Sadržaj
67 odnosi: Albanija, Anžuvinci (starija loza), Andria, Andrija III. Mlečanin, Aragonci, Arpadovići, Žigmund Luksemburški, Balkan, Ban, Bela IV., Bonifacije VIII., Bugarska, Dalmacija, Dinastija, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Capet, Drač, Dužd, Dunav, Epirska Despotovina, Francuska, Francuzi, Hohenstaufen, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Italija, Jadransko more, Jadviga Anžuvinska, Karlo I. Robert, Karlo II. Drački, Kazimir III. Veliki, Kraljevina Sicilija, Kraljevina Ugarska, Ladislav IV. Kumanac, Ladislav Napuljski, Ludovik I. Anžuvinac, Luj IX., kralj Francuske, Luj VIII., kralj Francuske, Marija Anžuvinska, Marija Arpadović, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Napuljsko Kraljevstvo, Nelipac II. Nelipčić, Nikola IV., Papa, Pavao I. Šubić Bribirski, Petar III. Aragonski, Pjastovići, Poljska, ... Proširite indeks (17 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Anžuvinci i Albanija
Anžuvinci (starija loza)
Anžuvinska dinastija, poznata i kao Ingelgerska dinastija (fra. Ingelgeriens) prva je francuska velikaška obitelj koja je imala posjed Anjou u Francuskoj.
Pogledaj Anžuvinci i Anžuvinci (starija loza)
Andria
Andria je jedan od tri glavni grad talijanske pokrajine Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija od 100 432 stanovnika.
Pogledaj Anžuvinci i Andria
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Pogledaj Anžuvinci i Andrija III. Mlečanin
Aragonci
Aragonci su etnička skupina ili starosjedioci u Španjolskoj koji uglavnom žive na području srednjovjekovne države Kraljevine Aragon, na području od sredine prema istoku Španjolske.
Pogledaj Anžuvinci i Aragonci
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Pogledaj Anžuvinci i Arpadovići
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Pogledaj Anžuvinci i Žigmund Luksemburški
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Anžuvinci i Balkan
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Anžuvinci i Ban
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Anžuvinci i Bela IV.
Bonifacije VIII.
Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine.
Pogledaj Anžuvinci i Bonifacije VIII.
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Anžuvinci i Bugarska
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Anžuvinci i Dalmacija
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Pogledaj Anžuvinci i Dinastija
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Pogledaj Anžuvinci i Dinastija Anjou-Plantagenet
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Pogledaj Anžuvinci i Dinastija Capet
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Anžuvinci i Drač
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Pogledaj Anžuvinci i Dužd
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Anžuvinci i Dunav
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204.
Pogledaj Anžuvinci i Epirska Despotovina
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Anžuvinci i Francuska
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Anžuvinci i Francuzi
Hohenstaufen
Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.
Pogledaj Anžuvinci i Hohenstaufen
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Anžuvinci i Hrvatska
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Anžuvinci i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Anžuvinci i Italija
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Anžuvinci i Jadransko more
Jadviga Anžuvinska
Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.
Pogledaj Anžuvinci i Jadviga Anžuvinska
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Pogledaj Anžuvinci i Karlo I. Robert
Karlo II. Drački
Karlo II.
Pogledaj Anžuvinci i Karlo II. Drački
Kazimir III. Veliki
Kazimir III.
Pogledaj Anžuvinci i Kazimir III. Veliki
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Pogledaj Anžuvinci i Kraljevina Sicilija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Anžuvinci i Kraljevina Ugarska
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Pogledaj Anžuvinci i Ladislav IV. Kumanac
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Pogledaj Anžuvinci i Ladislav Napuljski
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Pogledaj Anžuvinci i Ludovik I. Anžuvinac
Luj IX., kralj Francuske
Luj IX.
Pogledaj Anžuvinci i Luj IX., kralj Francuske
Luj VIII., kralj Francuske
Kralj Luj VIII. Luj VIII.
Pogledaj Anžuvinci i Luj VIII., kralj Francuske
Marija Anžuvinska
location.
Pogledaj Anžuvinci i Marija Anžuvinska
Marija Arpadović
Npauljska kraljica Marija Arpadović Marija Arpadović (?, oko 1257. – Napulj, 25. ožujka 1323.), ugarska princeza i napuljska kraljica iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Anžuvinci i Marija Arpadović
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Pogledaj Anžuvinci i Mladen II. Šubić Bribirski
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Anžuvinci i Mletačka Republika
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Pogledaj Anžuvinci i Napuljsko Kraljevstvo
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Pogledaj Anžuvinci i Nelipac II. Nelipčić
Nikola IV.
Nikola IV. (Lisciano, Ascoli Piceno, 30. rujna 1227. – Rim, 4. travnja 1292.), papa od 22. veljače 1288. do svoje smrti 4. travnja 1292.
Pogledaj Anžuvinci i Nikola IV.
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Anžuvinci i Papa
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Pogledaj Anžuvinci i Pavao I. Šubić Bribirski
Petar III. Aragonski
Petar III. Petar III. Petar III.
Pogledaj Anžuvinci i Petar III. Aragonski
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Pogledaj Anžuvinci i Pjastovići
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Anžuvinci i Poljska
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Anžuvinci i Provansa
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Anžuvinci i Sicilija
Sicilijanska večernja
Sicilijanska večernja, slika iz 1846. godine Sicilijanska večernja je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine.
Pogledaj Anžuvinci i Sicilijanska večernja
Stefan Dragutin
Stefan Dragutin (prije 1253. – 12. ožujka 1316.) je bio kralj Srbije iz dinastije Nemanjića između 1276.
Pogledaj Anžuvinci i Stefan Dragutin
Stjepan Anžuvinac
Stjepan Anžuvinac (26. prosinca 1332. – 9. kolovoza 1354.), ugarski kraljević iz dinastije Anžuvinaca, koji je obnašao časti i dužnosti erdejskog vojvode (1350. – 1354.) i hrvatskog hercega (1351. – 1354.). Bio je sin napuljskog kraljevića i hrvatsko-ugarskog kralja Karla I.
Pogledaj Anžuvinci i Stjepan Anžuvinac
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Pogledaj Anžuvinci i Stjepan Postum
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Anžuvinci i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Pogledaj Anžuvinci i Stolni Biograd
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Pogledaj Anžuvinci i Sveta Stolica
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Anžuvinci i Toulouse
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Anžuvinci i Transilvanija
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Pogledaj Anžuvinci i Tvrtko I. Kotromanić
Urban IV.
Urban IV., papa od 29. kolovoza 1261. do 2. listopada 1264. godine.
Pogledaj Anžuvinci i Urban IV.
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Anžuvinci i Zadar
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Pogledaj Anžuvinci i Zadarski mir
18. veljače
18.
Pogledaj Anžuvinci i 18. veljače
27. kolovoza
27.
Pogledaj Anžuvinci i 27. kolovoza