Brže od pregledniku!
58 odnosi: Aragonija, Arborea, August, Austrija, Bitka kod Lepanta, Bizant, Bonifacije VIII., Cagliari, Cisterna, Etruščani, Feničani, Feudalizam, Francuska revolucija, Francuzi, Gaj Julije Cezar, Genova, Habsburg, Italija, Jakov II. Aragonski, Južna Sardinija, Judikat Arboreja, Kartaga, Korzika, Mirovni ugovor iz Utrechta, Napoleonski ratovi, Nuoro (pokrajina), Oristano (pokrajina), Pijemont, Pisa, Pompej Veliki, Rat za španjolsku baštinu, Reli Sardinija, Rimljani, Rimska provincija, Rimski senat, Sardinski jezici, Sassari (pokrajina), Savojsko Vojvodstvo, Sicilija, Sredozemno more, Stara Grčka, Trastamara, Tunis, Ujedinjenje Italije, Vandali, Viktor Emanuel II., 11. stoljeće, 12. stoljeće, 12. stoljeće pr. Kr., 1297., ..., 13. stoljeće, 1718., 2005., 31. prosinca, 5. stoljeće, 6. stoljeće, 8. stoljeće, 9. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (8 više) »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Sardinija i Aragonija · Vidi više »
Arborea
Arborea (sardinski: Arborèa) je grad i općina (comune) u pokrajini Oristanu u regiji Sardiniji, Italija.
Novi!!: Sardinija i Arborea · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Sardinija i August · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Sardinija i Austrija · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Sardinija i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Sardinija i Bizant · Vidi više »
Bonifacije VIII.
Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine.
Novi!!: Sardinija i Bonifacije VIII. · Vidi više »
Cagliari
Panorama Cagliarija Càgliari (sardinski: Casteddu) je glavni i najveći grad otoka Sardinije, talijanske autonomne regije.
Novi!!: Sardinija i Cagliari · Vidi više »
Cisterna
Dominikanskom samostanu u Dubrovniku Cisterna je spremište (spremnik) tekućine.
Novi!!: Sardinija i Cisterna · Vidi više »
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Sardinija i Etruščani · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Sardinija i Feničani · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Sardinija i Feudalizam · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Sardinija i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Sardinija i Francuzi · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Sardinija i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Sardinija i Genova · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Sardinija i Habsburg · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sardinija i Italija · Vidi više »
Jakov II. Aragonski
Jakov II. Pravedni Jakov II.
Novi!!: Sardinija i Jakov II. Aragonski · Vidi više »
Južna Sardinija
Pokrajina Južna Sardinija (talijanski: Provincia del Sud Sardegna) je talijanska pokrajina u regiji Sardinija.
Novi!!: Sardinija i Južna Sardinija · Vidi više »
Judikat Arboreja
Judikat Arboreja (sard. rennu de Arbaree) je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju.
Novi!!: Sardinija i Judikat Arboreja · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Sardinija i Kartaga · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Sardinija i Korzika · Vidi više »
Mirovni ugovor iz Utrechta
Prvo izdanje '''Utrechtskog mira''' iz 1713. godine na engleskom, španjolskom i latinskom jeziku. Mirovni ugovor iz Utrechta poznat još i kao Utrechtski mir je niz ugovora potpisanih 1713., 1714. i 1715. godine nakon rata za španjolsku baštinu.
Novi!!: Sardinija i Mirovni ugovor iz Utrechta · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Sardinija i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nuoro (pokrajina)
Pokrajina Nuoro (talijanski: Provincia di Nuoro) je talijanska pokrajina u regiji Sardinija.
Novi!!: Sardinija i Nuoro (pokrajina) · Vidi više »
Oristano (pokrajina)
Pokrajina Oristano (talijanski: Provincia di Sassari) je talijanska pokrajina u regiji Sardinija.
Novi!!: Sardinija i Oristano (pokrajina) · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Sardinija i Pijemont · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Sardinija i Pisa · Vidi više »
Pompej Veliki
Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.
Novi!!: Sardinija i Pompej Veliki · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Sardinija i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Reli Sardinija
Reli Sardinija je reli utrka Svjetskog prvenstva u reliju.
Novi!!: Sardinija i Reli Sardinija · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Sardinija i Rimljani · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Sardinija i Rimska provincija · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Sardinija i Rimski senat · Vidi više »
Sardinski jezici
Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).
Novi!!: Sardinija i Sardinski jezici · Vidi više »
Sassari (pokrajina)
Pokrajina Sassari (talijanski: Provincia di Sassari) je talijanska pokrajina u regiji Sardinija.
Novi!!: Sardinija i Sassari (pokrajina) · Vidi više »
Savojsko Vojvodstvo
Savojsko Vojvodstvo je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Sardinija i Savojsko Vojvodstvo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Sardinija i Sicilija · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Sardinija i Sredozemno more · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Sardinija i Stara Grčka · Vidi više »
Trastamara
Grb dinastije Trastamara Dinastija Trastamara је dinastija kraljeva koji su vladali Каstiljom оd 1369. dо 1504., Аragonijom оd 1412. dо 1516., Navarrom оd 1425. dо 1479. i Napuljem оd 1458. dо 1501. Glavna karakteristika svih članova dinastije je jačanje monarhističkog autoriteta i ekonomski razvoj koji je poticala buržoazija.
Novi!!: Sardinija i Trastamara · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Sardinija i Tunis · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Sardinija i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Sardinija i Vandali · Vidi više »
Viktor Emanuel II.
Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.
Novi!!: Sardinija i Viktor Emanuel II. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 12. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 12. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1297.
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 1297. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 13. stoljeće · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 1718. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Sardinija i 2005. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Sardinija i 31. prosinca · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 5. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 6. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sardinija i 8. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće pr. Kr.
u srednjoj Europi počinje željezno doba.
Novi!!: Sardinija i 9. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
