Brže od pregledniku!
58 odnosi: Alpe, Andreas Hofer, Antički Rim, Austrija, Austrijske savezne zemlje, Austro-Ugarska, Autonomna pokrajina Bocen, Autonomna pokrajina Trident, Četvorni kilometar, Bavarska, Bavarsko vojvodstvo, Bečki kongres, Belluno (pokrajina), Brixen, Cislajtanija, Drava, Dunav, Etruščani, Euro, Euroregija, Franačka, Graubünden, Grossglockner, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Inn, Innsbruck, Italija, Italija (rimska provincija), Kelti, Koruška (austrijska savezna zemlja), Langobardi, Lombardija, Mantova, Napoleon Bonaparte, Prvi svjetski rat, Rajnska konfederacija, Salzburg (austrijska savezna zemlja), Sjeverni Tirol, Srednja Europa, Sveto Rimsko Carstvo, Talijanske pokrajine, Talijanske regije, Talijanski jezik, Tirol (austrijska savezna zemlja), Trentino-Južni Tirol, Trident, Unska pruga, Veneto, ..., Vorarlberg, Wildspitze, 1805., 1814., 1867., 1918., 29. listopada, 500. pr. Kr.. Proširite indeks (8 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Tirol i Alpe · Vidi više »
Andreas Hofer
Spomenik u Bergisel blizu Innsbrucka Strijeljanje Hofera u Mantovi. Andreas Hofer (San Leonardo in Passiria, 22. studenog 1767. – Mantova, 20. veljače 1810.) je bio tirolski domoljub, narodni junak i vođa pobune protiv Napoleonovih snaga i Bavarske.
Novi!!: Tirol i Andreas Hofer · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Tirol i Antički Rim · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Tirol i Austrija · Vidi više »
Austrijske savezne zemlje
Austrija je savezna republika koju čini 9 saveznih zemalja (njem. Bundesländer).
Novi!!: Tirol i Austrijske savezne zemlje · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Tirol i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autonomna pokrajina Bocen
Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat na talijanskom i kao: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Tirol i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »
Autonomna pokrajina Trident
Autonomna pokrajina Trident (talijanski: Provincia autonoma di Trento, njemački: Autonome Provinz Trient; poznat i kao na talijanskom: Trentino, stari njemački naziv je Welschtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Tirol i Autonomna pokrajina Trident · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Tirol i Četvorni kilometar · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Tirol i Bavarska · Vidi više »
Bavarsko vojvodstvo
grb Bavarsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Baiern) bilo je jedno od matičnih vojvodstava Svetog Rimskog Carstva od najranijih dana Istočne Franačke i Kraljevine Njemačke.
Novi!!: Tirol i Bavarsko vojvodstvo · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Tirol i Bečki kongres · Vidi više »
Belluno (pokrajina)
Pokrajina Belluno (talijanski: Provincia di Belluno) je jedna od 110 talijanskih pokrajina, koja se nalazi na sjeveoistoku Italije u Regiji Veneto.
Novi!!: Tirol i Belluno (pokrajina) · Vidi više »
Brixen
Brixen (njemački: Brixen, talijanski: Bressanone i ladinski: Persenon) grad je u talijanskoj autonomnoj pokrajini Južni Tirol.
Novi!!: Tirol i Brixen · Vidi više »
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Novi!!: Tirol i Cislajtanija · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Tirol i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Tirol i Dunav · Vidi više »
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Tirol i Etruščani · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Tirol i Euro · Vidi više »
Euroregija
Euroregija označava prekograničnu suradnju barem dvije susjedne regije u zemaljama Europske unije.
Novi!!: Tirol i Euroregija · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Tirol i Franačka · Vidi više »
Graubünden
Kanton Graubünden (kratica GR, njem. Kanton, retoromanski:Chantun, ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom dijelu Švicarske.
Novi!!: Tirol i Graubünden · Vidi više »
Grossglockner
Grossglockner s visinom od 3798 m. i. J. visine je najviši vrh Austrije i najviši vrha Alpa istočno od prijevoja Brenner.
Novi!!: Tirol i Grossglockner · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Tirol i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tirol i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Tirol i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Inn
* Inn (rijeka), desna pritoka Dunava, protječe kroz Švicarsku, Njemačku i Austriju.
Novi!!: Tirol i Inn · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: Tirol i Innsbruck · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Tirol i Italija · Vidi više »
Italija (rimska provincija)
Rimska Italija u doba cara Augusta Italija pod rimskom vlašću nikada nije bila provincija u užem smislu riječi, nego područje koje je, prvo pod Republikom, a potom pod Carstvom, imalo specifičan status.
Novi!!: Tirol i Italija (rimska provincija) · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Tirol i Kelti · Vidi više »
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Tirol i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Tirol i Langobardi · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Tirol i Lombardija · Vidi više »
Mantova
Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika.
Novi!!: Tirol i Mantova · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Tirol i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Tirol i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajnska konfederacija
Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Tirol i Rajnska konfederacija · Vidi više »
Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Salzburg (bavarski: Soizburg) je austrijska savezna zemlja.
Novi!!: Tirol i Salzburg (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Sjeverni Tirol
Tirol prije Prvog svjetskog rata Sjeverni Tirol (njemački: Nordtirol) je veći, sjeverni dio austrijske države Tirol, a nalazi se u zapadnom dijelu zemlje.
Novi!!: Tirol i Sjeverni Tirol · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Tirol i Srednja Europa · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Tirol i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Talijanske pokrajine
regijama. U Italiji, pokrajina (talijanski: provincia) je druga razina upravne podjele zemlje na koju se dijele primarne talijanske regije (regione).
Novi!!: Tirol i Talijanske pokrajine · Vidi više »
Talijanske regije
Talijanska Republika svojim Ustavom iz 1948. predviđa unutrašnje državno ustrojstvo, kojeg čini 20 regija (it: Sg. regione; Pl. regioni) ili pokrajina, koje su utemeljene na osnovu različitih historijskih, geografskih, kulturnih i privrednih kriterija.
Novi!!: Tirol i Talijanske regije · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Tirol i Talijanski jezik · Vidi više »
Tirol (austrijska savezna zemlja)
Tirol je austrijska savezna zemlja (njem. Bundesland).
Novi!!: Tirol i Tirol (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Trentino-Južni Tirol
Trentino-Južni Tirol (njemački i ladinski: Trentino-Südtirol, talijanski: Trentino-Alto Adige) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Tirol i Trentino-Južni Tirol · Vidi više »
Trident
Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.
Novi!!: Tirol i Trident · Vidi više »
Unska pruga
Novi Grad – Knin). Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une.
Novi!!: Tirol i Unska pruga · Vidi više »
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Novi!!: Tirol i Veneto · Vidi više »
Vorarlberg
Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.
Novi!!: Tirol i Vorarlberg · Vidi više »
Wildspitze
Wildspitze je planina u Austriji, u saveznoj državi Tirolu.
Novi!!: Tirol i Wildspitze · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Tirol i 1805. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Tirol i 1814. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Tirol i 1867. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Tirol i 1918. · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Tirol i 29. listopada · Vidi više »
500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Tirol i 500. pr. Kr. · Vidi više »
