčević i Demokracija · Vidi više »
Demokratizacija
Demokratizacija je naziv za proces kojim se društveno-političko uređenje jedne države preoblikuje i prolazi kroz tranziciju prema demokraciji i napuštanje ne-demokratskih (autoritarnih ili totalitarnih) oblika vladavine.
Novi!!: Ante Starčević i Demokratizacija · Vidi više »
Despot
*Despot (dvorska titula), bizantska dvorska titula.
Novi!!: Ante Starčević i Despot · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Ante Starčević i Dinastija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Ante Starčević i Doktor · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Ante Starčević i Drama · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Ante Starčević i Družba Isusova · Vidi više »
Ekavski govor
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.
Novi!!: Ante Starčević i Ekavski govor · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Ante Starčević i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Ante Starčević i Feudalizam · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Ante Starčević i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ante Starčević i Filozofija · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Ante Starčević i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Ante Starčević i Francuska revolucija · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Ante Starčević i Glagoljica · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Starčević i Gospić · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Ante Starčević i Grčki jezik · Vidi više »
Grobnik
Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.
Novi!!: Ante Starčević i Grobnik · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Ante Starčević i Habsburg · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Ante Starčević i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hreljin
Hreljin je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Starčević i Hreljin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska misao
* Hrvatska misao (časopis, Sarajevo).
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatska misao · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Ante Starčević i Ijekavski govor · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Ante Starčević i Ikavski govor · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Ante Starčević i Ilirski pokret · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Ante Starčević i Islam · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Ante Starčević i Istra · Vidi više »
Ivan Biondić
Ivan Biondić (Stajnica, 29. kolovoza 1943.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Ante Starčević i Ivan Biondić · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Ante Starčević i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Ante Starčević i Ivan Rendić · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Ante Starčević i Jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Ante Starčević i Jezikoslovlje · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Ante Starčević i Josip Bratulić · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Ante Starčević i Josip Frank · Vidi više »
Josip Horvat
mini Josip Horvat (Horvath) (Čepin, 15. siječnja 1896. – Zagreb, 6. listopada 1968.), hrvatski novinar i povjesničar.
Novi!!: Ante Starčević i Josip Horvat · Vidi više »
Jovan Skerlić
Jovan Skerlić (Beograd, 8. kolovoza 1877. – Beograd, 3. svibnja 1914.), bio je srpski književni povjesničar i kritičar.
Novi!!: Ante Starčević i Jovan Skerlić · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Ante Starčević i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Ante Starčević i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ante Starčević i Katoličanstvo · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Ante Starčević i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Ante Starčević i Kler · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ante Starčević i Književnost · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Ante Starčević i Kotar · Vidi više »
Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona
Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona (ponekad i skraćeno Kovčežić) je knjiga srpskog jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića.
Novi!!: Ante Starčević i Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Ante Starčević i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ante Starčević i Latinski jezik · Vidi više »
Lav Mazzura
Lav Mazzura (Zagreb, 7. siječnja 1876. – Zagreb, 28. ožujka 1930.) je bio hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Ante Starčević i Lav Mazzura · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Ante Starčević i Liberalizam · Vidi više »
Ljubomir Maštrović
Ljubomir Maštrović (Nin, 7. travnja 1893. Zadar, 10. studenoga 1962.), hrvatski prosvjetni, kulturni i javni radnik, kazališni kritičar i političar.
Novi!!: Ante Starčević i Ljubomir Maštrović · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Ante Starčević i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Ante Starčević i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ante Starčević i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ante Starčević i Mađarski jezik · Vidi više »
Matija Mažuranić
Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. – sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.
Novi!!: Ante Starčević i Matija Mažuranić · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Ante Starčević i Mirjana Gross · Vidi više »
Monarhizam
monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.
Novi!!: Ante Starčević i Monarhizam · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Ante Starčević i Nacionalizam · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Ante Starčević i Narod · Vidi više »
Nedo Pavešković
Nedo (Anđelko) Pavešković (Naklice, 1921. 18. studenoga 2014.), bio je hrvatski pravnik, arhivist, znanstvenik, publicist i rodoljub.
Novi!!: Ante Starčević i Nedo Pavešković · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ante Starčević i Njemački jezik · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ante Starčević i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Ante Starčević i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Pluralizam
* pluralizam (politika), suživot različitih interesa i načina života u društvu.
Novi!!: Ante Starčević i Pluralizam · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Ante Starčević i Politika · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ante Starčević i Povijest · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Ante Starčević i Pravoslavlje · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Ante Starčević i Prevoditelj · Vidi više »
Prijepor
Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.
Novi!!: Ante Starčević i Prijepor · Vidi više »
Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883.
Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883. bile su skup protumađarskih manifestacija u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koje su izbile zbog višegodišnje agresivne politike mađarizacije, degradiranja i gospodarsko-politikog podčinjavanja Hrvatske, financijske eksploatacije Hrvatske koja je zaostajale prema Mađarskoj koja se je gospodarski uzdizala, nepravednosti iz austro-ugarske i hrvatsko-ugarske nagodbe, a koje su kulminirale nakon postavljanja dvojezičnih Davidovih tabli na državnim uredima.
Novi!!: Ante Starčević i Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883. · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Ante Starčević i Publicistika · Vidi više »
Rakovički ustanak
Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.
Novi!!: Ante Starčević i Rakovički ustanak · Vidi više »
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Starčević i Rakovica · Vidi više »
Rasa
Podjela ljudi na rase temelji se na društvenoj karakterizaciji skupine ljudi koja ima osnove u zajedničkim fizičkim i društvenim odlikama.
Novi!!: Ante Starčević i Rasa · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Ante Starčević i Religija · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Ante Starčević i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Ante Starčević i Satira · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ante Starčević i Senj · Vidi više »
Sjemenište
Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.
Novi!!: Ante Starčević i Sjemenište · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Ante Starčević i Slaveni · Vidi više »
Sloboda (Zagreb)
Sloboda je bio hrvatski dnevnik iz Sušaka, a poslije iz Zagreba.
Novi!!: Ante Starčević i Sloboda (Zagreb) · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Ante Starčević i Slovenci · Vidi više »
Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama
Spomenik, djelo Ivana Rendića Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama jedno je od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.
Novi!!: Ante Starčević i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ante Starčević i Srbi · Vidi više »
Srbi svi i svuda
Vuk Stefanović Karadžić Srbi svi i svuda teza je koju je Vuk Stefanović Karadžić objavio 1849. godine u Beču, kao dio knjige Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona.
Novi!!: Ante Starčević i Srbi svi i svuda · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ante Starčević i Srbija · Vidi više »
Starčevićanac (Gospić)
Starčevićanac je bio list iz Gospića.
Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac (Gospić) · Vidi više »
Starčevićanac (logorski list)
Starčevićanac je bio hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac (logorski list) · Vidi više »
Starčevićanac: novine za hrvatski puk
Starčevićanac je bio list iz Zagreba.
Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac: novine za hrvatski puk · Vidi više »
Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava
Starčevićanac je bio "pučki list" Starčevićeve stranke prava.
Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Ante Starčević i Stranka prava · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ante Starčević i Svećenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ante Starčević i Talijanski jezik · Vidi više »
Theodor Herzl
Theodor Herzl בנימין_זאב_הערצל Theodor Herzl (hebrejski:בִּנְיָמִין זְאֵב הֵרצְ, jidiš:בנימין זאב הערצל, mađarski:Herzl Tivadar) (Budimpešta, 2. svibnja 1860. - Edlach, 3. srpnja 1904.) bio je mađarsko-austrijski Židov, pravnik, novinar, feljtonist i osnivač modernog političkog cionističkog pokreta.
Novi!!: Ante Starčević i Theodor Herzl · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Ante Starčević i Tomislav Ladan · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Ante Starčević i Ustavna monarhija · Vidi više »
Vaso Bogdanov
Vaso Bogdanov (Pančevo, 2. listopada 1902. – Zagreb, 9. listopada 1967.),, preuzeto 8.
Novi!!: Ante Starčević i Vaso Bogdanov · Vidi više »
Veliki Žitnik
Veliki Žitnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Ante Starčević i Veliki Žitnik · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Ante Starčević i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ante Starčević i Zagreb · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Ante Starčević i 11. listopada · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 17. stoljeće · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1823. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1839. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1843. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1845. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1846. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1851. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1852. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1853. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1863. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1865. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1871. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1878. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1883. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Starčević i 1903. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Ante Starčević i 22. listopada · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Ante Starčević i 23. ožujka · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Ante Starčević i 23. svibnja · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Ante Starčević i 26. lipnja · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Ante Starčević i 28. veljače · Vidi više »
