Brže od pregledniku!
300 odnosi: Abdera (Tracija), Agrigento, Ahilej, Akademija, Aksiom, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Anaksagora, Anaksimandar, Anaksimen, Anđeo, Antički Rim, Antika, Antisten iz Atene, Apeiron, Argument, Arhe, Aristip iz Cirene, Aristokracija, Aristotel, Astrologija, Atena (polis), Atom, Atomizam, Autoritarizam, Židovi, Životinje, Čovjek, Beotija, Besmislica, Besmrtnost, Biljke, Bit (filozofija), Bitak, Božja providnost, Boetije, Bog, Bogoslovlje, Brodogradnja, Broj, Car, Ciceron, Cinička škola, Cipar, Cirena, Cirenska škola, Civilizacija, Crkva, Dan, Definicija, ..., Deimos (mitologija), Demokracija, Demokrit, Determinizam, Dijalektika, Dijalog, Dionizije I. Sirakuški, Dobro, Dogma, Dokaz, Država, Država (Platon), Društvena klasa, Društvo, Dualizam (filozofija), Duša, Duh vremena, Egipat, Eklekticizam, Ekonomija, Ekonomika, Emanacija, Empedoklo, Empirizam, Ep, Epiktet, Epikur, Epikurejstvo, Epistemologija, Estetika, Etika, Europa, Feničani, Filip II. Makedonski, Filolaj, Filologija, Filozofija, Fizika, Geografija, Geometrija, Gibanje, Glazba, Godina, Gorgija, Gospodarstvo, Grad, Grčka mitologija, Grčka retorika, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Had (podzemni svijet), Halkida, Helenizam, Herodot, Heziod, Hilozoizam, Homer, Idealizam, Ideja, Ideologija, Ilijada, Individualizam, Indukcija, Ironija, Iskustvo, Istina, Italija, Jonija, Judaizam, Justinijan I. Veliki, Kalendar, Kamen, Karnead, Kartaga, Katolička Crkva, Kiparstvo, Klazomena, Kolonizacija, Kornjače, Kozmogonija, Kozmopolitizam, Kršćanstvo, Kritija, Kriza, Krug, Ksenofan, Kugla, Latinski jezik, Leukip, Licej, Ljubav, Logika, Lukrecije, Makedonija (regija), Mala Azija, Marko Aurelije, Matematika, Materija, Materijalizam, Megara, Mehanika, Metafizika, Milet, Misao, Misticizam, Mit, Monizam, Moral, Mučenik, Nagađanje, Narod, Nebo, Novi vijek, Obitelj, Objektivni idealizam, Obrazovanje, Obrt, Odiseja, Oligarhija, Olimp, Ontologija, Opravdanje (religija), Organizam, Osjeti, Otrov, Pamćenje, Panteizam, Paradoks, Parmenid, Patrijarhat, Patrologija, Peloponeski rat, Peripatetička škola, Piron, Pitagorejska škola, Platon, Pleme, Plotin, Poetika, Poezija, Pojam, Pojava, Polis, Politička filozofija, Politika, Poljoprivreda, Pomrčina, Potrebe, Povijest, Povijest filozofije, Praznovjerje, Priroda, Prorok, Prostor, Protagora, Psihologija, Pučanstvo, Razum, Relativizam, Religija, Rim, Rimska književnost, Rimska Republika, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Robovlasništvo, Rod (prvobitna zajednica), Rodoslovlje, Sekst Empirik, Seneka Mlađi, Sicilija, Sirakuza, Skepticizam, Skolastika, Sloboda, Smrt, Smrtna kazna, Sokrat, Spoznaja, Sreća, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Srodstvo, Stageira, Stara Grčka, Stari vijek, Stoicizam, Strah, Strast, Stvarnost, Sumnja, Sunce, Supstancija, Svećenik, Svemir, Svijest, Svijet, Tales, Tehnika, Teizam, Teodorik Veliki, Teogonija, Tertulijan, Tiranin, Tracija, Trg, Trgovina, Tridesetorica tirana, Trokut, Um, Umjetnost, Utjeha filozofije, Uvodi u filozofiju, Vatra, Velia, Vlast, Voda, Volja, Vrlina, Zaključak, Zapadni Goti, Zemlja, Zenon iz Eleje, Zenon Kitijski, Zlo, Znanost, Zrak, 106. pr. Kr., 121., 138., 180., 204., 214. pr. Kr., 270., 322. pr. Kr., 331. pr. Kr., 384. pr. Kr., 4. pr. Kr., 43. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 50., 547. pr. Kr., 55. pr. Kr., 6. stoljeće, 624. pr. Kr., 65., 7. stoljeće pr. Kr., 8. stoljeće pr. Kr., 97. pr. Kr.. Proširite indeks (250 više) »
Abdera (Tracija)
Abdera (Άβδηρα) je bila antički grčki grad i pristanište na Egejskom moru u Traciji.
Novi!!: Antička filozofija i Abdera (Tracija) · Vidi više »
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Novi!!: Antička filozofija i Agrigento · Vidi više »
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Novi!!: Antička filozofija i Ahilej · Vidi više »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Antička filozofija i Akademija · Vidi više »
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Novi!!: Antička filozofija i Aksiom · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Antička filozofija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Antička filozofija i Aleksandrija · Vidi više »
Anaksagora
Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.
Novi!!: Antička filozofija i Anaksagora · Vidi više »
Anaksimandar
Anaksimandar, detalj s Rafaelove slike Atenska škola iz 1512. Anaksimandar (grč. Αναξίμανδρος; 610. - 546. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, uz Talesa i Anaksimena pripadnik miletske škole.
Novi!!: Antička filozofija i Anaksimandar · Vidi više »
Anaksimen
Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.
Novi!!: Antička filozofija i Anaksimen · Vidi više »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Antička filozofija i Anđeo · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Antička filozofija i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Antička filozofija i Antika · Vidi više »
Antisten iz Atene
Antisten iz Atene (grč. Ἀντισθένης, otprilike 445. – 365. pr. Kr.) je bio grčki filozof, učenik Sokrata.
Novi!!: Antička filozofija i Antisten iz Atene · Vidi više »
Apeiron
Apeiron (grč.), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano.
Novi!!: Antička filozofija i Apeiron · Vidi više »
Argument
Argument (iz latinskoga "osnovna, dokaz") je izjava ili niz izjava koje se koristi za opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje.
Novi!!: Antička filozofija i Argument · Vidi više »
Arhe
Arhe je prapočelo, ono od čega sve nastaje.
Novi!!: Antička filozofija i Arhe · Vidi više »
Aristip iz Cirene
Aristip iz Cirene (435. – 356. pr. Kr.) bio je grčki filozof, Sokratov učenik i osnivač Cirenske škole.
Novi!!: Antička filozofija i Aristip iz Cirene · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Antička filozofija i Aristokracija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Antička filozofija i Aristotel · Vidi više »
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Novi!!: Antička filozofija i Astrologija · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Antička filozofija i Atena (polis) · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Antička filozofija i Atom · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Antička filozofija i Atomizam · Vidi više »
Autoritarizam
Autoritarnost je društveni odnos koji opisuje pretjerano poštovanje autoriteta vlasti, ali i pojedinih osoba kao neosporenih arbitara u svim značajnim pitanjima od važnosti za socijalnu organizaciju života, institucije i politiku.
Novi!!: Antička filozofija i Autoritarizam · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Antička filozofija i Židovi · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Antička filozofija i Životinje · Vidi više »
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Novi!!: Antička filozofija i Čovjek · Vidi više »
Beotija
Helenskoj Republici BeotijaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Antička filozofija i Beotija · Vidi više »
Besmislica
Besmislica, nesmisao ili (latinizam) apsurd (od istog značenja kao absurdus "proturječno" u prenesenom smislu "nesposobno, nespretno") odnosi se na nešto što je glupost ili bez smisla.
Novi!!: Antička filozofija i Besmislica · Vidi više »
Besmrtnost
staroegipatski simbol besmrtnosti Besmrtnost (lat. immortalitas) je stanje oslobođenosti od smrti ili uništenja, odnosno stanje viječnog života.
Novi!!: Antička filozofija i Besmrtnost · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Antička filozofija i Biljke · Vidi više »
Bit (filozofija)
Bit (lat. essentia) ili suština u filozofiji jest ono što tvori postojanu prirodu neke stvari, temelj, njezino određenje.
Novi!!: Antička filozofija i Bit (filozofija) · Vidi više »
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Novi!!: Antička filozofija i Bitak · Vidi više »
Božja providnost
Božja providnost je Božji zahvat u svijetu; Božji čin uređivanja događaja, njegovo predviđanje, upravljanje i briga za čitav svijet.
Novi!!: Antička filozofija i Božja providnost · Vidi više »
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Novi!!: Antička filozofija i Boetije · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Antička filozofija i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Antička filozofija i Bogoslovlje · Vidi više »
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Novi!!: Antička filozofija i Brodogradnja · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Antička filozofija i Broj · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Antička filozofija i Car · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Antička filozofija i Ciceron · Vidi više »
Cinička škola
Diogen Cinička škola skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Novi!!: Antička filozofija i Cinička škola · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Antička filozofija i Cipar · Vidi više »
Cirena
Cirena ili Kirena (grč. Κυρήνη, Kyrēnē), starogrčka kolonija na afričkoj obali Sredozemlja.
Novi!!: Antička filozofija i Cirena · Vidi više »
Cirenska škola
Cirenjani skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Novi!!: Antička filozofija i Cirenska škola · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Antička filozofija i Civilizacija · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Antička filozofija i Crkva · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Antička filozofija i Dan · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Antička filozofija i Definicija · Vidi više »
Deimos (mitologija)
Dim ili Deimos (grč., Deĩmos) u grčkoj mitologiji vjerni je pratitelj boga Aresa, zajedno sa svojim bratom blizancem Fobom.
Novi!!: Antička filozofija i Deimos (mitologija) · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Antička filozofija i Demokracija · Vidi više »
Demokrit
Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".
Novi!!: Antička filozofija i Demokrit · Vidi više »
Determinizam
Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba je metafizička teza da postoji samo jedna budućnost s obzirom na događaje iz prošlosti i zakone prirode.
Novi!!: Antička filozofija i Determinizam · Vidi više »
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Novi!!: Antička filozofija i Dijalektika · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Antička filozofija i Dijalog · Vidi više »
Dionizije I. Sirakuški
Guillaumea Rouilléa ''Promptuarii Iconum Insigniorum'' iz 1553. Dionizije I. ili Dionizije Stariji (oko 432. pr. Kr. –367. pr. Kr., grčki: Διονύσιος) bio je tiranin Sirakuze, poznat po tome što je osvojio niz gradova na Siciliji i u južnoj Italiji, smanjio utjecaj Kartage na sicilijanska zbivanja, učinio Sirakuzu najmoćnijim od svih zapadnih grčkih kolonija i osnovao grad Issa, prvi grad na području Hrvatske.
Novi!!: Antička filozofija i Dionizije I. Sirakuški · Vidi više »
Dobro
Dobro je najveća moralna vrijednost.
Novi!!: Antička filozofija i Dobro · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Antička filozofija i Dogma · Vidi više »
Dokaz
* Matematički dokaz.
Novi!!: Antička filozofija i Dokaz · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Antička filozofija i Država · Vidi više »
Država (Platon)
Država je ime Platonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji dobrog grada (u Platonovo vrijeme Grčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim polisima).
Novi!!: Antička filozofija i Država (Platon) · Vidi više »
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Novi!!: Antička filozofija i Društvena klasa · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Antička filozofija i Društvo · Vidi više »
Dualizam (filozofija)
Dualizam u filozofiji označava mišljenje – oprečno monizmu – da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske "supstancije", dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i tvar, odnosno ideja i materija.
Novi!!: Antička filozofija i Dualizam (filozofija) · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Antička filozofija i Duša · Vidi više »
Duh vremena
Duh vremena (njem. Zeit-vrijeme, Geist-duh) označava općenito prevlađujuća intelektualna uvjerenja, ideje, mišljenja i poglede na život tijekom određene epohe koje određuju sociološku, kulturološku i vjersku klimu i načela ponašanja te etiku određenog vremenskog razdoblja.
Novi!!: Antička filozofija i Duh vremena · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Antička filozofija i Egipat · Vidi više »
Eklekticizam
romanike u modernom zdanju Eklekticizam ili eklektizam je filozofski pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima.
Novi!!: Antička filozofija i Eklekticizam · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Antička filozofija i Ekonomija · Vidi više »
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Antička filozofija i Ekonomika · Vidi više »
Emanacija
Emanacija (lat. emanare, istjecati), u filozofiji proistjecanje nečega nižega iz nečega višega.
Novi!!: Antička filozofija i Emanacija · Vidi više »
Empedoklo
Empedoklo Empedoklo (oko 490. pr. Kr. - 430. pr. Kr.) bio je grčki, predsokratovski filozof i živio je na Siciliji-grčkoj koloniji.
