Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Indeks Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

113 odnosi: Aachen, Alcalá de Henares, Ana Jagelović, Augsburški mir, Austrija, Austro-Ugarska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Češka, Beč, Bratislava, Budimpešta, Cetingradska povelja, Cetinski sabor, Dvorska kancelarija, Dvorska komora, Dvorsko ratno vijeće, Dvorsko vijeće, Ferdinand II. Aragonski, Ferdinand II. Tirolski, Ferdo Šišić, Filip I. Lijepi, Francuska, Gornja Austrija (vojvodstvo), Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Hrvatsko plemstvo, Innsbruck, Istra, Ivan Zapolja, Ivana I. Kastilijska, Izabela I. Kastiljska, Izborni knezovi, Karlo II. Štajerski, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Kiseg, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Aragonija, Kraljevina Kastilija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Kvarnerski zaljev, Linz, Ludovik II. Jagelović, Mađarska, Madrid, ..., Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Mir u Velikom Varadinu, Mohačka bitka, Nikola Jurišić, Njemačka, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Popis austrijskih vladara, Popis čeških vladara, Prag, Protestantizam, Reformacija, Rijeka, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Slavonija, Slovenija, Stolni Biograd, Sulejman I., Sveto Rimsko Carstvo, Tajno vijeće, Tirol, Transilvanija, Trst, Turci, Unutrašnja Austrija, Vjekoslav Klaić, Vladislav II. Jagelović, 1. siječnja, 10. ožujka, 11. siječnja, 1491., 1503., 1515., 1516., 1519., 1521., 1526., 1527., 1529., 1531., 1532., 1537., 1538., 1540., 1541., 1554., 1556., 1558., 1559., 1562., 1564., 16. prosinca, 1867., 1918., 21. travnja, 24. listopada, 24. veljače, 25. srpnja, 25. svibnja, 3. studenoga, 5. siječnja. Proširite indeks (63 više) »

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Aachen · Vidi više »

Alcalá de Henares

Alcalá de Henares (španjolski: Utvrda na rijeci Henares) je grad koji se nalazi 35 km sjeveroistočno od Madrida, na rijeci Henares, i drugi je po veličini grad madridske autonomne zajednice.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Alcalá de Henares · Vidi više »

Ana Jagelović

Ana Jagelović Ana Jagelović (Budim, 23. srpnja 1503. – Prag, 27. siječnja 1547.), hrvatsko-ugarska i češka kraljica, kćer hrvatsko-ugarskog i češkog kralja Vladislava II. (1490. – 1516.) i njegove treće supruge Ane Foix-Candale.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ana Jagelović · Vidi više »

Augsburški mir

Augsburški mir je sporazum koji su potpisali Karlo V. i snage protestantskog Schmalkaldskog saveza 25. rujna 1555. u gradu Augsburgu.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Augsburški mir · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Austro-Ugarska · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Beč · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Bratislava · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Budimpešta · Vidi više »

Cetingradska povelja

Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Cetingradska povelja · Vidi više »

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Cetinski sabor · Vidi više »

Dvorska kancelarija

Dvorsku kancelariju (njem. Hofkanzlei) osnovao je hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand I. 1528. Na čelu joj je bio vrhovni kancelar (supremus cancellarius), a bila je podijeljena na osam pretežno teritorijalnih odjela na čelu kojih su bili tajnici.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Dvorska kancelarija · Vidi više »

Dvorska komora

Dvorska komora (njem. Hofkammer) bila je financijska institucija Habsburške Monarhije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Dvorska komora · Vidi više »

Dvorsko ratno vijeće

Dvorsko ratno vijeće (njem. Hofkriegsrat) osnovano je 1556. u Beču kao središnje vojno nadleštvo za sve habsburške zemlje.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Dvorsko ratno vijeće · Vidi više »

Dvorsko vijeće

Dvorsko vijeće (njem. Hofrat) osnovao je Ferdinand I. 1527. Sastojalo se od većeg broja plemića i manjeg broja učenih pravnika.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Dvorsko vijeće · Vidi više »

Ferdinand II. Aragonski

Ferdinand Katolički Ferdinand II.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »

Ferdinand II. Tirolski

Ferdinand II.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdinand II. Tirolski · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdo Šišić · Vidi više »

Filip I. Lijepi

Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Filip I. Lijepi · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Francuska · Vidi više »

Gornja Austrija (vojvodstvo)

Podjela austrijskih zemalja na Gornju, Unutrašnju i Donju Austriju Gornja Austrija (nje: Oberösterreich, lat: Austria Superior) poznata i kao Tirol i Vorlande je bio naziv za područje koje je nastalo nasljednim podjelama Habsburgovaca te je postojalo od 1406.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Gornja Austrija (vojvodstvo) · Vidi više »

Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.

Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburg · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatsko plemstvo

Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Innsbruck · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Istra · Vidi više »

Ivan Zapolja

Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ivan Zapolja · Vidi više »

Ivana I. Kastilijska

Juana I. Kastilijska Ivana I. Kastilijska (španj. Juana I de Castilla) (Toledo, 6. studenog 1479. – Tordesillas, 12. travnja 1555.), kastiljska kraljica.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ivana I. Kastilijska · Vidi više »

Izabela I. Kastiljska

Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »

Izborni knezovi

Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Izborni knezovi · Vidi više »

Karlo II. Štajerski

Karlo II.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo II. Štajerski · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Katoličanstvo · Vidi više »

Kiseg

Kiseg (mađarski: Kőszeg, njemački: Güns) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 12,055 stanovnika, koji administrativno pripada u Željeznu županiju.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kiseg · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Kraljevina Aragonija

Grb Kraljevine Aragonije Kraljevina Aragonija je nastala 1035. godine, ujedinjenjem grofovija Aragonije, Sobrarbe i Ribagorza pod Ramirom I., a traje sve do 1516. godine, kada umire Ferdinand II. Aragonski poznat i kao Ferdinand Katolički.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Aragonija · Vidi više »

Kraljevina Kastilija

Grb Kraljevine Castille Kraljevina Kastilija je bila jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirinejskom poluotoku.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Kastilija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kranjska · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Linz

Linz je statutarni grad u Austriji.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Linz · Vidi više »

Ludovik II. Jagelović

Ludovik II.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Mađarska · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Madrid · Vidi više »

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Mir u Velikom Varadinu

Mir u Velikom Varadinu bio je mirovni sporazum između hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda I. i njegova brata cara Karla V. s jedne strane, te Ivana Zapolje s druge.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Mir u Velikom Varadinu · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Mohačka bitka · Vidi više »

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Nikola Jurišić · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Njemački jezik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Popis austrijskih vladara

Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Popis austrijskih vladara · Vidi više »

Popis čeških vladara

Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Popis čeških vladara · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Prag · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Protestantizam · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Reformacija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Rijeka · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Rimsko-njemački kralj

Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Slavonija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Slovenija · Vidi više »

Stolni Biograd

Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Stolni Biograd · Vidi više »

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Sulejman I. · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Tajno vijeće

Tajno vijeće je tijelo koje savjetuje poglavara države.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Tajno vijeće · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Tirol · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Transilvanija · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Trst · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Turci · Vidi više »

Unutrašnja Austrija

Unutrašnja Austrija (nje: Innerösterreich, lat: Austria Interior) je zajednički naziv za zemlje južno od prijevoja Semmering.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Unutrašnja Austrija · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

Vladislav II. Jagelović

Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1. siječnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 10. ožujka · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 11. siječnja · Vidi više »

1491.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1491. · Vidi više »

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1503. · Vidi više »

1515.

1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1515. · Vidi više »

1516.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1516. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1519. · Vidi više »

1521.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1521. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1526. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1527. · Vidi više »

1529.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1529. · Vidi više »

1531.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1531. · Vidi više »

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1532. · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1537. · Vidi više »

1538.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1538. · Vidi više »

1540.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1540. · Vidi više »

1541.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1541. · Vidi više »

1554.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1554. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1556. · Vidi više »

1558.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1558. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1559. · Vidi više »

1562.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1562. · Vidi više »

1564.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1564. · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 16. prosinca · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1867. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 1918. · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 21. travnja · Vidi više »

24. listopada

24.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 24. listopada · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 24. veljače · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 25. srpnja · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 25. svibnja · Vidi više »

3. studenoga

3.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 3. studenoga · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i 5. siječnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ferdinand Habsburški, Ferdinand I. Habsburški, Ferdinand I., njemačko-rimski car.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »