Brže od pregledniku!
29 odnosi: Abu Simbel, Arheometrija, Bakreno doba, Brončano doba, Datiranje ugljikom-14, Egipatski hijeroglifi, Egiptologija, Epigrafika, Francuska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Humanističke znanosti, Kršćanstvo, Matica hrvatska, Mlađe kameno doba, Napoleon Bonaparte, Numizmatika, Pečatoslovlje, Podvodna arheologija, Pompej Veliki, Solin, Srednje kameno doba, Starije kameno doba, Starogrčki jezik, Stratigrafija, Tehnologija, Tutankamon, Veliki čovjekoliki majmuni, Zapadno Rimsko Carstvo, Znanost.
Abu Simbel
Abu Simbel (arapski: أبو سمبل, Abū Sinbal) je arheološki lokalitet u južnom Egiptu na lijevoj obali Nila, oko 240 km jugozapadno od Asuana; i istoimeno naselje s oko 2.400 stanovnika (2010.). Naziv mu je izveden od starijeg imena lokaliteta, Ipsambul, dok je izvorni staroegipatski naziv bio Meha.
Novi!!: Arheologija i Abu Simbel · Vidi više »
Arheometrija
Vrhovi koplja i strijela, arheometrijskim se istraživanjima utvrđuje način izrade, porijeklo te starost korištenih materijala Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).
Novi!!: Arheologija i Arheometrija · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Arheologija i Bakreno doba · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Arheologija i Brončano doba · Vidi više »
Datiranje ugljikom-14
Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.
Novi!!: Arheologija i Datiranje ugljikom-14 · Vidi više »
Egipatski hijeroglifi
Ramzesa II. u pozadini. Egipatski hijeroglifi predstavljaju pismo koje su rabili Drevni Egipćani, a koje je predstavljalo kombinaciju logografskih, abecedskih i ideografskih elemenata.
Novi!!: Arheologija i Egipatski hijeroglifi · Vidi više »
Egiptologija
Egiptologija je znanost koja proučava Drevni Egipat i egipatske starine te je regionalni i tematski ogranak širih znanstvenih disciplina drevne povijesti i arheologije.
Novi!!: Arheologija i Egiptologija · Vidi više »
Epigrafika
Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplina povijesne znanosti, arheologije i povijesti umjetnosti koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično.
Novi!!: Arheologija i Epigrafika · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Arheologija i Francuska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Arheologija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: Arheologija i Humanističke znanosti · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Arheologija i Kršćanstvo · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Arheologija i Matica hrvatska · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Arheologija i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Arheologija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Arheologija i Numizmatika · Vidi više »
Pečatoslovlje
Cetinskoga SaboraPečatoslovlje ili sfragistika (grč. sphragís - pečat, također i sigilografija), pomoćna je povijesna znanost koja proučava pečate, izradu i razvoj pečata i pečatnjaka kao izvora povijesnih podataka.
Novi!!: Arheologija i Pečatoslovlje · Vidi više »
Podvodna arheologija
Podvodni arheolozi Podvodna arheologija je specijalizirana grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine vode, od podmorja do riječnih korita, močvara, bunara itd.
Novi!!: Arheologija i Podvodna arheologija · Vidi više »
Pompej Veliki
Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.
Novi!!: Arheologija i Pompej Veliki · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Arheologija i Solin · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Arheologija i Srednje kameno doba · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Arheologija i Starije kameno doba · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Arheologija i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stratigrafija
Geološki slojevi u Cafayateu, Salta (Argentina) Stratigrafija je grana geologije koja proučava slojeve stijena, njihove teksture, sastav, međuodnose, te ih uspoređuje na širem prostoru.
Novi!!: Arheologija i Stratigrafija · Vidi više »
Tehnologija
Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.
Novi!!: Arheologija i Tehnologija · Vidi više »
Tutankamon
Tutankamon, također i Tutankhamon (Tutanhamun) (Drevni Egipat, o. 1341. pr. Kr. – Drevni Egipat, o. 1323. pr. Kr.) bio je 12.
Novi!!: Arheologija i Tutankamon · Vidi više »
Veliki čovjekoliki majmuni
Veliki čovjekoliki majmuni, hominidi (Hominidae), su porodica primata u koju se, pored orangutana, gorile i čimpanze, ubraja i čovjek (Homo sapiens).
Novi!!: Arheologija i Veliki čovjekoliki majmuni · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Arheologija i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Arheologija i Znanost · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Arheolog, Arheologinja, Arheolozi.
