Apsorpcijska spektroskopija i Spektar (fizika)

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Apsorpcijska spektroskopija i Spektar (fizika)

Apsorpcijska spektroskopija vs. Spektar (fizika)

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine. elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Amplituda i Apsorpcijska spektroskopija · Amplituda i Spektar (fizika) · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Apsorpcijska spektroskopija i Atom · Atom i Spektar (fizika) · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Apsorpcijska spektroskopija i Atomska jezgra · Atomska jezgra i Spektar (fizika) · Vidi više »

Detekcija

Geigerov brojač. klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. Detekcija (lat. detectio: razotkrivanje) je pronalaženje, otkrivanje (na primjer elektromagnetskih valova), osobito štetnih i otrovnih sastojaka (bojnih otrova, radioaktivnog zračenja) ili neprijateljskih objekata (minâ, zrakoplova, podmornica).

Apsorpcijska spektroskopija i Detekcija · Detekcija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Apsorpcijska spektroskopija i Električni naboj · Električni naboj i Spektar (fizika) · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Apsorpcijska spektroskopija i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Spektar (fizika) · Vidi više »

Emisijski spektar

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Emisijski spektar koji nastaje raščlanjivanjem (na primjer s pomoću optičke prizme ili optičke rešetke) emitiranoga zračenja užarenih tijela svojstven je za fizikalna i kemijska svojstva izvora zračenja.

Apsorpcijska spektroskopija i Emisijski spektar · Emisijski spektar i Spektar (fizika) · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Apsorpcijska spektroskopija i Foton · Foton i Spektar (fizika) · Vidi više »

Fraunhoferove linije

Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.

Apsorpcijska spektroskopija i Fraunhoferove linije · Fraunhoferove linije i Spektar (fizika) · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Apsorpcijska spektroskopija i Frekvencija · Frekvencija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Apsorpcijska spektroskopija i Infracrveno zračenje · Infracrveno zračenje i Spektar (fizika) · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Apsorpcijska spektroskopija i Ion · Ion i Spektar (fizika) · Vidi više »

Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja

Apsolutno ili idealno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. ultraljubičastu katastrofu”. K. temperaturi. Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja je fizikalni zakon prema kojemu su emisija i apsorpcija elektromagnetskoga zračenja nekoga tijela jednake na svim temperaturama, u svim uvjetima, na svim valnim duljinama, odnosno tijelo emitira onoliko zračenja koliko apsorbira.

Apsorpcijska spektroskopija i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Spektar (fizika) · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Apsorpcijska spektroskopija i Krutine · Krutine i Spektar (fizika) · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Apsorpcijska spektroskopija i Kvantna mehanika · Kvantna mehanika i Spektar (fizika) · Vidi više »

Linijski spektar

Linijski spektar je spektar elektromagnetskoga zračenja koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih linija.

Apsorpcijska spektroskopija i Linijski spektar · Linijski spektar i Spektar (fizika) · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Apsorpcijska spektroskopija i Magnetsko polje · Magnetsko polje i Spektar (fizika) · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Apsorpcijska spektroskopija i Masa · Masa i Spektar (fizika) · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Apsorpcijska spektroskopija i Metar · Metar i Spektar (fizika) · Vidi više »

Mikrovalovi

Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.

Apsorpcijska spektroskopija i Mikrovalovi · Mikrovalovi i Spektar (fizika) · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Apsorpcijska spektroskopija i Molekula · Molekula i Spektar (fizika) · Vidi više »

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Apsorpcijska spektroskopija i Natrij · Natrij i Spektar (fizika) · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Apsorpcijska spektroskopija i Plin · Plin i Spektar (fizika) · Vidi više »

Računalni monitor

Računalni monitor je uređaj koji služi za prikaz slike stvorene računalom.Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi često koriste i za cijeli uređaj.

Apsorpcijska spektroskopija i Računalni monitor · Računalni monitor i Spektar (fizika) · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Apsorpcijska spektroskopija i Radijacija · Radijacija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Apsorpcijska spektroskopija i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektralni razred

Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.

Apsorpcijska spektroskopija i Spektralni razred · Spektar (fizika) i Spektralni razred · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Apsorpcijska spektroskopija i Spektroskopija · Spektar (fizika) i Spektroskopija · Vidi više »

Tvar

Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.

Apsorpcijska spektroskopija i Tvar · Spektar (fizika) i Tvar · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Apsorpcijska spektroskopija i Valna duljina · Spektar (fizika) i Valna duljina · Vidi više »

Zeemanov učinak

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.

Apsorpcijska spektroskopija i Zeemanov učinak · Spektar (fizika) i Zeemanov učinak · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Apsorpcijska spektroskopija i Zvijezda · Spektar (fizika) i Zvijezda · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Apsorpcijska spektroskopija i Zvuk · Spektar (fizika) i Zvuk · Vidi više »