Brže od pregledniku!
64 odnosi: Akademik, Antun Gustav Matoš, Baranja, Eugen Kumičić, Fakultet hrvatskih studija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Forum (časopis), Franjo Švelec, Franjo Grčević, Franjo Tuđman, Grgur Čevapović, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski rast, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Ivan Dežman, Ivana Brlić-Mažuranić, Jože Pogačnik, Josip Pečarić, Književna kritika, Književnost, Marin Topić (fotograf), Matica hrvatska, Miroslav Šicel, Miroslav Krleža, Miroslav Vaupotić, Nagrada Vladimir Nazor, Nedjeljko Mihanović, Nikola Ivanišin, Osijek, Požega, Političar, Povijest književnosti, Slavonija, Slavonski Brod, Sveučilište u Zagrebu, Tin Ujević, Travnik, Vladimir Nazor, Zagreb, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, 1930., 1951., 1956., 1960., 1966., 1974., 1982., ..., 1983., 1987., 1990., 1992., 1999., 20. ožujka, 2002., 2004., 2006., 2011., 2016., 2020., 28. veljače, 6. studenoga. Proširite indeks (14 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Akademik · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Baranja · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Eugen Kumičić · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Forum (časopis)
Naslovnica ''Foruma'' (g. 2021, br. 4–6.) Forum je književni mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (do 1973: Odjel za suvremenu književnost JAZU).
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Forum (časopis) · Vidi više »
Franjo Švelec
Franjo Švelec (Koškovec kraj Varaždina, 17. kolovoza 1916. – Zadar, 26. prosinca 2001.) hrvatski književni povjesničar, akademik.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Franjo Švelec · Vidi više »
Franjo Grčević
Franjo Grčević- (rođen 24. studenoga 1923., Ciglenik - 2. prosinca 2009. Zagreb), hrvatski sudionik NOBa od 1942.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Franjo Grčević · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grgur Čevapović
Grgur Čevapović (u izvorima i Grgur Ćevapović) (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. – Budim, 21. travnja 1830.),Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005.), str.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Grgur Čevapović · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski rast
Hrvatski rast (Hrast) je bio hrvatski politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvatski rast · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku (HNK) osnovano je 1907. godine.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku · Vidi više »
Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. svibnja 1841. – Zagreb, 24. listopada 1873.), hrvatski književnik i liječnik pulmolog Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Ivan Dežman · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Jože Pogačnik
Jože Pogačnik (Maribor, 22. travnja 1932. – Ljubljana, 16. veljače 2016.) bio je slovenski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Jože Pogačnik · Vidi više »
Josip Pečarić
Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.),Sanja Varošanec,, Vijenac, broj 378., 11.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Josip Pečarić · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Književna kritika · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Književnost · Vidi više »
Marin Topić (fotograf)
Marin Topić (Osijek, 12. studenog 1956.), hrvatski umjetnički fotograf.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Marin Topić (fotograf) · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Matica hrvatska · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Miroslav Šicel · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Miroslav Krleža · Vidi više »
Miroslav Vaupotić
Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 22. studenoga 1925. – Zagreb, 12. lipnja 1981.), bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Miroslav Vaupotić · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nedjeljko Mihanović
dr.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Nedjeljko Mihanović · Vidi više »
Nikola Ivanišin
Nikola Ivanišin (Trebinje, 18. rujna 1923. – Zadar, 5. lipnja 2013.), hrvatski književni povjesničar i kritičar Ivanišin, Nikola (pristupljeno 23. studenoga 2016.).
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Nikola Ivanišin · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Osijek · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Požega · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Političar · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Povijest književnosti · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Slavonski Brod · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Tin Ujević · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Travnik · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Vladimir Nazor · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Zagreb · Vidi više »
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta
Znak (logo) Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (kratica: ZHDZ) je politička zaklada čiji je zakladnik Hrvatska demokratska zajednica.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i Zaklada hrvatskog državnog zavjeta · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1930. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1951. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1960. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1966. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1974. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1992. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 1999. · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 20. ožujka · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 2020. · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 28. veljače · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Antun Dubravko Jelčić i 6. studenoga · Vidi više »
