Sličnosti između Arapski poluotok i Zemljopis Irana
Arapski poluotok i Zemljopis Irana imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Arapska ploča, Arapske zemlje Perzijskog zaljeva, Arapski jezik, Arapski svijet, Arapsko more, Asirija, Četvorni kilometar, Babilonija, Bahrein, Bizant, Bliski istok, Crveno more, Drevni Egipat, Eufrat, Euroazijska ploča, Geopolitika, Godina, Granit, Grm, Hormuški tjesnac, Indijski ocean, Irak, Iran, Islam, Jezero, Jugozapadna Azija, Katar, Kuran, Kuvajt, ..., Litosferne ploče, Meka, Metar, Mezozoik, Nafta, Oaza, Oborina, Oman, Omanski zaljev, Osmansko Carstvo, Palmovke, Perzijanci, Perzijski zaljev, Petra, Planina, Politička geografija, Poluotok, Prirodni plin, Prvi svjetski rat, Pustinja, Saddam Hussein, Saudijska Arabija, Stari vijek, Suha klima, Svijet, Tektonika ploča, Temperatura, Tercijar, Trave, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vapnenac, Zagros, 16. stoljeće, 1707., 18. stoljeće, 1804., 1818., 2. tisućljeće pr. Kr., 2003., 3. stoljeće pr. Kr., 4. stoljeće. Proširite indeks (41 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Arapski poluotok · Afrika i Zemljopis Irana ·
Arapska ploča
Arapska ploča je mala ploča na sjevernoj i istočnoj polutci.
Arapska ploča i Arapski poluotok · Arapska ploča i Zemljopis Irana ·
Arapske zemlje Perzijskog zaljeva
Arapske zemlje uz Perzijski zaljev Arapske zemlje Perzijskog zaljeva (poznate i pod skraćenicom Zaljevske zemlje) skupni je naziv za sedam arapskih zemalja koje se nalaze na Arapskom poluotoku uz obalu Perzijskog zaljeva: Saudijsku Arabiju, Oman, Kuvajt, Bahrein, Katar, Irak i UAE.
Arapske zemlje Perzijskog zaljeva i Arapski poluotok · Arapske zemlje Perzijskog zaljeva i Zemljopis Irana ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Arapski poluotok · Arapski jezik i Zemljopis Irana ·
Arapski svijet
right Izraz arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području Afrike koje se proteže od Atlantskog oceana na zapadu preko Sjeverne Afrike (dijela Afrike koji izlazi na Sredozemno more) pa sve do Crvenog mora, uključujući Arapski poluotok, odnosno države Bliskog istoka.
Arapski poluotok i Arapski svijet · Arapski svijet i Zemljopis Irana ·
Arapsko more
Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.
Arapski poluotok i Arapsko more · Arapsko more i Zemljopis Irana ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Arapski poluotok i Asirija · Asirija i Zemljopis Irana ·
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Arapski poluotok i Četvorni kilometar · Zemljopis Irana i Četvorni kilometar ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Arapski poluotok i Babilonija · Babilonija i Zemljopis Irana ·
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Bahrein · Bahrein i Zemljopis Irana ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Arapski poluotok i Bizant · Bizant i Zemljopis Irana ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Arapski poluotok i Bliski istok · Bliski istok i Zemljopis Irana ·
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Arapski poluotok i Crveno more · Crveno more i Zemljopis Irana ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Arapski poluotok i Drevni Egipat · Drevni Egipat i Zemljopis Irana ·
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Arapski poluotok i Eufrat · Eufrat i Zemljopis Irana ·
Euroazijska ploča
Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.
Arapski poluotok i Euroazijska ploča · Euroazijska ploča i Zemljopis Irana ·
Geopolitika
Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.
Arapski poluotok i Geopolitika · Geopolitika i Zemljopis Irana ·
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Arapski poluotok i Godina · Godina i Zemljopis Irana ·
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Arapski poluotok i Granit · Granit i Zemljopis Irana ·
Grm
Šipkov grm. Grm označava jedan od oblika rasta drvenastih biljaka.
Arapski poluotok i Grm · Grm i Zemljopis Irana ·
Hormuški tjesnac
Hormuški tjesnac (perzijski: تنگه هرمز) je relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu.
Arapski poluotok i Hormuški tjesnac · Hormuški tjesnac i Zemljopis Irana ·
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Arapski poluotok i Indijski ocean · Indijski ocean i Zemljopis Irana ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Irak · Irak i Zemljopis Irana ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Iran · Iran i Zemljopis Irana ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Arapski poluotok i Islam · Islam i Zemljopis Irana ·
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Arapski poluotok i Jezero · Jezero i Zemljopis Irana ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Arapski poluotok i Jugozapadna Azija · Jugozapadna Azija i Zemljopis Irana ·
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Katar · Katar i Zemljopis Irana ·
Kuran
'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.
Arapski poluotok i Kuran · Kuran i Zemljopis Irana ·
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Kuvajt · Kuvajt i Zemljopis Irana ·
Litosferne ploče
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.
