Brže od pregledniku!
122 odnosi: Akvedukt, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Amfiteatar, Anatolija, Antika, Antioh III. Veliki, Antioh IV. Epifan, Antonin Pio, Apolon, Aramejski jezik, Arapi, Arapski jezik, Artemida, Atena (polis), August, Židovi, Ćiril Aleksandrijski, Biblija, Bliski istok, Carigrad, Dafna (mitologija), Damask, Decumanus, Dioklecijan, Djela apostolska, Efeški sabor, Egzegeza, Ekumenski sabor, Forum (trg u antičkim gradovima), Gaj Julije Cezar, Germanik, Grad, Grčki jezik, Grci, Hadrijan, Hekata, Helenizam, Heraklije, Herod I. Veliki, Hozroje I. Anuširvan, Hram, Ignacije Antiohijski, Isus, Ivan Zlatousti, Jeruzalem, Jupiter (mitologija), Justinijan I. Veliki, Kaligula, Kazalište, ..., Književnost, Kolonija, Komod, Koncil, Kristologija, Kronologija starog Rima, Latinski jezik, Mameluci, Marko Vipsanije Agripa, Metar, More, Mozaik, Mulj, Nestorijanstvo, Nikefor II. Foka, Novi zavjet, Olimpijske igre, Oront, Palestina, Patrijarhat, Perzija (razdvojba), Prijezir, Prokopije, Prvi križarski rat, Rim, Rimljani, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Seizmologija, Seldžuci, Seleuk I. Nikator, Seleukovići, Sirija, Srednji vijek, Sredozemno more, Stoicizam, Sveti Pavao, Sveti Petar, Taranto, Teodozije I. Veliki, Terme, Tiberije, Trajan, Turski jezik, Umjetnost, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zenon, bizantski car, Zeus, 1084., 1268., 19., 1932., 1939., 29. studenoga, 300. pr. Kr., 31. listopada, 350., 37., 387., 390., 393., 4. stoljeće, 407., 428., 466., 47. pr. Kr., 526., 588., 638., 64., 969.. Proširite indeks (72 više) »
Akvedukt
Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.
Novi!!: Antiohija i Akvedukt · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Antiohija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Antiohija i Aleksandrija · Vidi više »
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Novi!!: Antiohija i Amfiteatar · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Antiohija i Anatolija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Antiohija i Antika · Vidi više »
Antioh III. Veliki
Antioh III.
Novi!!: Antiohija i Antioh III. Veliki · Vidi više »
Antioh IV. Epifan
Antioh IV.
Novi!!: Antiohija i Antioh IV. Epifan · Vidi više »
Antonin Pio
Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. – Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138. do smrti 161. i četvrti iz razdoblja Pet dobrih careva.
Novi!!: Antiohija i Antonin Pio · Vidi više »
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Antiohija i Apolon · Vidi više »
Aramejski jezik
Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.
Novi!!: Antiohija i Aramejski jezik · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Antiohija i Arapi · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Antiohija i Arapski jezik · Vidi više »
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Novi!!: Antiohija i Artemida · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Antiohija i Atena (polis) · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Antiohija i August · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Antiohija i Židovi · Vidi više »
Ćiril Aleksandrijski
Ćiril Aleksandrijski (oko 376. - oko 444.), teolog, svetac i crkveni naučitelj.
Novi!!: Antiohija i Ćiril Aleksandrijski · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Antiohija i Biblija · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Antiohija i Bliski istok · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Antiohija i Carigrad · Vidi više »
Dafna (mitologija)
Giovanni Battista Tiepolo: Apolon i Dafna, 1743. Dafna (grč. Δάφνη, Dáphnê) u grčkoj mitologiji bila je nimfa Najada u koju se zaljubio Apolon, Penejova i Kreuzina kći ili kći rijeke Ladon.
Novi!!: Antiohija i Dafna (mitologija) · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Antiohija i Damask · Vidi više »
Decumanus
Damaska, bila je gradski dekumanus, izgrađen od strane Rimljana. U rimskom urbanom planiranju, decumanus je bila cesta usmjerena istok-zapad u rimskom gradu ili kastrumu (vojnom logoru).
Novi!!: Antiohija i Decumanus · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Antiohija i Dioklecijan · Vidi više »
Djela apostolska
Djela apostolska pripadaju u Povijesne knjige Novoga zavjeta.
Novi!!: Antiohija i Djela apostolska · Vidi više »
Efeški sabor
Efeški sabor bio je Treći ekumenski sabor Crkve, a održan je 431. u gradu Efezu u Maloj Aziji, za vrijeme vladavine bizantskog cara Teodozija II., unuka Teodozija I. Velikog koji je bio sazvao Prvi carigradski sabor.
Novi!!: Antiohija i Efeški sabor · Vidi više »
Egzegeza
Egzegeza (grč. eksḗgēsis: vođenje, razlaganje) je kritičko tumačenje tekstova (napose biblijskih, gramatičkih, povijesnih, pravnih itd.). Tradicijski se ovaj izraz rabilo pri biblijskoj egzegezi, dok se u suvremenoj znanosti pojam proširio na kritičko tumačenje bilo kojeg teksta, stoga se rabi izraz "biblijska egzegeza" kad se želi govoriti o tumačenju biblijskih tekstova.
Novi!!: Antiohija i Egzegeza · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Antiohija i Ekumenski sabor · Vidi više »
Forum (trg u antičkim gradovima)
'''Forum u antičkom gradu PompejiForum (doslovno prevedeno sa latinskog mjesto na otvorenom) je trg koji je regularno predstavljao središte društvenog i gospodarskog života u antičkim starorimskim gradovima.
Novi!!: Antiohija i Forum (trg u antičkim gradovima) · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Antiohija i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Germanik
poprsje Germanika iz muzeja Louvre Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr. – 10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.
Novi!!: Antiohija i Germanik · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Antiohija i Grad · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Antiohija i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Antiohija i Grci · Vidi više »
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Novi!!: Antiohija i Hadrijan · Vidi više »
Hekata
Hekata (grč. Hekate, Ἑκάτη, lat. Hecate) je misteriozna božica podzemnog svijeta s tri glave i tri tijela; vladarica čudovišnih bića i čarobnica.
Novi!!: Antiohija i Hekata · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Antiohija i Helenizam · Vidi više »
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Novi!!: Antiohija i Heraklije · Vidi više »
Herod I. Veliki
Kralj Judeje Herod I. Veliki (73. pr. Kr. – 4. pr. Kr.) vladao je 37. pr. Kr. – 4. pr. Kr. Sin rimskog saveznika, namjesnika Idumeje Antipatera.
Novi!!: Antiohija i Herod I. Veliki · Vidi više »
Hozroje I. Anuširvan
Hozroje I. (Husrav, Xusro; خسرو khosrou, grčki: Chosroes), zvan Anuširvan („s besmrtnom dušom“; Anūscharwān), bio je od 531. do smrti 579. poslije Krista veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida.
Novi!!: Antiohija i Hozroje I. Anuširvan · Vidi više »
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Novi!!: Antiohija i Hram · Vidi više »
Ignacije Antiohijski
Ignacije Antiohijski (Sirija (rimska provincija), oko 35. - Rim, oko 107.), biskup Antiohije, svetac i mučenik.
Novi!!: Antiohija i Ignacije Antiohijski · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Antiohija i Isus · Vidi više »
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Novi!!: Antiohija i Ivan Zlatousti · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Antiohija i Jeruzalem · Vidi više »
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Novi!!: Antiohija i Jupiter (mitologija) · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Antiohija i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kaligula
Kaligula Kaligula (Antium, 31. kolovoza 12. – Rim, 24. siječnja 41.), Gaius Caesar Augustus Germanicus, rimski car.
Novi!!: Antiohija i Kaligula · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Antiohija i Kazalište · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Antiohija i Književnost · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Antiohija i Kolonija · Vidi više »
Komod
Komod Komod, rođen kao Lucius Aurelius Commodus (Lanuvium, 31. kolovoza 161. – Rim, 31. prosinca 192.), Rimski car od 180. do smrti 192., posljednji car iz dinastije Antonina.
Novi!!: Antiohija i Komod · Vidi više »
Koncil
Koncil ili sinoda je riječ koja u kršćanskim crkvama označava skup, odnosno sastanak njenih poglavara i najviših predstavnika, najčešće radi rješavanja nekog doktrinarnog ili administrativnog pitanja.
Novi!!: Antiohija i Koncil · Vidi više »
Kristologija
samostana svete Katarine na Sinaju na kojem različiti izrazi na desnoj i lijevoj strani lica svjedoče o njegovoj dvojnosti kao Boga i Čovjeka Kristologija (grč. Χριστος.
Novi!!: Antiohija i Kristologija · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Antiohija i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Antiohija i Latinski jezik · Vidi više »
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Novi!!: Antiohija i Mameluci · Vidi više »
Marko Vipsanije Agripa
Marko Vipsanije Agripa Marko Vipsanije Agripa (latinski Marcus Vipsanius Agrippa; 63. pr. Kr. - 12. pr. Kr.), bio je rimski državnik i vojskovođa, jedan od najznamenitijih ljudi Augustova vremena i njegov zet.
Novi!!: Antiohija i Marko Vipsanije Agripa · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Antiohija i Metar · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Antiohija i More · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Antiohija i Mozaik · Vidi više »
Mulj
Mulj je nataloženi nanos od finih glinenih i pješčanih čestica pomiješanih s organskim tvarima koji se skuplja na dnu vode stajaćice ili tekućice.
Novi!!: Antiohija i Mulj · Vidi više »
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Novi!!: Antiohija i Nestorijanstvo · Vidi više »
Nikefor II. Foka
Car Nikefor II. Foka Nikefor II.
Novi!!: Antiohija i Nikefor II. Foka · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Antiohija i Novi zavjet · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Antiohija i Olimpijske igre · Vidi više »
Oront
Oront, od starogrčkog Ὀρόντης, Oróntēs, je rijeka u zapadnoj Aziji, duga 571 km, koja izvire u Libanonu, teče prema sjeveru kroz Siriju, te utječe u Sredozemno more u blizini Samandağa u Turskoj.
Novi!!: Antiohija i Oront · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Antiohija i Palestina · Vidi više »
Patrijarhat
Patrijarhat, u općem smislu, oblik društvene organizacije, formalne ili neformalne, u kojoj muškarci imaju primarnu kontrolu nad društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim institucijama.
Novi!!: Antiohija i Patrijarhat · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Antiohija i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Prijezir
Prijezir je socijalni osjećaj koji netko doživljava prema drugoj osobi, odnosno krajnje omalovažavanje koje se osjeća ili pokazuje.
Novi!!: Antiohija i Prijezir · Vidi više »
Prokopije
Prokopije iz Cezareje (grčki: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: Procopius Caesariensis) (Cezareja, Palestina Prima, oko 490. – ?, oko 565.) bio je bizantski povjesničar.
Novi!!: Antiohija i Prokopije · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Antiohija i Prvi križarski rat · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Antiohija i Rim · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Antiohija i Rimljani · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Antiohija i Rimski senat · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Antiohija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.
Novi!!: Antiohija i Seizmologija · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Antiohija i Seldžuci · Vidi više »
Seleuk I. Nikator
Seleuk I. Nikator (između 358. pr. Kr. i 354. pr. Kr. - 281. pr. Kr.), seleukidski vladar od 305. do 281. pr. Kr. Vojskovođa Aleksandra Velikog i osnivač makedonske dinastije Seleukidi koja je vladala velikim dijelom Aleksandrova carstva u Aziji u razdoblju 305. pr. Kr. - 64. pr. Kr. Naslijedio ga je sin Antioh I. Soter.
Novi!!: Antiohija i Seleuk I. Nikator · Vidi više »
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Novi!!: Antiohija i Seleukovići · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Antiohija i Sirija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Antiohija i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Antiohija i Sredozemno more · Vidi više »
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Novi!!: Antiohija i Stoicizam · Vidi više »
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Novi!!: Antiohija i Sveti Pavao · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Antiohija i Sveti Petar · Vidi više »
Taranto
Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").
Novi!!: Antiohija i Taranto · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Antiohija i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Terme
Povijesna rekonstrukcija termi u Weißenburgu, Njemačka. Terme (latinski, preko grčkog “thermos”: topao) su javna kupališta u starom Rimu.
Novi!!: Antiohija i Terme · Vidi više »
Tiberije
Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.
Novi!!: Antiohija i Tiberije · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Antiohija i Trajan · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Antiohija i Turski jezik · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Antiohija i Umjetnost · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Antiohija i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Antiohija i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: Antiohija i Zenon, bizantski car · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Antiohija i Zeus · Vidi više »
1084.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 1084. · Vidi više »
1268.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 1268. · Vidi više »
19.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 19. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 1932. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 1939. · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Antiohija i 29. studenoga · Vidi više »
300. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 300. pr. Kr. · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Antiohija i 31. listopada · Vidi više »
350.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 350. · Vidi više »
37.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 37. · Vidi više »
387.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 387. · Vidi više »
390.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 390. · Vidi više »
393.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 393. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 4. stoljeće · Vidi više »
407.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 407. · Vidi više »
428.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 428. · Vidi više »
466.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 466. · Vidi više »
47. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 47. pr. Kr. · Vidi više »
526.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 526. · Vidi više »
588.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 588. · Vidi više »
638.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 638. · Vidi više »
64.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 64. · Vidi više »
969.
Bez opisa.
Novi!!: Antiohija i 969. · Vidi više »
