Brže od pregledniku!
23 odnosi: Dmitar Zvonimir, Drašković, Glagoljica, Historia Salonitana, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski vladari, Karin, Karinjani, Karlo I. Robert, Klaudija (hrvatska kraljevna), Koloman, Krasopis, Ludovik I. Anžuvinac, Oršići, Oslikani rukopisi, Pacta conventa, Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Pop Martinac, Toma Arhiđakon, 1322., 1360., 15. stoljeće.
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Lapčani i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Lapčani i Drašković · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Lapčani i Glagoljica · Vidi više »
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Novi!!: Lapčani i Historia Salonitana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lapčani i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Lapčani i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Lapčani i Hrvatski vladari · Vidi više »
Karin
* Donji Karin – naselje u sustavu grada Benkovca, u zadarskom zaleđu, na obali zaljeva Karinskog mora.
Novi!!: Lapčani i Karin · Vidi više »
Karinjani
Grb roda Karinjana Karinjani (de genere Carinorum, de genere Charin, de genere Chorin, de genere Quirinorum, de Quirino, generacio Karinorum, generatio Quirinich, generatio nobilium Karinani) su staro hrvatsko pleme, odvjetak plemena Lapčana.
Novi!!: Lapčani i Karinjani · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Lapčani i Karlo I. Robert · Vidi više »
Klaudija (hrvatska kraljevna)
Klaudija (?, sredina 11. stoljeća – ?, kraj 11. st. ili početak 12. stoljeća), hrvatska kraljevna; kćer hrvatskoga kralja Zvonimira († 1089.) i Jelene Lijepe († o. 1091.), kraljevne iz mađarske vladarske dinastije Arpadovića.
Novi!!: Lapčani i Klaudija (hrvatska kraljevna) · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Lapčani i Koloman · Vidi više »
Krasopis
Kaligrafija (grčki: καλλιγραφία / kalligrafia; κάλλος / kallos.
Novi!!: Lapčani i Krasopis · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Lapčani i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Oršići
Dvorac Oršić, Gornja Stubica (18. st.) Oršići Slavetićki, hrvatska plemićka obitelj, prema predaji podrijetlom iz starih hrvatskih rodova Lapčana i Karinjana.
Novi!!: Lapčani i Oršići · Vidi više »
Oslikani rukopisi
minijatura ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', pergament na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, Manchester. Oslikani rukopisi su rukopisi urešeni zlatom izrađenim ornamentima, inicijalima, minijaturama i vinjetama.
Novi!!: Lapčani i Oslikani rukopisi · Vidi više »
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Novi!!: Lapčani i Pacta conventa · Vidi više »
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.
Novi!!: Lapčani i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »
Pop Martinac
Stranica ''Drugoga novljanskoga brevijara'', Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Pop Martinac, bio je hrvatski glagoljaški pisar, kaligraf i iluminator iz 15. stoljeća.
Novi!!: Lapčani i Pop Martinac · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Lapčani i Toma Arhiđakon · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Lapčani i 1322. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Lapčani i 1360. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Lapčani i 15. stoljeće · Vidi više »
