Brže od pregledniku!
36 odnosi: Anthophila, Životinje, Bumbari, Carl Linné, Europa, Gnijezdo, Grm, Hitin, Hrvatska, Jaje, Južna Europa, Jugoistočna Europa, Jugozapadna Azija, Klima, Kljun, Kolonija (biologija), Kukci, Medonosna pčela, Opnokrilci, Ose, Park prirode Kopački rit, Pčelar, Pčelarice, Perje, Poljska, Porodica (taksonomija), Prednja Azija, Ptice, Sjeverozapadna Afrika, Smrdovrane, Stablo, Stanište, Svitkovci, Tropi, 1758., 1960-ih.
Anthophila
Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.
Novi!!: Pčelarica i Anthophila · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Pčelarica i Životinje · Vidi više »
Bumbari
Bumbari (lat. Bombini; sin. Bombinae), su kukci opnokrilci iz porodice pčela (Apidae).
Novi!!: Pčelarica i Bumbari · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Pčelarica i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pčelarica i Europa · Vidi više »
Gnijezdo
Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.
Novi!!: Pčelarica i Gnijezdo · Vidi više »
Grm
Šipkov grm. Grm označava jedan od oblika rasta drvenastih biljaka.
Novi!!: Pčelarica i Grm · Vidi više »
Hitin
Hitin Hitin (grčki: χιτίνη tunika, ogrtač) je kompleksni visokomolekularni građevni polisaharid empirijske formule (C8H13O5N)n i glavni je sastojak staničnih stijenki gljiva, lišajeva, te egzoskeleta člankonožaca.
Novi!!: Pčelarica i Hitin · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pčelarica i Hrvatska · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Pčelarica i Jaje · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Pčelarica i Južna Europa · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Pčelarica i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Novi!!: Pčelarica i Jugozapadna Azija · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Pčelarica i Klima · Vidi više »
Kljun
ptica Kljunom se u zoologiji naziva prema naprijed, često šiljasta, izraslina kojom završava usni otvor kod ptica, a služi za uzimanje hrane.
Novi!!: Pčelarica i Kljun · Vidi više »
Kolonija (biologija)
meki koralj s tek malim brojem polipa Kolonija bluna na zajedničkom gnijezdištu Kolonijom se u zoologiji i mikrobiologiji naziva skupina živih bića koja žive u neposrednoj međusobnoj blizini a područje koje naseljavaju je prostorno odvojeno od drugog područja naseljenog istom vrstom.
Novi!!: Pčelarica i Kolonija (biologija) · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Pčelarica i Kukci · Vidi više »
Medonosna pčela
Medonosna pčela ili pčela medarica (lat. Apis) je kukac iz roda opnokrilaca (Hymenoptera), kladusa Anthophila.
Novi!!: Pčelarica i Medonosna pčela · Vidi više »
Opnokrilci
Opnokrilci (lat. Hymenoptera) su red malih do velikih kukaca kojima tijelo nikad nije splošteno.
Novi!!: Pčelarica i Opnokrilci · Vidi više »
Ose
Ose (Vespidae) su porodica kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera).
Novi!!: Pčelarica i Ose · Vidi više »
Park prirode Kopački rit
Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu.
Novi!!: Pčelarica i Park prirode Kopački rit · Vidi više »
Pčelar
spiljski nalaz skupljanja meda pronađen u iz Valencji, Španjolskakošnicu Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pčela.
Novi!!: Pčelarica i Pčelar · Vidi više »
Pčelarice
Pčelarice su porodica ptica iz reda smrdovrana.
Novi!!: Pčelarica i Pčelarice · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Pčelarica i Perje · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Pčelarica i Poljska · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Pčelarica i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Prednja Azija
Nazivom Prednja Azija obuhvaća se jugozapadni dio Azije a granice su joj na zapadu Sredozemno more i Crveno more, na sjeveru Crno more, Kavkaz i Kaspijsko jezero, na istoku Ind i rubno planinsko područje Irana, a na jugu Indijski ocean.
Novi!!: Pčelarica i Prednja Azija · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Pčelarica i Ptice · Vidi više »
Sjeverozapadna Afrika
Sjeverozapadna Afrika obuhvaća zemlje na sjeverozapadu afričkog kontinenta.
Novi!!: Pčelarica i Sjeverozapadna Afrika · Vidi više »
Smrdovrane
Smrdovrane (modrivrane ili lihoprsticeHrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008.) (lat. Coraciiformes), su red iz razreda ptica koji obuhvaća više od 190 vrsta.
Novi!!: Pčelarica i Smrdovrane · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Pčelarica i Stablo · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Pčelarica i Stanište · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Pčelarica i Svitkovci · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Pčelarica i Tropi · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Pčelarica i 1758. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Pčelarica i 1960-ih · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Merops apiaster, Žuta pčelarica.