Arapski poluotok i Litosferne ploče · Litosferne ploče i Zemljopis Irana ·
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Arapski poluotok i Meka · Meka i Zemljopis Irana ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Arapski poluotok i Metar · Metar i Zemljopis Irana ·
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Arapski poluotok i Mezozoik · Mezozoik i Zemljopis Irana ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Arapski poluotok i Nafta · Nafta i Zemljopis Irana ·
Oaza
Sahare Oaza u Peruu. Oaza (grč., kasnolatinski oasis, koptski ouahe) je površinom ograničeno područje gdje postoji dovoljna količina vode za bujnu vegetaciju.
Arapski poluotok i Oaza · Oaza i Zemljopis Irana ·
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Arapski poluotok i Oborina · Oborina i Zemljopis Irana ·
Oman
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.
Arapski poluotok i Oman · Oman i Zemljopis Irana ·
Omanski zaljev
Omanski zaljev (poznat kao i Omansko more ili Makranov zaljev) zapravo je morski prolaz (a ne zaljev) koji spaja Perzijski zaljev s Arapskim morem (dio Indijskog oceana), a nalazi se između država UAE i Omana na jugozapadu Arapskog poluotoka te Irana i Pakistana na sjeveru.
Arapski poluotok i Omanski zaljev · Omanski zaljev i Zemljopis Irana ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Arapski poluotok i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Zemljopis Irana ·
Palmovke
Palmovke ili palme (prije Palmae) predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales).
Arapski poluotok i Palmovke · Palmovke i Zemljopis Irana ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Arapski poluotok i Perzijanci · Perzijanci i Zemljopis Irana ·
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Arapski poluotok i Perzijski zaljev · Perzijski zaljev i Zemljopis Irana ·
Petra
Petra (arapski: البتراء, al-Bitrā’; grčki: πέτρα, što znači "stijena") je napušteni grad na području današnjeg Jordana, a u vrijeme antike je bio glavni grad Nabatejaca.
Arapski poluotok i Petra · Petra i Zemljopis Irana ·
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Arapski poluotok i Planina · Planina i Zemljopis Irana ·
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Arapski poluotok i Politička geografija · Politička geografija i Zemljopis Irana ·
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Arapski poluotok i Poluotok · Poluotok i Zemljopis Irana ·
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Arapski poluotok i Prirodni plin · Prirodni plin i Zemljopis Irana ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Arapski poluotok i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Zemljopis Irana ·
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Arapski poluotok i Pustinja · Pustinja i Zemljopis Irana ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Arapski poluotok i Saddam Hussein · Saddam Hussein i Zemljopis Irana ·
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Arapski poluotok i Saudijska Arabija · Saudijska Arabija i Zemljopis Irana ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Arapski poluotok i Stari vijek · Stari vijek i Zemljopis Irana ·
Suha klima
Sahari Pustinja Mohave Deve su poznati stanovnici pustinja Suha klima je vruća klima koja obilježava pustinje i stepe.
Arapski poluotok i Suha klima · Suha klima i Zemljopis Irana ·
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Arapski poluotok i Svijet · Svijet i Zemljopis Irana ·
Tektonika ploča
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.
Arapski poluotok i Tektonika ploča · Tektonika ploča i Zemljopis Irana ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Arapski poluotok i Temperatura · Temperatura i Zemljopis Irana ·
Tercijar
Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.
Arapski poluotok i Tercijar · Tercijar i Zemljopis Irana ·
Trave
Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.
Arapski poluotok i Trave · Trave i Zemljopis Irana ·
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Arapski poluotok i Ujedinjeni Arapski Emirati · Ujedinjeni Arapski Emirati i Zemljopis Irana ·
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Arapski poluotok i Vapnenac · Vapnenac i Zemljopis Irana ·
Zagros
Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیرهچیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.
Arapski poluotok i Zagros · Zagros i Zemljopis Irana ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Arapski poluotok · 16. stoljeće i Zemljopis Irana ·
1707.
Bez opisa.
1707. i Arapski poluotok · 1707. i Zemljopis Irana ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Arapski poluotok · 18. stoljeće i Zemljopis Irana ·
1804.
Bez opisa.
1804. i Arapski poluotok · 1804. i Zemljopis Irana ·
1818.
Bez opisa.
1818. i Arapski poluotok · 1818. i Zemljopis Irana ·
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
2. tisućljeće pr. Kr. i Arapski poluotok · 2. tisućljeće pr. Kr. i Zemljopis Irana ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Arapski poluotok · 2003. i Zemljopis Irana ·
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
3. stoljeće pr. Kr. i Arapski poluotok · 3. stoljeće pr. Kr. i Zemljopis Irana ·
4. stoljeće
Bez opisa.
4. stoljeće i Arapski poluotok · 4. stoljeće i Zemljopis Irana ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Arapski poluotok i Zemljopis Irana imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Arapski poluotok i Zemljopis Irana
Usporedba između Arapski poluotok i Zemljopis Irana
Arapski poluotok ima 129 odnose, a Zemljopis Irana ima 1652. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 3.99% = 71 / (129 + 1652).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Arapski poluotok i Zemljopis Irana. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: