Komunikacija

567 odnosi: Aequum, Ahdnama, Akvedukt, Aleksandar Karađorđević, Aluminij, Ana Đerek, Andetrium, Andrija Kačić Miošić, Antika, Apijan iz Aleksandrije, Arheološki muzej u Splitu, Arpadovići, August, Auguste Marmont, Aulo Gabinije, Austrija, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Avari, Šator (planina), Šibenik, Šibenska biskupija, Šibensko-kninska županija, Štikovo, Šubići, Švedska, Željezno doba, Žigmund Luksemburški, Žitnić, Čačvina (utvrda), Čabulja, Čavoglave, Čikola, Čitluk, Babica riječna, Badanj (Drniš), Baljci (Ružić), Ban, Banovina Hrvatska, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Beč, Bela IV., Biočić, Bitnica, Boksit, Bosanski pašaluk, Bosna, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brač, Brštanovo, ..., Bribir (županija), Brončano doba, Budva, Bukovica, Burnum, Caius Aemilius Ingenuus, Carl Patsch, Castrum, Centurion, Cetina, Cetina (županija), Cezarov građanski rat, Crnoprugasti trstenjak, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dalmatinska pijurica, Dalmatinski okaš, De facto, Delmati, Dicmo, Dinara, Dobor Grad, Dolnji kraji, Domovinski rat, Donje Postinje, Donje Vinovo, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna cesta D56, Drniš, Drniška krajina, Drugi morejski rat, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Eja livadarka, Equites, Etimologija, Europa, Europski zec, Fluorit, Francusko carstvo, Franjevci, Gaj Julije Cezar, Gazi Husrev-beg, Geographica, Glavice, Gmazovi, Gornje Planjane, Gornji Muć, Gospa Karmelska, Govedarstvo, Grad, Gradac, Gradac (Ružić), Grgur Radnić, Grgur Urlić-Ivanović, Grgur V. Šubić Bribirski, Gusići (plemstvo), Habsburška Monarhija, Harač, Harambaša, Hercegovina, Herkunijati, Honorije II., nadbiskup, Hrvati, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski pleter, Hrvatski sabor, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Humac (Ljubuški, BiH), Humska zemlja, Hvar, Hvat, Igor Mešin, Ilija prorok, Iliri, Ilirik, Ilirske pokrajine, Islam, Istra, Isus, Italici, Ivan Babonić, Ivan Nelipčić, Ivan VI. Frankapan, Ivaniš Nelipčić, IX. bojna "Rafael vitez Boban", Jadransko more, Japodi, Josip Alačević, Jugoslavenska narodna armija, Junona, Jupiter (mitologija), Juraj II. Šubić Bribirski, Kadija, Kadina Glavica, Kalcit, Kalun, Kamičak (utvrda nad Krkom), Kandijski rat, Kanjane, Karakala, Karlo I. Robert, Kasna antika, Katolička Crkva, Kelti, Kladnjice, Kliški sandžak, Kliški sandžak-begovi, Klis, Klis (županija), Kljake, Knin, Knin (županija), Kninska biskupija, Kninska krajina, Kninski kotar, Kninsko Polje, Kockasta vodenjača, Korčula, Kosovo polje, Kotar, Kotor, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Kreta, Kričke, Kričke (Drniš), Krka, Kulturno dobro, Kuna (NDH), Kurjakovići, Kvint Kornificije, Lašva, Ladislav Napuljski, Legija, Legionar, Leptiri, Lišnjak, Liburni, Lika, Limes Germanicus, Livno, Ljubostinje, Ljubuša, Ljubuški, Lombardsko-venetsko Kraljevstvo, Londonski ugovor, Ludovik I. Anžuvinac, Maksim Dazantov, Mala Gospa, Mala prutka, Malarija, Mali potkovnjak, Mali sokol, Mali vodenjak, Marin Zaninović, Mate Nakić Vojnović, Matko Talovac, Maximilian de Traux, Mehmed II., Merkur (mitologija), Metković, Milano, Miljevci, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Miočić, Mir u Schönbrunnu, Mirlović Polje, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Morlaci, Moseć, Moseć (Ružić), Mostar, Muć, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Nahija, Naib, Napoleon Bonaparte, Narodna nošnja, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nečven, Nelipac II. Nelipčić, Nelipić, Neretva, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola IV. Frankapan, Nin, Njemački jezik, Novigrad, Oštrulja, Ožujak, Obična čančara, Obična gatalinka, Oblasti u Kraljevini SHS, Obrovac, Oklaj, Omiš, Opanci, Općina, Opuzen, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Osmansko osvajanje Bosne, Ostrogotsko Kraljevstvo, Ostrovica (Lišane Ostrovičke), Otavice, Palež Dobora 1408., Palmeta, Panonci, Panonija, Panonska nizina, Parčić (Drniš), Partizani, Pavao II. Šubić Bribirski, Peradarstvo, Petar Talovac, Petrovo polje, Pilastar, Pjegava crvenkrpica, Plavno, Počitelj (Gospić), Požega, Požunski mir 1805., Poglavnik, Poljoprivreda, Pompej Veliki, Potočna pastrva, Prapovijest, Predromanika, Primorska banovina, Promet Split, Promina, Promina (općina), Promona, Prugovo, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Pset, Ptice, Ramljane (Muć), Rapalski ugovor, Ravenna, Republika Srpska Krajina, Rijeka, Rim, Rimljani, Rimska vojska, Rimski građanski ratovi, Rimski vojni logor u Humcu, Rimsko Carstvo, Ružić, Rudarstvo, Salona, Sava, Savska banovina, Sekst Pompej, Serdar, Severina Vučković, Sile Osovine, Sinj, Sisavci, Siverić, Sivi sokol, Sivi vuk, Skradin, Slaveni, Slivno (Šibenik), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Srb, Srbi, Srednji vijek, Sredozemna klima, Starohrvatske županije, Stjepan Dabiša, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Ostoja, Stočarstvo, Strabon, Strmica, Suri orao, Svilaja, Tabula Peutingeriana, Talijani, Talijanski jezik, Talijansko bojište (Prvi svjetski rat), Tepljuh, Testimos, Tilurij, Trbounje, Tribun, Trogir, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turci, Turski klen, Tvrtko I. Kotromanić, Unešić, Ustaše, Ustav Republike Hrvatske, Vapnenac, Velika župa Bribir, Velika župa Bribir-Sidraga, Veliki potkovnjak, Velušić, Via Gabiniana, Vidovdanski ustav, Vilajet Hrvati, Vincenzo Dandolo, Visoka (Unešić), Visovac, Vitorog, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Vladislava Kurjaković, Vlasi, Voćarstvo, Vodozemci, Vran, Vrana (Pakoštane), Vranjic, Vrlika, Vrtni puh, Vuk Mandušić, Zadar, Zagora, Zagreb, Zajednica općina, Zapadno Rimsko Carstvo, Zelovo, Zemljopisac Ravenjanin, Zlato, Zmijar, Zvonigrad (Knin), 1. kolovoza, 1. srpnja, 1. stoljeće, 1. studenoga, 10. kolovoza, 10. prosinca, 10. stoljeće, 1040., 114. brigada HV, 1185., 12. lipnja, 1242., 13. stoljeće, 1322., 1323., 1324., 1326., 1344., 1345., 1379., 1385., 1388., 1390., 1391., 1393., 14. listopada, 14. stoljeće, 1403., 1408., 1409., 1415., 1434., 1435., 1436., 1437., 15. stoljeće, 1522., 1528., 1530., 1537., 1540., 1542., 1550., 1574., 1585., 16. stoljeće, 1604., 1620., 1645., 1648., 1660., 1665., 1666., 1669., 1676., 1683., 1686., 1690., 1691., 1694., 17. stoljeće, 1709., 1714., 1715., 1717., 1718., 1719., 1764., 1778., 1789., 1797., 1798., 18. stoljeće, 18. veljače, 1805., 1806., 1809., 1810., 1815., 1816., 1821., 1822., 1823., 1832., 1836., 1841., 1850., 1857., 1867., 1868., 1870., 1871., 1878., 1879., 1884., 19. srpnja, 19. stoljeće, 19. svibnja, 1903., 1904., 1911., 1914., 1915., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1929., 1934., 1937., 1939., 1940., 1941., 1943., 1944., 1945., 1952., 1957., 1962., 1970., 1974., 1981., 1986., 1990., 1992., 1993., 1997., 1998., 2. stoljeće, 20. srpnja, 20. stoljeće, 2002., 2008., 2009., 2011., 2015., 2019., 21. ožujka, 22. veljače, 23. siječnja, 24., 25. srpnja, 26. lipnja, 27. lipnja, 28. lipnja, 29. lipnja, 29. listopada, 29. prosinca, 29. siječnja, 29. srpnja, 3. siječnja, 3. stoljeće, 30. listopada, 31. prosinca, 31. siječnja, 33. pr. Kr., 34. pr. Kr., 36. pr. Kr., 4. svibnja, 47. pr. Kr., 48. pr. Kr., 533., 6. rujna, 63. pr. Kr., 64. pr. Kr., 7. lipnja, 8. rujna, 8. stoljeće pr. Kr., 9. stoljeće. Proširite indeks (517 više) » « Stisni indeks

Aequum

desno Aequum je bio rimska kolonija u selu Čitluk kraj Sinja.

Novi!!: Umljanović i Aequum · Vidi više »

Ahdnama

Ahdnama (tur. ahidnâme: političko jamstvo, povelja, ar. ‘ahd: jamstvo + perz. nāme: knjiga, dokument), povelja koju su osmanski osvajači izdavali katoličkim zajednicama, dajući im određena prava.

Novi!!: Umljanović i Ahdnama · Vidi više »

Akvedukt

Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.

Novi!!: Umljanović i Akvedukt · Vidi više »

Aleksandar Karađorđević

Postoje dvojica vladara po imenu Aleksandar Karađorđević.

Novi!!: Umljanović i Aleksandar Karađorđević · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Umljanović i Aluminij · Vidi više »

Ana Đerek

Ana Đerek na Olimpijskim igrama 2016 Ana Đerek (23. listopada 1998.) hrvatska je gimnastičarka.

Novi!!: Umljanović i Ana Đerek · Vidi više »

Andetrium

Andetrium je bio ilirski grad u unutrašnjosti Dalmacije.

Novi!!: Umljanović i Andetrium · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Umljanović i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Umljanović i Antika · Vidi više »

Apijan iz Aleksandrije

Apijan iz Aleksandrije (grč. ’Aππιανός ’Aλεξανδρεΰς; lat. Appianus Alexandrinus) (rođen oko 95. godine, umro je oko 165. godine) je rimski povjesničar, koji je pisao za vrijeme careva Trajana, Hadrijana i Antonina Pia.

Novi!!: Umljanović i Apijan iz Aleksandrije · Vidi više »

Arheološki muzej u Splitu

Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.

Novi!!: Umljanović i Arheološki muzej u Splitu · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Novi!!: Umljanović i Arpadovići · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Umljanović i August · Vidi više »

Auguste Marmont

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.

Novi!!: Umljanović i Auguste Marmont · Vidi više »

Aulo Gabinije

Aulo Gabinije (Aulus Gabinius, oko 100. pr. Kr. - Salona, 47. pr. Kr.) bio je rimski vojskovođa i državnik iz vremena kasne Republike, poznat kao jedan od Pompejevih pristaša i suradnika.

Novi!!: Umljanović i Aulo Gabinije · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Umljanović i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Umljanović i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Novi!!: Umljanović i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Umljanović i Avari · Vidi više »

Šator (planina)

Šator Šator je planina na zapadu BiH koja razdvaja Livanjsko od Glamočkog polja.

Novi!!: Umljanović i Šator (planina) · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Umljanović i Šibenik · Vidi više »

Šibenska biskupija

Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Šibenska biskupija · Vidi više »

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Umljanović i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Štikovo

Štikovo je selo u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Štikovo · Vidi više »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Novi!!: Umljanović i Šubići · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Umljanović i Švedska · Vidi više »

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Umljanović i Željezno doba · Vidi više »

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Novi!!: Umljanović i Žigmund Luksemburški · Vidi više »

Žitnić

Žitnić je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Žitnić · Vidi više »

Čačvina (utvrda)

Utvrda Čačvina Utvrda Čačvina je ruševna srednjovjekovna utvrda kod Trilja i zaštićeno kulturno dobro.

Novi!!: Umljanović i Čačvina (utvrda) · Vidi više »

Čabulja

Čabulja je planina u Hercegovini između rijeke Neretve i njene desne pritoke Drežanke.

Novi!!: Umljanović i Čabulja · Vidi više »

Čavoglave

Čavoglave su selo u Petrovom polju, u Drniškoj krajini.

Novi!!: Umljanović i Čavoglave · Vidi više »

Čikola

Čikola je rijeka u južnoj Hrvatskoj, izvire u Mirlović Polju u sjevero istočnom dijelu Petrovog polja, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku nizvodno od Miljevaca, a poviše Skradinskog buka.

Novi!!: Umljanović i Čikola · Vidi više »

Čitluk

Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.

Novi!!: Umljanović i Čitluk · Vidi više »

Babica riječna

Babica riječna (lat. Salaria fluviatilis) riba je koja spada u porodicu slingurki (Blenniidae).

Novi!!: Umljanović i Babica riječna · Vidi više »

Badanj (Drniš)

Badanj je mjesto u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Badanj (Drniš) · Vidi više »

Baljci (Ružić)

Baljci su selo u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Baljci (Ružić) · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Umljanović i Ban · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Umljanović i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Banovine u Kraljevini Jugoslaviji

Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.

Novi!!: Umljanović i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Umljanović i Beč · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Umljanović i Bela IV. · Vidi više »

Biočić

Biočić je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Biočić · Vidi više »

Bitnica

Bitnica ili baterija je topnička vojna jedinica sastavljena od topničkog oružja (topova, minobacača, haubica, i dr.). Obično odgovara satniji u drugim rodovima vojske.

Novi!!: Umljanović i Bitnica · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Novi!!: Umljanović i Boksit · Vidi više »

Bosanski pašaluk

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Umljanović i Bosanski pašaluk · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Umljanović i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.

Novi!!: Umljanović i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Umljanović i Brač · Vidi više »

Brštanovo

Brštanovo je naselje u općini Klis u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Brštanovo · Vidi više »

Bribir (županija)

Bribir je bio srednjovjekovna starohrvatska županija koja se prostirala u unutrašnjosi Ravnih kotara, od Zrmanje prema zapadu.

Novi!!: Umljanović i Bribir (županija) · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Umljanović i Brončano doba · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Novi!!: Umljanović i Budva · Vidi više »

Bukovica

Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.

Novi!!: Umljanović i Bukovica · Vidi više »

Burnum

Državne ceste D59. Rimski amfiteatar. Burnum je bio rimski vojni logor i naselje kraj Kistanja.

Novi!!: Umljanović i Burnum · Vidi više »

Caius Aemilius Ingenuus

Gaj Emilije Ingenuo (latinski: Caius Aemilius Ingenuus) bio je pripadnik XI. legije Claudia i konzularni beneficijar municipija Magnuma i municipija Malvesiatiuma.

Novi!!: Umljanović i Caius Aemilius Ingenuus · Vidi više »

Carl Patsch

Carl Ludwig Patsch (Kovač, Češka, 14. rujna 1865. – Beč, 21. veljače 1945.) austrijski arheolog i povjesničar.

Novi!!: Umljanović i Carl Patsch · Vidi više »

Castrum

Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.

Novi!!: Umljanović i Castrum · Vidi više »

Centurion

Rekonstrukcija: Centurion iz 1. stoljeća Rekonstrukcija: Centurion. Na slici je prikazan centurion sa štitom, iako ga u stvarnosti najčešće nisu nosili. Centurion (od lat. centurio) je bio zapovjednik jedne centurije u Rimskoj vojsci.

Novi!!: Umljanović i Centurion · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Novi!!: Umljanović i Cetina · Vidi više »

Cetina (županija)

Cetina, srednjovjekovna starohrvatska županija u sastavu Kraljevine Hrvatske.

Novi!!: Umljanović i Cetina (županija) · Vidi više »

Cezarov građanski rat

Cezarov građanski rat označava sukob između Gaja Julija Cezara i Gneja Pompeja, koji je trajao od 49.

Novi!!: Umljanović i Cezarov građanski rat · Vidi više »

Crnoprugasti trstenjak

Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon; trstenjak ševarić ili ševarski cvrčić) je ptica iz porodice grmuša.

Novi!!: Umljanović i Crnoprugasti trstenjak · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Dalmacija · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Novi!!: Umljanović i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »

Dalmatinska pijurica

Dalmatinska pijurica ili dalmatinska gaovica (latinski: Phoxinellus dalmaticus) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Cyprinidae.

Novi!!: Umljanović i Dalmatinska pijurica · Vidi više »

Dalmatinski okaš

Dalmatinski okaš (lat. Proterebia afra dalmata), leptir iz porodice Nymphalidae čija su staništa jedino travnjaci središnje Dalmacije, od Gračaca do sjevernih obronaka Biokova, i na otoku Pagu.

Novi!!: Umljanović i Dalmatinski okaš · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Umljanović i De facto · Vidi više »

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Novi!!: Umljanović i Delmati · Vidi više »

Dicmo

Dicmo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Dicmo · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Umljanović i Dinara · Vidi više »

Dobor Grad

Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.

Novi!!: Umljanović i Dobor Grad · Vidi više »

Dolnji kraji

Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.

Novi!!: Umljanović i Dolnji kraji · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Umljanović i Domovinski rat · Vidi više »

Donje Postinje

Donje Postinje je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Donje Postinje · Vidi više »

Donje Vinovo

Donje Vinovo je naselje u sastavu Općine Unešić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Donje Vinovo · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Umljanović i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Državna cesta D56

D56 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Državna cesta D56 · Vidi više »

Drniš

Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Drniš · Vidi više »

Drniška krajina

Drniška krajina je zemljopisno područje u Zagori.

Novi!!: Umljanović i Drniška krajina · Vidi više »

Drugi morejski rat

Drugi morejski rat (Sedmi mletačko-osmanski rat), poznat i kao Mali rat ili Sinjski rat, vojni je sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, koji je trajao od 1714. do 1718. godine.

Novi!!: Umljanović i Drugi morejski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Umljanović i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Umljanović i Dubrovnik · Vidi više »

Eja livadarka

Eja livadarka (lat.: Circus pygargus) je ptica selica iz porodice eja.

Novi!!: Umljanović i Eja livadarka · Vidi više »

Equites

Rekonstrukcija: rimski legionar na konju. (Obratiti pažnju na nedostatak uzengija.) Equites je bio naziv za konjicu u vrijeme Antičkog Rima.

Novi!!: Umljanović i Equites · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Umljanović i Etimologija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Umljanović i Europa · Vidi više »

Europski zec

Europski zec ili obični zec (Lepus (Eulagos) europaeus) je vrsta zeca autohtona u Europi i zapadnoj Aziji.

Novi!!: Umljanović i Europski zec · Vidi više »

Fluorit

Fluorit je kubični mineral, kalcijev fluorid (CaF2), koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 4.

Novi!!: Umljanović i Fluorit · Vidi više »

Francusko carstvo

Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.

Novi!!: Umljanović i Francusko carstvo · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Umljanović i Franjevci · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Umljanović i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Gazi Husrev-beg

Gazi Husrev-beg (Ser, Grčka, 1480. – Kuči, Crna Gora, 1541.), bosanski beg u Osmanskom Carstvu u prvoj polovini 16. stoljeća.

Novi!!: Umljanović i Gazi Husrev-beg · Vidi više »

Geographica

Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.

Novi!!: Umljanović i Geographica · Vidi više »

Glavice

Glavice su naselje u sastavu grada Sinja, u Cetinskoj krajini.

Novi!!: Umljanović i Glavice · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Umljanović i Gmazovi · Vidi više »

Gornje Planjane

Gornje Planjane su naselje u sastavu Općine Unešić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Gornje Planjane · Vidi više »

Gornji Muć

Gornji Muć je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Gornji Muć · Vidi više »

Gospa Karmelska

Gospa Karmelska ili Gospa od (brda) Karmela, katolički je blagdan koji se slavi 16. srpnja u uspomenu na zaštitu Majke Božje, koju je pružila nositeljima karmelskoga škapulara.

Novi!!: Umljanović i Gospa Karmelska · Vidi više »

Govedarstvo

Boškarin. Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva.

Novi!!: Umljanović i Govedarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Umljanović i Grad · Vidi više »

Gradac

Gradac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Gradac · Vidi više »

Gradac (Ružić)

Gradac je naselje i središte Općine Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Gradac (Ružić) · Vidi više »

Grgur Radnić

Grgur Radnić, zvan Grgota (Drniš, pol. 17.st. - Drniš(?), poč. 18. stoljeća), hrvatski protuosmanski ratnik i vojskovođa.

Novi!!: Umljanović i Grgur Radnić · Vidi više »

Grgur Urlić-Ivanović

Grgur Urlić-Ivanović (Drašnice kraj Makarske, 1842. Zadar, 1. srpnja 1902.), hrvatski povijesni pisac i pjesnik, Hrvatska enciklopedija LZMK.

Novi!!: Umljanović i Grgur Urlić-Ivanović · Vidi više »

Grgur V. Šubić Bribirski

Grb obitelji Šubić Bribirski Grgur V. Šubić Bribirski (?, o. 1300. - ?, oko 1374.), hrvatski velikaš iz roda Šubića, knezova Bribirskih.

Novi!!: Umljanović i Grgur V. Šubić Bribirski · Vidi više »

Gusići (plemstvo)

Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.

Novi!!: Umljanović i Gusići (plemstvo) · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Umljanović i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Harač

Harač, osobni porez, glavarina u Osmanskom carstvu.

Novi!!: Umljanović i Harač · Vidi više »

Harambaša

Harambaša je bio zapovjednik hajdučke čete.

Novi!!: Umljanović i Harambaša · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Umljanović i Hercegovina · Vidi više »

Herkunijati

Općenito govoreći, Rimljani su skovali naziv "Galija" kako bi opisali keltska plemena današnje središnje, sjeverne i istočne Francuske.

Novi!!: Umljanović i Herkunijati · Vidi više »

Honorije II., nadbiskup

Honorije II. (lat. Honorius Iunior) (?, 2. pol. 5. st. - ?, 547.), salonitanski nadbiskup i metropolit (528. – 547.) za čijeg su pontifikata održana dva značajna salonitanska crkvena sabora.

Novi!!: Umljanović i Honorije II., nadbiskup · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i Hrvati · Vidi više »

Hrvatinić

Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.

Novi!!: Umljanović i Hrvatinić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Umljanović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Umljanović i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Umljanović i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »

Hrvatski pleter

Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.

Novi!!: Umljanović i Hrvatski pleter · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Umljanović i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Umljanović i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.

Novi!!: Umljanović i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Vidi više »

Humac (Ljubuški, BiH)

Humac je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.

Novi!!: Umljanović i Humac (Ljubuški, BiH) · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Umljanović i Humska zemlja · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Umljanović i Hvar · Vidi više »

Hvat

Hvat, sežanj ili klafter (engl. fathom) je stara jedinica za mjerenje duljine u Imperijalnom sustavu mjera, a koristi se još jedino u pomorstvu, najčešće za mjerenje dubine.

Novi!!: Umljanović i Hvat · Vidi više »

Igor Mešin

Igor Mešin (Zagreb, 8. srpnja 1967.) je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac i voditelj.

Novi!!: Umljanović i Igor Mešin · Vidi više »

Ilija prorok

Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Novi!!: Umljanović i Ilija prorok · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Umljanović i Iliri · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Novi!!: Umljanović i Ilirik · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Umljanović i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Umljanović i Islam · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Umljanović i Istra · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Umljanović i Isus · Vidi više »

Italici

Italici.- Kolektivni naziv za grupu ranih indoeuropskih naroda koji u II.

Novi!!: Umljanović i Italici · Vidi više »

Ivan Babonić

Ivan I. Babonić († nakon 1334.), slavonski knez, slavonski ban (1316. – 1322.) i hrvatski ban (1322. – 1323.) iz obitelji Babonića.

Novi!!: Umljanović i Ivan Babonić · Vidi više »

Ivan Nelipčić

Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).

Novi!!: Umljanović i Ivan Nelipčić · Vidi više »

Ivan VI. Frankapan

Ivan VI.

Novi!!: Umljanović i Ivan VI. Frankapan · Vidi više »

Ivaniš Nelipčić

Ivaniš Nelipčić Cetinski († 1434.), hrvatski velikaš, cetinski i omiški knez i hrvatsko-dalmatinski ban.

Novi!!: Umljanović i Ivaniš Nelipčić · Vidi više »

IX. bojna "Rafael vitez Boban"

Deveta bojna "Rafael vitez Boban" bila je jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i IX. bojna "Rafael vitez Boban" · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Umljanović i Jadransko more · Vidi više »

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.

Novi!!: Umljanović i Japodi · Vidi više »

Josip Alačević

Josip Alačević (Makarska, 1826. – Zadar, 7. ožujka 1904.), hrvatski arheolog, povjesničar i konzervator.

Novi!!: Umljanović i Josip Alačević · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Umljanović i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Junona

Carracci: ''Jupiter i Junona'', prikazani u zagrljaju Junona je glavna božica rimske mitologije.

Novi!!: Umljanović i Junona · Vidi više »

Jupiter (mitologija)

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.

Novi!!: Umljanović i Jupiter (mitologija) · Vidi više »

Juraj II. Šubić Bribirski

Pečat knezova Bribirskih Juraj II.

Novi!!: Umljanović i Juraj II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Kadija

Kadija (tur. kadı: sudac, prema arap. qada: suditi), u Turskom Carstvu, sudski dužnosnik.

Novi!!: Umljanović i Kadija · Vidi više »

Kadina Glavica

Kadina Glavica je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kadina Glavica · Vidi više »

Kalcit

Kalcit (njem. kalzit, kalkspat, engl. calcite, prema kalzium: kalcij) je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.

Novi!!: Umljanović i Kalcit · Vidi više »

Kalun

Moseća Kalun je brdo smješteno sjeverno od Drniša, visine 472 metra.

Novi!!: Umljanović i Kalun · Vidi više »

Kamičak (utvrda nad Krkom)

Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupačnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera.

Novi!!: Umljanović i Kamičak (utvrda nad Krkom) · Vidi više »

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Novi!!: Umljanović i Kandijski rat · Vidi više »

Kanjane

Kanjane su naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kanjane · Vidi više »

Karakala

Karakala Karakala, (Lugdunum, 4. travnja 188. – Mezopotamija, 8. travnja 217.), rimski car (211. – 217.). Rođen 4.

Novi!!: Umljanović i Karakala · Vidi više »

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Novi!!: Umljanović i Karlo I. Robert · Vidi više »

Kasna antika

Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Novi!!: Umljanović i Kasna antika · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Umljanović i Katolička Crkva · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Umljanović i Kelti · Vidi više »

Kladnjice

Kladnjice su naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kladnjice · Vidi više »

Kliški sandžak

Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka.

Novi!!: Umljanović i Kliški sandžak · Vidi više »

Kliški sandžak-begovi

Kliški sandžak-beg je bio upravitelj Kliškog sandžaka.

Novi!!: Umljanović i Kliški sandžak-begovi · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Novi!!: Umljanović i Klis · Vidi više »

Klis (županija)

kralja Tomislava Kliška županija, prvotno poznata pod imenom Primorje (grč. παραθαλάσσια, parathalassia), starohrvatska županija, koja se nalazila na jugoistočnom priobalnom dijelu srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva sa središtem u utvrdi Klis.

Novi!!: Umljanović i Klis (županija) · Vidi više »

Kljake

Kljake su naselje u sastavu Općine Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kljake · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Knin · Vidi više »

Knin (županija)

Kninska županija, srednjovjekovna starohrvatska županija nalazila se na području gornjih tokova rijeka Cetine, Krke i Zrmanje.

Novi!!: Umljanović i Knin (županija) · Vidi više »

Kninska biskupija

250px Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju.

Novi!!: Umljanović i Kninska biskupija · Vidi više »

Kninska krajina

Krajobraz Kninske Krajine Kninska krajina je zemljopisno područje u Zagori.

Novi!!: Umljanović i Kninska krajina · Vidi više »

Kninski kotar

Kninski kotar je bio jedan od kotara u austrijskoj carskoj pokrajini Dalmaciji.

Novi!!: Umljanović i Kninski kotar · Vidi više »

Kninsko Polje

Kninsko Polje je naselje u sastavu Grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kninsko Polje · Vidi više »

Kockasta vodenjača

Kockasta vodenjača (ribarica, lat. Natrix tessellata), vrsta zmije iz porodice Natricidae.

Novi!!: Umljanović i Kockasta vodenjača · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Umljanović i Korčula · Vidi više »

Kosovo polje

Kosovo polje je krško polje u Kninskoj krajini.

Novi!!: Umljanović i Kosovo polje · Vidi više »

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Novi!!: Umljanović i Kotar · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Umljanović i Kotor · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Umljanović i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Novi!!: Umljanović i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Novi!!: Umljanović i Kreta · Vidi više »

Kričke

Naselja u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Kričke · Vidi više »

Kričke (Drniš)

Kričke su naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Kričke (Drniš) · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Umljanović i Krka · Vidi više »

Kulturno dobro

Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.

Novi!!: Umljanović i Kulturno dobro · Vidi više »

Kuna (NDH)

Kuna je od 1941. do 1945. bila valuta Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Umljanović i Kuna (NDH) · Vidi više »

Kurjakovići

Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).

Novi!!: Umljanović i Kurjakovići · Vidi više »

Kvint Kornificije

Kvint Kornificije (latinski: Quintus Cornificius) (umro 42. pr. Kr.) bio je stari Rimljanin senatorskog ranga iz roda Cornificia.

Novi!!: Umljanović i Kvint Kornificije · Vidi više »

Lašva

Lašva je rijeka u srednjoj Bosni (BiH) i lijeva je pritoka Bosne.

Novi!!: Umljanović i Lašva · Vidi više »

Ladislav Napuljski

Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.

Novi!!: Umljanović i Ladislav Napuljski · Vidi više »

Legija

Parada legije Legija ili Rimska legija (od lat. legere, "izabrati") bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske.

Novi!!: Umljanović i Legija · Vidi više »

Legionar

loricu segmentatu iz 1-3. st., rekonstrukcija. Legionar označava pripadnika vojne ili paravojne postrojbe koja u svom nazivu sadrži naziv Legija.

Novi!!: Umljanović i Legionar · Vidi više »

Leptiri

Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.

Novi!!: Umljanović i Leptiri · Vidi više »

Lišnjak

Lišnjak je naselje u sastavu Grada Drniša u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Lišnjak · Vidi više »

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Novi!!: Umljanović i Liburni · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Umljanović i Lika · Vidi više »

Limes Germanicus

Limes Germanicus (latinski za Germanska granica) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je utvrđena granica rimskih provincija Germania Inferior, Germania Superior i Raetia, te odvajala Rimsko Carstvo od nepokorenih germanskih plemena, od 83.

Novi!!: Umljanović i Limes Germanicus · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Umljanović i Livno · Vidi više »

Ljubostinje

Ljubostinje su naselje u sastavu Općine Unešić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Ljubostinje · Vidi više »

Ljubuša

Ljubuša je planina u BiH.

Novi!!: Umljanović i Ljubuša · Vidi više »

Ljubuški

Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Umljanović i Ljubuški · Vidi više »

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo Lombardsko-venetsko Kraljevstvo uspostavljeno je odlukom Bečkog kongresa 9.

Novi!!: Umljanović i Lombardsko-venetsko Kraljevstvo · Vidi više »

Londonski ugovor

Londonski ugovor iz 1915.

Novi!!: Umljanović i Londonski ugovor · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Novi!!: Umljanović i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Maksim Dazantov

Maksim, Dazantov sin (latinski: Maximo Dasantis) je bio Delmat iz municipija Magnuma u službi rimske vojske kao menzor I. Asturske kohorte.

Novi!!: Umljanović i Maksim Dazantov · Vidi više »

Mala Gospa

Mala Gospa je blagdan rođenja Blažene Djevice Marije.

Novi!!: Umljanović i Mala Gospa · Vidi više »

Mala prutka

Mala prutka (Actitis hypoleucos) je malena močvarica koja s Actitis macularia čini rod Actitis.

Novi!!: Umljanović i Mala prutka · Vidi više »

Malarija

Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.

Novi!!: Umljanović i Malarija · Vidi više »

Mali potkovnjak

Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) je europski šišmiš iz reda šišmiša i porodice potkovnjaka.

Novi!!: Umljanović i Mali potkovnjak · Vidi više »

Mali sokol

Mali sokol (lat. Falco columbarius) je ptica grabljivica koja živi u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji te pripada porodici sokolovki.

Novi!!: Umljanović i Mali sokol · Vidi više »

Mali vodenjak

Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris, stari naziv:Triturus vulgaris), vrsta iz porodice daždevnjaka.

Novi!!: Umljanović i Mali vodenjak · Vidi više »

Marin Zaninović

Marin Zaninović (Velo Grablje na Hvaru, 18. siječnja 1930. – Zagreb, 2. prosinca 2022.) bio je hrvatski arheolog.

Novi!!: Umljanović i Marin Zaninović · Vidi više »

Mate Nakić Vojnović

Mate (Matij) Nakić Vojnović (Mirlović, 1628. – kod Čitluka, 1694.), serdar i vojskovođa.

Novi!!: Umljanović i Mate Nakić Vojnović · Vidi više »

Matko Talovac

Matko Talovac († 1445.), hrvatski i slavonski ban.

Novi!!: Umljanović i Matko Talovac · Vidi više »

Maximilian de Traux

Maximilian (Max) de Traux, (1765. (1766.) – 1817.), pukovnik, vojni pisac i kartograf.

Novi!!: Umljanović i Maximilian de Traux · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Umljanović i Mehmed II. · Vidi više »

Merkur (mitologija)

Hendrick Goltzius: Merkur prikazan kao mladić s krilatom kacigom U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova.

Novi!!: Umljanović i Merkur (mitologija) · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Umljanović i Metković · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Umljanović i Milano · Vidi više »

Miljevci

Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.

Novi!!: Umljanović i Miljevci · Vidi više »

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Novi!!: Umljanović i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »

Miočić

Miočić je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Miočić · Vidi više »

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Novi!!: Umljanović i Mir u Schönbrunnu · Vidi više »

Mirlović Polje

Mirlović Polje je selo u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Mirlović Polje · Vidi više »

Mladen II. Šubić Bribirski

Mladen/Mladin II.

Novi!!: Umljanović i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Umljanović i Mletačka Republika · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Umljanović i Mongoli · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Umljanović i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Morlaci

Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Umljanović i Morlaci · Vidi više »

Moseć

Moseć je planina u Zagori.

Novi!!: Umljanović i Moseć · Vidi više »

Moseć (Ružić)

Moseć je naselje u sastavu Općine Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Moseć (Ružić) · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Umljanović i Mostar · Vidi više »

Muć

Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Muć · Vidi više »

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS), muzejska ustanova smještena na predjelu Meja u Splitu.

Novi!!: Umljanović i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika · Vidi više »

Nahija

Nahija (arapski: ناحية, turski: nahiye) je bila upravna jedinica Osmanskog carstva, a danas postoji u Siriji, Jordanu i Iraku.

Novi!!: Umljanović i Nahija · Vidi više »

Naib

Naib, u osmanskom pravosudnom sustavu bio je kadijin (sudčev) zamjenik i pomoćnik.

Novi!!: Umljanović i Naib · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Umljanović i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodna nošnja

Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.

Novi!!: Umljanović i Narodna nošnja · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Umljanović i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Nečven

Nečven grad ili Nečven kula (lat. Nechwen), hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke.

Novi!!: Umljanović i Nečven · Vidi više »

Nelipac II. Nelipčić

Nelipac II.

Novi!!: Umljanović i Nelipac II. Nelipčić · Vidi više »

Nelipić

Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.

Novi!!: Umljanović i Nelipić · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Neretva · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Umljanović i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola IV. Frankapan

Nikola IV.

Novi!!: Umljanović i Nikola IV. Frankapan · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Novi!!: Umljanović i Nin · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Umljanović i Njemački jezik · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Umljanović i Novigrad · Vidi više »

Oštrulja

Oštrulj iz Bosne i Hercegovine Ženka Mužjak Oštrulja ili oštrulj (lat. Aulopyge huegelli) slatkovodna je riba iz porodice šarana (Cyprinidae).

Novi!!: Umljanović i Oštrulja · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Umljanović i Ožujak · Vidi više »

Obična čančara

Obična čančara (latinski: Testudo hermanni) vrsta je kornjače iz roda Testudo unutar porodice Testudinidae.

Novi!!: Umljanović i Obična čančara · Vidi više »

Obična gatalinka

Obične gatalinke (kreketuša; Hyla arborea) su vrsta iz porodice gatalinki i nalazimo u gotovo cijeloj Europi, osim Engleske, Irske i skandinavskih zemalja.

Novi!!: Umljanović i Obična gatalinka · Vidi više »

Oblasti u Kraljevini SHS

Podjela na oblasti u Kraljevini SHS Oblast je bila upravna jedinica u Kraljevini SHS.

Novi!!: Umljanović i Oblasti u Kraljevini SHS · Vidi više »

Obrovac

Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Obrovac · Vidi više »

Oklaj

Oklaj je naselje i središte Općine Promina, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Oklaj · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Omiš · Vidi više »

Opanci

Opanci Opanci su vrsta starinske seoske obuće.

Novi!!: Umljanović i Opanci · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Umljanović i Općina · Vidi više »

Opuzen

Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Opuzen · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Umljanović i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Umljanović i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Osmansko osvajanje Bosne

Osmansko osvajanje Bosne bio je stoljeće i pol dugi osvajački ratni proces.

Novi!!: Umljanović i Osmansko osvajanje Bosne · Vidi više »

Ostrogotsko Kraljevstvo

Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.

Novi!!: Umljanović i Ostrogotsko Kraljevstvo · Vidi više »

Ostrovica (Lišane Ostrovičke)

Ostrovica je naselje u općini Lišane Ostrovičke, u Zadarskoj županiji, Republika Hrvatska.

Novi!!: Umljanović i Ostrovica (Lišane Ostrovičke) · Vidi više »

Otavice

Otavice je malo naselje u Zagori.

Novi!!: Umljanović i Otavice · Vidi više »

Palež Dobora 1408.

Palež Dobora bitka je koja se 1408. godine odigrala u Doboru, u Usori.

Novi!!: Umljanović i Palež Dobora 1408. · Vidi više »

Palmeta

Palmeta (prema francuskoj riječi „palmette“ – palmin list) je naziv za lepezast ukrasni motiv koji se sastoji od stiliziranih listova palme.

Novi!!: Umljanović i Palmeta · Vidi više »

Panonci

Panonci (Panoni, lat. Pannonii) su stanovnici antičke provincije Panonije, nastanjeni s obiju strana rijeke Save.

Novi!!: Umljanović i Panonci · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Umljanović i Panonija · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Umljanović i Panonska nizina · Vidi više »

Parčić (Drniš)

Parčić je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Parčić (Drniš) · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Umljanović i Partizani · Vidi više »

Pavao II. Šubić Bribirski

Pavao II.

Novi!!: Umljanović i Pavao II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Peradarstvo

Uzgoj kokoši na otvorenom Peradarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem pernatih životinja s ciljem dobivanja mesa, perja i jaja.

Novi!!: Umljanović i Peradarstvo · Vidi više »

Petar Talovac

Petar Talovac, u izvorima i Perko (? – ?, 1453.), hrvatski velikaš iz obitelji Talovaca i ban Hrvatske i Dalmacije (1438. – 1453.). Bio je upravitelj Zagrebačke biskupije, a potom ban Hrvatske i Dalmacije.

Novi!!: Umljanović i Petar Talovac · Vidi više »

Petrovo polje

Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.

Novi!!: Umljanović i Petrovo polje · Vidi više »

Pilastar

Monzi Pilastar (engleski: pilaster od talijanskog: pilastro, francuski: pilastre, talijanski: parasta, pilastro ili lasena) je plitka vertikalna istaka na zidu, pretežito dekorativne funkcije, pa se zbog toga razlikuje od potpornja koji ima nosivu funkciju.

Novi!!: Umljanović i Pilastar · Vidi više »

Pjegava crvenkrpica

Pjegava crvenkrpica (ili šareni guž, mišarica, crvena krpa, crvenokrpica, črljenokrpica, črljenkrpa lat. Zamenis situla; sin Elaphe situla), europska zmija porodice guževa ili smukova (Colubridae), no pripadnost rodu je sporno.

Novi!!: Umljanović i Pjegava crvenkrpica · Vidi više »

Plavno

* Plavno (Knin), naselje kod Knina, gradsko naselje Knina.

Novi!!: Umljanović i Plavno · Vidi više »

Počitelj (Gospić)

Počitelj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Počitelj (Gospić) · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Novi!!: Umljanović i Požega · Vidi više »

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.

Novi!!: Umljanović i Požunski mir 1805. · Vidi više »

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Novi!!: Umljanović i Poglavnik · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Umljanović i Poljoprivreda · Vidi više »

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Novi!!: Umljanović i Pompej Veliki · Vidi više »

Potočna pastrva

Potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758.) vrsta ribe iz roda pastrva, koja se javlja, što nije priznato, u tri različite forme, tzv.

Novi!!: Umljanović i Potočna pastrva · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Umljanović i Prapovijest · Vidi više »

Predromanika

vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.

Novi!!: Umljanović i Predromanika · Vidi više »

Primorska banovina

Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Umljanović i Primorska banovina · Vidi više »

Promet Split

Promet Split d.o.o., splitska gradska tvrtka s djelatnošću organiziranja gradskog i prigradskog prometa, odnosno prijevoza putnika na području grada Splita i splitske aglomeracije.

Novi!!: Umljanović i Promet Split · Vidi više »

Promina

Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Umljanović i Promina · Vidi više »

Promina (općina)

Promina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Promina (općina) · Vidi više »

Promona

Planina Promina i zubati brežuljci pokraj Tepljuha koji pristaju Apijanovom opisu Promone Promona je bila ilirski i antički grad.

Novi!!: Umljanović i Promona · Vidi više »

Prugovo

Prugovo je naselje u općini Klis u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Prugovo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Umljanović i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Umljanović i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Pset

Županija Pset ili Pesenta predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.

Novi!!: Umljanović i Pset · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Umljanović i Ptice · Vidi više »

Ramljane (Muć)

Ramljane je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Ramljane (Muć) · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Umljanović i Rapalski ugovor · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Umljanović i Ravenna · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Umljanović i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Umljanović i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Umljanović i Rim · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Umljanović i Rimljani · Vidi više »

Rimska vojska

Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.

Novi!!: Umljanović i Rimska vojska · Vidi više »

Rimski građanski ratovi

Rimski građanski ratovi (grč. Ῥωμαϊκά; lat. Historia Romana) je djelo rimskog povjesničara Apijana, napisano do 165.

Novi!!: Umljanović i Rimski građanski ratovi · Vidi više »

Rimski vojni logor u Humcu

Ostatci logora u Humcu Rimski vojni logor u Humcu nalazio se na području današnjeg naselja Humac pokraj Ljubuškoga na lokalitetu Gračine.

Novi!!: Umljanović i Rimski vojni logor u Humcu · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Umljanović i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Ružić

Ružić je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Ružić · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Umljanović i Rudarstvo · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Novi!!: Umljanović i Salona · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Sava · Vidi više »

Savska banovina

Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.

Novi!!: Umljanović i Savska banovina · Vidi više »

Sekst Pompej

Sekst Pompej (Sextus Pompeius Magnus Pius, 67. pr. Kr. - 35. pr. Kr.) je bio rimski vojskovođa iz doba kraja Republike, poznat kao sin Pompeja i posljednji optimatski vođa koji je pružao organizirani otpor Cezaru i njegovim nasljednicima.

Novi!!: Umljanović i Sekst Pompej · Vidi više »

Serdar

Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.

Novi!!: Umljanović i Serdar · Vidi više »

Severina Vučković

Severina Vučković (Split, 21. travnja 1972.), hrvatska je pjevačica.

Novi!!: Umljanović i Severina Vučković · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Umljanović i Sile Osovine · Vidi više »

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

Novi!!: Umljanović i Sinj · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Umljanović i Sisavci · Vidi više »

Siverić

Siverić je naselje smješteno u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, 2 km sjeveroistočno od grada Drniša i u podnožju planine Promine.

Novi!!: Umljanović i Siverić · Vidi više »

Sivi sokol

Sivi sokol (lat. Falco peregrinus) je vrsta kozmopolitskog sokola koja u obrušavanju dostiže brzinu i do 350 km/h, što je čini najbržom životinjom na svijetu.

Novi!!: Umljanović i Sivi sokol · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Umljanović i Sivi vuk · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Skradin · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Umljanović i Slaveni · Vidi više »

Slivno (Šibenik)

Pogled na Slivno Slivno je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a upravno pripada Gradu Šibeniku.

Novi!!: Umljanović i Slivno (Šibenik) · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Umljanović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Umljanović i Split · Vidi više »

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Novi!!: Umljanović i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »

Srb

Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.

Novi!!: Umljanović i Srb · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Umljanović i Srbi · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Umljanović i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Umljanović i Sredozemna klima · Vidi više »

Starohrvatske županije

Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.

Novi!!: Umljanović i Starohrvatske županije · Vidi više »

Stjepan Dabiša

Stjepan Dabiša (1339. – Kraljeva Sutjeska, 8. rujna 1395.), bio je bosanski kralj od 1391.

Novi!!: Umljanović i Stjepan Dabiša · Vidi više »

Stjepan II. Kotromanić

Stjepan II.

Novi!!: Umljanović i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »

Stjepan Ostoja

Stjepan Ostoja (– 1418.), bosanski kralj u dva navrata od 1398.

Novi!!: Umljanović i Stjepan Ostoja · Vidi više »

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Novi!!: Umljanović i Stočarstvo · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Umljanović i Strabon · Vidi više »

Strmica

Strmica je selo u sjevernoj Dalmaciji, u blizini Knina.

Novi!!: Umljanović i Strmica · Vidi više »

Suri orao

Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.

Novi!!: Umljanović i Suri orao · Vidi više »

Svilaja

Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav.

Novi!!: Umljanović i Svilaja · Vidi više »

Tabula Peutingeriana

Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13.

Novi!!: Umljanović i Tabula Peutingeriana · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Umljanović i Talijani · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Umljanović i Talijanski jezik · Vidi više »

Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)

Talijansko bojište bilo je bojište na kojem su se u Prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska s jedne strane, te Italija i Francuska s druge strane.

Novi!!: Umljanović i Talijansko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »

Tepljuh

Tepljuh je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Tepljuh · Vidi više »

Testimos

Testimos (starogrčki: Τέστιμος) je bio delmatski vojskovođa za vrijeme Oktavijanovog pohoda na Delmate (34. – 33. pr. Kr.).

Novi!!: Umljanović i Testimos · Vidi više »

Tilurij

Ostaci Tilurija Legijski logor Tilurij (Tilurium) bio je smješten na jednom povišenom platou desne obale rijeke Cetine (Hippus flumen).

Novi!!: Umljanović i Tilurij · Vidi više »

Trbounje

Trbounje je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Trbounje · Vidi više »

Tribun

Tribun (lat. Tribunus) bio je naziv za nekoliko različitih magistrata te vojnih dužnosnika u Rimskoj Republici i Rimskom Carstvu.

Novi!!: Umljanović i Tribun · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Trogir · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Umljanović i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Umljanović i Turci · Vidi više »

Turski klen

Turski klen (latinski: Telestes turskyi) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Umljanović i Turski klen · Vidi više »

Tvrtko I. Kotromanić

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.

Novi!!: Umljanović i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »

Unešić

access-date.

Novi!!: Umljanović i Unešić · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Umljanović i Ustaše · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Umljanović i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Umljanović i Vapnenac · Vidi više »

Velika župa Bribir

Upravna podjela NDH Velika župa Bribir bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Umljanović i Velika župa Bribir · Vidi više »

Velika župa Bribir-Sidraga

Upravna podjela NDH Velika župa Bribir-Sidraga bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Umljanović i Velika župa Bribir-Sidraga · Vidi više »

Veliki potkovnjak

Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) je europski šišmiš iz porodice potkovnjaka.

Novi!!: Umljanović i Veliki potkovnjak · Vidi više »

Velušić

Velušić je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Velušić · Vidi više »

Via Gabiniana

Via Gabiniana bila je starorimska cesta.

Novi!!: Umljanović i Via Gabiniana · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Novi!!: Umljanović i Vidovdanski ustav · Vidi više »

Vilajet Hrvati

Vilajet Hrvati, osmanska upravna jedinica na području današnje Republike Hrvatske.

Novi!!: Umljanović i Vilajet Hrvati · Vidi više »

Vincenzo Dandolo

Vincenzo (Visko, Vicko) Dandolo (Venecija, Italija, 1758. – Varese, Italija, 12. prosinca 1819.), talijanski ljekarnik, civilni upravitelj Dalmacije (generalni providur) za vrijeme francuske uprave.

Novi!!: Umljanović i Vincenzo Dandolo · Vidi više »

Visoka (Unešić)

Visoka je naselje u sastavu Općine Unešić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Umljanović i Visoka (Unešić) · Vidi više »

Visovac

Franjevačka crkva i samostan na Visovcu Visovac je otok u istoimenom jezeru na području nacionalnog parka Krka, spada pod župu Dubravice.

Novi!!: Umljanović i Visovac · Vidi više »

Vitorog

Vitorog je planina u Bosni i Hercegovini koja se nalazi u sklopu dinarskog planinskog sustava.

Novi!!: Umljanović i Vitorog · Vidi više »

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku glasilo je Arheološkoga muzeja u Splitu.

Novi!!: Umljanović i Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku · Vidi više »

Vladislava Kurjaković

Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i Vjekoslava (?, oko 1303. – ?, iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog.

Novi!!: Umljanović i Vladislava Kurjaković · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Umljanović i Vlasi · Vidi više »

Voćarstvo

Rasadnik Rasadnik jabuka Voćarstvo je grana poljoprivrede, koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća.

Novi!!: Umljanović i Voćarstvo · Vidi više »

Vodozemci

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.

Novi!!: Umljanović i Vodozemci · Vidi više »

Vran

Vran je planina u BiH, visine 2074 m/nv.

Novi!!: Umljanović i Vran · Vidi više »

Vrana (Pakoštane)

Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.

Novi!!: Umljanović i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »

Vranjic

Vranjic je poluotok i istoimeno naselje u sastavu grada Solina, smješteno sjeverno od Splitskog poluotoka, pokraj ušća rijeke Jadro.

Novi!!: Umljanović i Vranjic · Vidi više »

Vrlika

Vrlika je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Umljanović i Vrlika · Vidi više »

Vrtni puh

Vrt puh (Eliomys quercinus) je glodavac u porodici gliridae.

Novi!!: Umljanović i Vrtni puh · Vidi više »

Vuk Mandušić

Vuk Mandušić (Rupe, ? – Zečevo kod Kistanja, 31. srpnja 1648.), bio je hrvatski protuosmanski ratnik.

Novi!!: Umljanović i Vuk Mandušić · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Umljanović i Zadar · Vidi više »

Zagora

krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.

Novi!!: Umljanović i Zagora · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Umljanović i Zagreb · Vidi više »

Zajednica općina

Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.

Novi!!: Umljanović i Zajednica općina · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Novi!!: Umljanović i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

Zelovo

Hrvatska.

Novi!!: Umljanović i Zelovo · Vidi više »

Zemljopisac Ravenjanin

Zemljopisac Ravenjanin ili Anonim Ravenjanin (lat. Anonymus Ravennas, Geographus Ravennas) je bio nepoznati zemljopisac iz Ravenne.

Novi!!: Umljanović i Zemljopisac Ravenjanin · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Umljanović i Zlato · Vidi više »

Zmijar

Zmijar (latinski: Circaetus gallicus) ptica je grabljivica, srednje veličine, iz obitelji jastrebova.

Novi!!: Umljanović i Zmijar · Vidi više »

Zvonigrad (Knin)

Zvonigrad je nekoć bila starohrvatska kraljevska utvrda koju je podigao hrvatski kralj Dmitar Zvonimir.

Novi!!: Umljanović i Zvonigrad (Knin) · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Umljanović i 1. kolovoza · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Umljanović i 1. srpnja · Vidi više »

1. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1. stoljeće · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Umljanović i 1. studenoga · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: Umljanović i 10. kolovoza · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Umljanović i 10. prosinca · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 10. stoljeće · Vidi više »

1040.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1040. · Vidi više »

114. brigada HV

114.

Novi!!: Umljanović i 114. brigada HV · Vidi više »

1185.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1185. · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: Umljanović i 12. lipnja · Vidi više »

1242.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1242. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 13. stoljeće · Vidi više »

1322.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1322. · Vidi više »

1323.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1323. · Vidi više »

1324.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1324. · Vidi više »

1326.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1326. · Vidi više »

1344.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1344. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1345. · Vidi više »

1379.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1379. · Vidi više »

1385.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1385. · Vidi više »

1388.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1388. · Vidi više »

1390.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1390. · Vidi više »

1391.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1391. · Vidi više »

1393.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1393. · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Umljanović i 14. listopada · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 14. stoljeće · Vidi više »

1403.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1403. · Vidi više »

1408.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1408. · Vidi više »

1409.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1409. · Vidi više »

1415.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1415. · Vidi više »

1434.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1434. · Vidi više »

1435.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1435. · Vidi više »

1436.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1436. · Vidi više »

1437.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1437. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 15. stoljeće · Vidi više »

1522.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1522. · Vidi više »

1528.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1528. · Vidi više »

1530.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1530. · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1537. · Vidi više »

1540.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1540. · Vidi više »

1542.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1542. · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1550. · Vidi više »

1574.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1574. · Vidi više »

1585.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1585. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1604. · Vidi više »

1620.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1620. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Umljanović i 1645. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1648. · Vidi više »

1660.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1660. · Vidi više »

1665.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1665. · Vidi više »

1666.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1666. · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1669. · Vidi više »

1676.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1676. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1683. · Vidi više »

1686.

1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.

Novi!!: Umljanović i 1686. · Vidi više »

1690.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1690. · Vidi više »

1691.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1691. · Vidi više »

1694.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1694. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 17. stoljeće · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1709. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1714. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1715. · Vidi više »

1717.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1717. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1718. · Vidi više »

1719.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1719. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1764. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1778. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1789. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1798. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 18. stoljeće · Vidi više »

18. veljače

18.

Novi!!: Umljanović i 18. veljače · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1806. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1810. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1815. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1816. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1821. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1822. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1823. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1832. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1836. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1841. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1850. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1857. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1868. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1870. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1871. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1878. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1879. · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1884. · Vidi više »

19. srpnja

19.

Novi!!: Umljanović i 19. srpnja · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 19. stoljeće · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Umljanović i 19. svibnja · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1903. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1904. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1911. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Umljanović i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1915. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1918. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1922. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1929. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Umljanović i 1934. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Umljanović i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1945. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1952. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1957. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Umljanović i 1962. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1970. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Umljanović i 1974. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1981. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1986. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Umljanović i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 1993. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Umljanović i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Umljanović i 1998. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 2. stoljeće · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Umljanović i 20. srpnja · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 20. stoljeće · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Umljanović i 2002. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Umljanović i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Umljanović i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 2011. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Umljanović i 2015. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Umljanović i 2019. · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Umljanović i 21. ožujka · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: Umljanović i 22. veljače · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: Umljanović i 23. siječnja · Vidi više »

24.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 24. · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Umljanović i 25. srpnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Umljanović i 26. lipnja · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Umljanović i 27. lipnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Umljanović i 28. lipnja · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: Umljanović i 29. lipnja · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Umljanović i 29. listopada · Vidi više »

29. prosinca

29.

Novi!!: Umljanović i 29. prosinca · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Umljanović i 29. siječnja · Vidi više »

29. srpnja

29.

Novi!!: Umljanović i 29. srpnja · Vidi više »

3. siječnja

3.

Novi!!: Umljanović i 3. siječnja · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 3. stoljeće · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Umljanović i 30. listopada · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Umljanović i 31. prosinca · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: Umljanović i 31. siječnja · Vidi više »

33. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 33. pr. Kr. · Vidi više »

34. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 34. pr. Kr. · Vidi više »

36. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 36. pr. Kr. · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Umljanović i 4. svibnja · Vidi više »

47. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 47. pr. Kr. · Vidi više »

48. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 48. pr. Kr. · Vidi više »

533.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 533. · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Umljanović i 6. rujna · Vidi više »

63. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 63. pr. Kr. · Vidi više »

64. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 64. pr. Kr. · Vidi više »

7. lipnja

7.

Novi!!: Umljanović i 7. lipnja · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Umljanović i 8. rujna · Vidi više »

8. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Umljanović i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Umljanovići.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni