Brže od pregledniku!
59 odnosi: Austro-Ugarska, Čepin, Ban, Banovac (dužnosnik), Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Donji Miholjac, Fašizam, Feričanci, Frankovci, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Paleček, Ivan Skerlecz, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913., Josip Mihalović, Jugoslavenska radikalna zajednica, Karlo I. Austrijski, Kerestinec, Kraljevina Dalmacija, Kupinec, Matko Laginja, Mihalovići, Milan Rojc, Milan Stojadinović, Miroslav Krleža, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nezavisna Država Hrvatska, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Osijek, Pantovčak, Pravo, Stjepan Radić, Stjepan Sarkotić, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Grazu, Tajno vijeće, Theresianum, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustaše, Vinko Krišković, Virovitička županija, Virovitica, Vladko Maček, Vukovar, Zagreb, Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 16. travnja, 17. srpnja, ..., 1868., 1917., 1918., 1919., 1936., 1949., 21. rujna, 29. lipnja, 29. listopada. Proširite indeks (9 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Antun Mihalović i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čepin
Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Mihalović i Čepin · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Antun Mihalović i Ban · Vidi više »
Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Novi!!: Antun Mihalović i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Antun Mihalović i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Antun Mihalović i Donji Miholjac · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Antun Mihalović i Fašizam · Vidi više »
Feričanci
Feričanci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Mihalović i Feričanci · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Antun Mihalović i Frankovci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Antun Mihalović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Antun Mihalović i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Mihalović i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Antun Mihalović i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivan Paleček
Ivan Paleček (Osijek, 1868. – Beograd, 1945.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Antun Mihalović i Ivan Paleček · Vidi više »
Ivan Skerlecz
Barun Ivan Škrlec Lomnički (Raslovo, Mađarska, 20. srpnja 1873. – Budimpešta, 12. siječnja 1951.), hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Antun Mihalović i Ivan Skerlecz · Vidi više »
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. održani su 16.
Novi!!: Antun Mihalović i Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. · Vidi više »
Josip Mihalović
Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Antun Mihalović i Josip Mihalović · Vidi više »
Jugoslavenska radikalna zajednica
Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ; srp. Југословенска радикална заједница, slo. Jugoslovanska radikalna skupnost) je bila politička stranka krajnje desnice u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Antun Mihalović i Jugoslavenska radikalna zajednica · Vidi više »
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Novi!!: Antun Mihalović i Karlo I. Austrijski · Vidi više »
Kerestinec
Kerestinec je jedno od naselja u današnjem gradu Sveta Nedelja, čijem poštanskom uredu (broja 10431) i pripadaju.
Novi!!: Antun Mihalović i Kerestinec · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Antun Mihalović i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kupinec
Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Antun Mihalović i Kupinec · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Antun Mihalović i Matko Laginja · Vidi više »
Mihalovići
Mihalovići su hrvatska velikaška obitelj s istoka Hrvatske.
Novi!!: Antun Mihalović i Mihalovići · Vidi više »
Milan Rojc
Milan Rojc (Zagreb, 28. rujna 1855. – Zagreb, 1. lipnja 1946.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Antun Mihalović i Milan Rojc · Vidi više »
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: Antun Mihalović i Milan Stojadinović · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Antun Mihalović i Miroslav Krleža · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Antun Mihalović i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Antun Mihalović i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Antun Mihalović i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Antun Mihalović i Osijek · Vidi više »
Pantovčak
Pantovčak je zagrebačka ulica te dio grada (sjeverno od Ilice).
Novi!!: Antun Mihalović i Pantovčak · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Antun Mihalović i Pravo · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Antun Mihalović i Stjepan Radić · Vidi više »
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Novi!!: Antun Mihalović i Stjepan Sarkotić · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Antun Mihalović i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Sveučilište u Grazu
Sveučilište u Grazu (njem. Karl-Franzens-Universität Graz, lat.: Carolo-Franciscea) osnovao je 1585. Karlo II. Štajerski.
Novi!!: Antun Mihalović i Sveučilište u Grazu · Vidi više »
Tajno vijeće
Tajno vijeće je tijelo koje savjetuje poglavara države.
Novi!!: Antun Mihalović i Tajno vijeće · Vidi više »
Theresianum
Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.
Novi!!: Antun Mihalović i Theresianum · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Antun Mihalović i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Antun Mihalović i Ustaše · Vidi više »
Vinko Krišković
Vinko Krišković (Senj, 16. svibnja 1861. – Zürich, 6. studenoga 1952.) bio je hrvatski šekspirolog, političar, pravnik i podban.
Novi!!: Antun Mihalović i Vinko Krišković · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Antun Mihalović i Virovitička županija · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Antun Mihalović i Virovitica · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Antun Mihalović i Vladko Maček · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Antun Mihalović i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Antun Mihalović i Zagreb · Vidi više »
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine.
Novi!!: Antun Mihalović i Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Antun Mihalović i 16. travnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Antun Mihalović i 17. srpnja · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1868. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1919. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1936. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Mihalović i 1949. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Antun Mihalović i 21. rujna · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Antun Mihalović i 29. lipnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Antun Mihalović i 29. listopada · Vidi više »