Novi!!: Antička filozofija i Empedoklo · Vidi više »
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Novi!!: Antička filozofija i Empirizam · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Antička filozofija i Ep · Vidi više »
Epiktet
Epiktet (grč. Ἐπίκτητος; * 50. u Hijerapolu u Frigiji u današnjoj Turskoj; † vjeroјatno 138. u Nikopolu na Epiru u današnjoj Grčkoj) je bio grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika kasnog stoicizma.
Novi!!: Antička filozofija i Epiktet · Vidi više »
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Novi!!: Antička filozofija i Epikur · Vidi više »
Epikurejstvo
2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.
Novi!!: Antička filozofija i Epikurejstvo · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: Antička filozofija i Epistemologija · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Antička filozofija i Estetika · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Antička filozofija i Etika · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Antička filozofija i Europa · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Antička filozofija i Feničani · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Antička filozofija i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Filolaj
Filolaj iz Krotona (grč., 470. – 390. pr. Kr.), južnoitalski grčki filozof, astronom, fizičar i matematičar, pripadnik pitagorejske škole, učenik mu je bio Arhita.
Novi!!: Antička filozofija i Filolaj · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Antička filozofija i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Antička filozofija i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Antička filozofija i Fizika · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Antička filozofija i Geografija · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Antička filozofija i Geometrija · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Antička filozofija i Gibanje · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Antička filozofija i Glazba · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Antička filozofija i Godina · Vidi više »
Gorgija
Gorgija (oko 483. pr. Kr. - oko 375. pr. Kr.) grčki filozof, sofist i retoričar.
Novi!!: Antička filozofija i Gorgija · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Antička filozofija i Gospodarstvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Antička filozofija i Grad · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Antička filozofija i Grčka mitologija · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Antička filozofija i Grčka retorika · Vidi više »
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Novi!!: Antička filozofija i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Antička filozofija i Grci · Vidi više »
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Novi!!: Antička filozofija i Had (podzemni svijet) · Vidi više »
Halkida
Halkida (grčki: Χαλκίδα) prije zvana Halkis na (starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja.
Novi!!: Antička filozofija i Halkida · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Antička filozofija i Helenizam · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Antička filozofija i Herodot · Vidi više »
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Novi!!: Antička filozofija i Heziod · Vidi više »
Hilozoizam
Hilozoizam (grč. hýlē tvar, zoé život), pripisivanje životnih i psiholoških obilježja čitavoj prirodi, odnosno mišljenje da je čitava materija prožeta životom.
Novi!!: Antička filozofija i Hilozoizam · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Antička filozofija i Homer · Vidi više »
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Novi!!: Antička filozofija i Idealizam · Vidi više »
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Novi!!: Antička filozofija i Ideja · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Antička filozofija i Ideologija · Vidi više »
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Novi!!: Antička filozofija i Ilijada · Vidi više »
Individualizam
Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.
Novi!!: Antička filozofija i Individualizam · Vidi više »
Indukcija
Indukcija je logička metoda.
Novi!!: Antička filozofija i Indukcija · Vidi više »
Ironija
Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.
Novi!!: Antička filozofija i Ironija · Vidi više »
Iskustvo
Iskustvo može označavati.
Novi!!: Antička filozofija i Iskustvo · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Antička filozofija i Istina · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Antička filozofija i Italija · Vidi više »
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Novi!!: Antička filozofija i Jonija · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Antička filozofija i Judaizam · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Antička filozofija i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Antička filozofija i Kalendar · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Antička filozofija i Kamen · Vidi više »
Karnead
Karnead Kirenjanin (Kirena, 214. – sjeverna Afrika, 129. pr. Kr.), grčki filozof i skeptik.
Novi!!: Antička filozofija i Karnead · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Antička filozofija i Kartaga · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Antička filozofija i Katolička Crkva · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Antička filozofija i Kiparstvo · Vidi više »
Klazomena
Radionica za proizvodnju maslinovog ulja u Klazomeni Klazomena (također Clazomenae, grčki: Κλαζομεναί, Klazomenai, suvremeni Kilizman kraj İzmira u Turskoj) bio je drevni grčki grad u Joniji i član Jonskog dodekapolisa (konfederacije dvanaest gradova), te jedan od prvih gradova koji je kovao srebrni novac.
Novi!!: Antička filozofija i Klazomena · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Antička filozofija i Kolonizacija · Vidi više »
Kornjače
mini Kornjače (stručno Testudines ranije i Testudinata, Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina.
Novi!!: Antička filozofija i Kornjače · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Antička filozofija i Kozmogonija · Vidi više »
Kozmopolitizam
Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.
Novi!!: Antička filozofija i Kozmopolitizam · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Antička filozofija i Kršćanstvo · Vidi više »
Kritija
Kritija Mlađi (grč.) (* oko 460. - † 403. pr. Kr.) grčki je političar konzervativnih nazora, pjesnik i pisac, unuk Kritije Starijeg i Platonov pradjed po majci.
Novi!!: Antička filozofija i Kritija · Vidi više »
Kriza
Kriza (grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.
Novi!!: Antička filozofija i Kriza · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Antička filozofija i Krug · Vidi više »
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali. Njegova poezija je kritizirala i ismijavala mnoge ideje, kao i vjerovanje u antropomorfne bogove, kao i grčko poštovanje atletike. Ksenofan je odbijao tadašnje vjerovanje u mnogo bogova, kao i ideju da bi bogovi bili oblikom slični ljudima. Jedan je poznati odlomak ismijao tu ideju tvrdeći da, kad bi bikovi bili u mogućnosti zamišljati bogove, onda bi ti bogovi bili odraz bikova. Budući da je prema njegovom shvaćanju bog bio jedan, apstraktan, univerzalan, nepromjenjiv, nepokretan i uvijek prisutan, Ksenofan se često uzima kao prvi monoteist u zapadnoj filozofiji religije. On je, također, pisao da pjesnici trebaju pisati samo o bogovima koji izazivaju društveno oduševljenje, i ovo je samo jedno od njegovih mišljenja koja su prethodila djelima Platona. Istraživajući fosile, Ksenofan je zaključio da je voda nekada morala pokrivati čitav planet. Njegova epistemologija govori da istina postoji, ali da je ljudi kao smrtnici ne mogu spoznati. Ovo je značilo da je moguće djelovati vodeći se hipotezom: možemo djelovati kao da znamo istinu. Ovo je Ksenofanovo učenje ponovo oživio Karl Popper i ono je osnova Kritičkog racionalizma. Do 1950. godine bilo je dosta kontroverzije oko Ksenofana, uključujući i pitanje može li se on karakterizirati kao filozof ili ne. Današnje je filozofsko mišljenje da je Ksenofan bio jedan od najvažnijih predsokratovaca. Ranije se često smatrao Zenonovim učiteljem, Parmenidovim kolegom, i osnivačem Elejske škole, ali je današnje opće mišljenje različito.
Novi!!: Antička filozofija i Ksenofan · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Antička filozofija i Kugla · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Antička filozofija i Latinski jezik · Vidi više »
Leukip
Leukip (5. stoljeće pr. Kr.) bio je začetnik atomizma, filozofskog mišljenja da je sve sastavljeno od raznih neuništivih, nedjeljivih (atomos-nedjeljiv) elemenata zvanih atomi.
Novi!!: Antička filozofija i Leukip · Vidi više »
Licej
Licej ili Liceum (grč.:Λύκειον, Likejon) bila je filozofska škola u antičkoj Ateni, koju su utemeljili Aristotel i peripatetici.
Novi!!: Antička filozofija i Licej · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Antička filozofija i Ljubav · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Antička filozofija i Logika · Vidi više »
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Novi!!: Antička filozofija i Lukrecije · Vidi više »
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Novi!!: Antička filozofija i Makedonija (regija) · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Antička filozofija i Mala Azija · Vidi više »
Marko Aurelije
Marko Aurelije, lat.
Novi!!: Antička filozofija i Marko Aurelije · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Antička filozofija i Matematika · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Antička filozofija i Materija · Vidi više »
Materijalizam
U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.
Novi!!: Antička filozofija i Materijalizam · Vidi više »
Megara
Megara (novogrčki:Μέγαρα) je drevni grad u Atici u Grčkoj.
Novi!!: Antička filozofija i Megara · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Antička filozofija i Mehanika · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Antička filozofija i Metafizika · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Antička filozofija i Milet · Vidi više »
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Novi!!: Antička filozofija i Misao · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Antička filozofija i Misticizam · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Antička filozofija i Mit · Vidi više »
Monizam
Monizam je metafizički ili filozofski stav koji sve pojave svodi na jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip po kojem je svijet ono apsolutno razumljivo samo po sebi i objašnjava se samim sobom, za razliku od dualizma i pluralizma koji prihvaćaju dva ili više temeljnih principa.
Novi!!: Antička filozofija i Monizam · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Antička filozofija i Moral · Vidi više »
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Novi!!: Antička filozofija i Mučenik · Vidi više »
Nagađanje
Nagađanje ili latinizam Špekulacija predstavlja transakciju u kojoj sudionik na temelju nedostatka informacija ili znanja pokušava stvoriti određeni zaključak ili dobit.
Novi!!: Antička filozofija i Nagađanje · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Antička filozofija i Narod · Vidi više »
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Novi!!: Antička filozofija i Nebo · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Antička filozofija i Novi vijek · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Antička filozofija i Obitelj · Vidi više »
Objektivni idealizam
Objektivni idealizam je forma idealizma koji utemeljuje taj idejni bitak kao objektivnu zbiljnost nezavisnu o čovjeku i njegovoj svijesti.
Novi!!: Antička filozofija i Objektivni idealizam · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Antička filozofija i Obrazovanje · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Antička filozofija i Obrt · Vidi više »
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Novi!!: Antička filozofija i Odiseja · Vidi više »
Oligarhija
Oligarhija (grč.: ολιγαρχία, oligarhia) znači vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast političkog vrha, obično bez poštovanja volje građana.
Novi!!: Antička filozofija i Oligarhija · Vidi više »
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Novi!!: Antička filozofija i Olimp · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Antička filozofija i Ontologija · Vidi više »
Opravdanje (religija)
Opravdanje ili pravednost u katoličkoj teologiji pojam "opravdanja" odnosi se na događaj u kojem Bog mijenja ljudska bića iz stanja nepravde i grijeha u stanje pravednosti ili milosti pred Bogom.
Novi!!: Antička filozofija i Opravdanje (religija) · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: Antička filozofija i Organizam · Vidi više »
Osjeti
Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.
Novi!!: Antička filozofija i Osjeti · Vidi više »
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Novi!!: Antička filozofija i Otrov · Vidi više »
Pamćenje
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Novi!!: Antička filozofija i Pamćenje · Vidi više »
Panteizam
Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.
Novi!!: Antička filozofija i Panteizam · Vidi više »
Paradoks
Predmet koji pobuđuje pomisao na paradoks. Paradoks (grč. παράδοξος, paradoksos.
Novi!!: Antička filozofija i Paradoks · Vidi više »
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Novi!!: Antička filozofija i Parmenid · Vidi više »
Patrijarhat
Patrijarhat, u općem smislu, oblik društvene organizacije, formalne ili neformalne, u kojoj muškarci imaju primarnu kontrolu nad društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim institucijama.
Novi!!: Antička filozofija i Patrijarhat · Vidi više »
Patrologija
Patrologijom ili patristikom obično nazivamo prvo razdoblje povijesti kršćanske literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca.
Novi!!: Antička filozofija i Patrologija · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Antička filozofija i Peloponeski rat · Vidi više »
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Novi!!: Antička filozofija i Peripatetička škola · Vidi više »
Piron
Piron iz Elide (oko 360. - oko 270. pr. Kr.), grčki filozof, osnivač skepticizma.
Novi!!: Antička filozofija i Piron · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Antička filozofija i Pitagorejska škola · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Antička filozofija i Platon · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Antička filozofija i Pleme · Vidi više »
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Novi!!: Antička filozofija i Plotin · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Antička filozofija i Poetika · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Antička filozofija i Poezija · Vidi više »
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Novi!!: Antička filozofija i Pojam · Vidi više »
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Novi!!: Antička filozofija i Pojava · Vidi više »
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Novi!!: Antička filozofija i Polis · Vidi više »
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Novi!!: Antička filozofija i Politička filozofija · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Antička filozofija i Politika · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Antička filozofija i Poljoprivreda · Vidi više »
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Novi!!: Antička filozofija i Pomrčina · Vidi više »
Potrebe
Potrebe proizlaze iz poriva za podmirivanjem nekog stvarnog ili umišljenog manjka, te definiraju čovjeka kao prirodno, društveno i ljudsko biće.
Novi!!: Antička filozofija i Potrebe · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Antička filozofija i Povijest · Vidi više »
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Novi!!: Antička filozofija i Povijest filozofije · Vidi više »
Praznovjerje
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Praznovjerje, kvazireligijsko je vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nenaravnu ili nadnaravnu uzročnost događaja bez postojanja stvarna dokaza uzročno-posljedična slijeda.
Novi!!: Antička filozofija i Praznovjerje · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Antička filozofija i Priroda · Vidi više »
Prorok
Prorok Amos Prorok (grč. profetas, hebr. nabi, akadski nabu, arap. نبي - nebí), u objavljenim religijama čovjek koji prenosi Božju poruku ljudima.
Novi!!: Antička filozofija i Prorok · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Antička filozofija i Prostor · Vidi više »
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Novi!!: Antička filozofija i Protagora · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Antička filozofija i Psihologija · Vidi više »
Pučanstvo
Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.
Novi!!: Antička filozofija i Pučanstvo · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: Antička filozofija i Razum · Vidi više »
Relativizam
Relativizam je filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom.
Novi!!: Antička filozofija i Relativizam · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Antička filozofija i Religija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Antička filozofija i Rim · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Antička filozofija i Rimska književnost · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Antička filozofija i Rimska Republika · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Antička filozofija i Rimski senat · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Antička filozofija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Antička filozofija i Robovlasništvo · Vidi više »
Rod (prvobitna zajednica)
Rod ili klan je prvo ljudsko društvo.
Novi!!: Antička filozofija i Rod (prvobitna zajednica) · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Antička filozofija i Rodoslovlje · Vidi više »
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Novi!!: Antička filozofija i Sekst Empirik · Vidi više »
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Novi!!: Antička filozofija i Seneka Mlađi · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Antička filozofija i Sicilija · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Antička filozofija i Sirakuza · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: Antička filozofija i Skepticizam · Vidi više »
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Novi!!: Antička filozofija i Skolastika · Vidi više »
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Novi!!: Antička filozofija i Sloboda · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Antička filozofija i Smrt · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Antička filozofija i Smrtna kazna · Vidi više »
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Novi!!: Antička filozofija i Sokrat · Vidi više »
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Novi!!: Antička filozofija i Spoznaja · Vidi više »
Sreća
Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni.
Novi!!: Antička filozofija i Sreća · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Antička filozofija i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Antička filozofija i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Antička filozofija i Sredozemno more · Vidi više »
Srodstvo
Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.
Novi!!: Antička filozofija i Srodstvo · Vidi više »
Stageira
Ostaci gradskih zidina Stageire. Stageira (grčki: Στάγειρα; ispravno Stagira Στάγιρα; također Stagiros Στάγιρος ili Stageiros Στάγειρος) je bio starogčki grad na Halkidici, najpoznatiji kao rodno mjesto Aristotela.
Novi!!: Antička filozofija i Stageira · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Antička filozofija i Stara Grčka · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Antička filozofija i Stari vijek · Vidi više »
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Novi!!: Antička filozofija i Stoicizam · Vidi više »
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Novi!!: Antička filozofija i Strah · Vidi više »
Strast
Strast (starogrčki παθος, latinski passio, - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak osjećaj prema nekome ili nečemu.
Novi!!: Antička filozofija i Strast · Vidi više »
Stvarnost
Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.
Novi!!: Antička filozofija i Stvarnost · Vidi više »
Sumnja
Ilustracija sumnje Caravaggio: Nepovjerljivost svetog Tome Sumnja je mentalno stanje u kojem je um nesiguran između dvije ili više kontradiktornih tvrdnji.
Novi!!: Antička filozofija i Sumnja · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Antička filozofija i Sunce · Vidi više »
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Novi!!: Antička filozofija i Supstancija · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Antička filozofija i Svećenik · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Antička filozofija i Svemir · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Antička filozofija i Svijest · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Antička filozofija i Svijet · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Antička filozofija i Tales · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Antička filozofija i Tehnika · Vidi više »
Teizam
Teizam (gr. θεός theós Bog) odnosi se u užem smislu na vjerovanje u postojanje Boga koji je stvoritelj svijeta i vlada nad svim.
Novi!!: Antička filozofija i Teizam · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Antička filozofija i Teodorik Veliki · Vidi više »
Teogonija
Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.
Novi!!: Antička filozofija i Teogonija · Vidi više »
Tertulijan
Tertulijan (Kvint Septimije Florencije) (rođen u Kartagi, oko godine 160. – umro u Kartagi, oko godine 240.) bio je ranokršćanski pisac.
Novi!!: Antička filozofija i Tertulijan · Vidi više »
Tiranin
Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.
Novi!!: Antička filozofija i Tiranin · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Antička filozofija i Tracija · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Antička filozofija i Trg · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Antička filozofija i Trgovina · Vidi više »
Tridesetorica tirana
Tridesetorica tirana naziv je za oligarhijsku skupinu koja je došla na vlast u antičkoj Ateni nakon atenskog poraza u peloponeskom ratu 404. pr. Kr. Vodeći članovi ove oligarhijske grupe bili su Teramen i Kritija, od kojih je ovaj drugi bio Platonov ujak i Sokratov prijatelj, i čiji se lik pojavljuje u Platonovim dijalozima Harmid i Protagora (Kritijin lik u dijalozima Timaj i Kritija vjerojatno nije identičan s ovim Kritijom, već s njegovim istoimenim djedom).
Novi!!: Antička filozofija i Tridesetorica tirana · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Antička filozofija i Trokut · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Antička filozofija i Um · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Antička filozofija i Umjetnost · Vidi više »
Utjeha filozofije
Utjeha filozofije (O utjesi filozofije; lat: De consolatione philosophiae), filozofsko je djelo koje je napisao rimski kasnoantički političar i filozof Boecije.
Novi!!: Antička filozofija i Utjeha filozofije · Vidi više »
Uvodi u filozofiju
Postoji relativno velik broj knjiga naslovljenih Uvod u filozofiju, Povijest filozofije ili slično.
Novi!!: Antička filozofija i Uvodi u filozofiju · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Antička filozofija i Vatra · Vidi više »
Velia
Velia je talijanski (i latinski) naziv antičkog grada Elea koji se nalazi na teritoriju općine Ascea, u regiji Salerno, talijanske južne pokrajine Kampanija, u geografskom području nacionalnog parka Cilento.
Novi!!: Antička filozofija i Velia · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Antička filozofija i Vlast · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Antička filozofija i Voda · Vidi više »
Volja
Nogometaši imaju '''volju''' za postizanjem cilja - pobjede na utakmici. Volja je sposobnost čovjeka da svjesno upravlja svojim ponašanjem u postizanju postavljenog cilja.
Novi!!: Antička filozofija i Volja · Vidi više »
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Novi!!: Antička filozofija i Vrlina · Vidi više »
Zaključak
Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti.
Novi!!: Antička filozofija i Zaključak · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Antička filozofija i Zapadni Goti · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Antička filozofija i Zemlja · Vidi više »
Zenon iz Eleje
'''Zenon Elejac''' Zenon iz Eleje (grč., oko 490. pr. Kr. - oko 430. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Antička filozofija i Zenon iz Eleje · Vidi više »
Zenon Kitijski
Zenon Kitijski (oko 336. – oko 264. pr. Kr.), grčko-feničanski filozof iz Kitija na Cipru, osnivač stoicizma.
Novi!!: Antička filozofija i Zenon Kitijski · Vidi više »
Zlo
Zlo je pojam koji označava ono što moral odbacuje kao neprihvatljivo.
Novi!!: Antička filozofija i Zlo · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Antička filozofija i Znanost · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Antička filozofija i Zrak · Vidi više »
106. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 106. pr. Kr. · Vidi više »
121.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 121. · Vidi više »
138.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 138. · Vidi više »
180.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 180. · Vidi više »
204.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 204. · Vidi više »
214. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 214. pr. Kr. · Vidi više »
270.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 270. · Vidi više »
322. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 322. pr. Kr. · Vidi više »
331. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 331. pr. Kr. · Vidi više »
384. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 384. pr. Kr. · Vidi više »
4. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 4. pr. Kr. · Vidi više »
43. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 43. pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
50.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 50. · Vidi više »
547. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 547. pr. Kr. · Vidi više »
55. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 55. pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 6. stoljeće · Vidi više »
624. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 624. pr. Kr. · Vidi više »
65.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 65. · Vidi više »
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
8. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
97. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Antička filozofija i 97. pr. Kr. · Vidi više »
