Brže od pregledniku!
118 odnosi: Antunovac (Lipik), Arheologija, Arteški bunar, Austro-Ugarska, Šeovica, Šikloš, Baden-Baden, Banova Jaruga, Beč, Bitka za Vukovar, Bjelanovac, Brekinska, Brezine, Brezine (Lipik), Budimpešta, Bujavica, Bukovčani, Dobrovac, Domovinski rat, Donji Čaglić, Drugi svjetski rat, Drvena kapela sv. Andrije u Brezinama, Električna energija, Ergela, Ergela Lipik, Filipovac, Fluor, Franjo Emanuel Hoško, Franjo Trenk, Gaj (Lipik), Gornji Čaglić, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Išijas, Ivan Kapistran, Jadranka Kosor, Jagma, Japaga, Jod, Kalcij, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlovy Vary, Klisa (Lipik), Korita (Lipik), Kovačevac (Lipik), Kraljevina Jugoslavija, Kronologija starog Rima, Kuglački klub Lipik 1974, Kukunjevac, Kursalon u Lipiku, ..., Lipički perivoj, Lipicanac, Livađani, Lov, Marino Selo, Mars, Matija Korvin, Minerali, Mineralna voda, Močvara, Naiva, Narodna nošnja, Natrij, Neurologija, Nikola Šubić Zrinski, NK Lipik, Operacija Orada, Ortopedija, Osmansko Carstvo, Pakra, Pakrac, Papuk, Požeško-slavonska županija, Požega, Poljana (Lipik), Projektil, Prvi svjetski rat, Psunj, Ribnjaci, Ribolov, Skenderovci (Lipik), Srednji vijek, Streetball Lipik, Strižičevac, Subocka, Turizam, Vinkovačke jeseni, Vukovar, Wandelbahn u Lipiku, 1517., 1671., 1691., 1728., 1736., 1743., 1760., 1777., 1782., 1861., 1867., 1870., 1872., 1886., 1890., 1893., 1920., 1938., 1941., 1945., 1946., 1971., 1976., 1991., 1998., 2002., 2004., 23. veljače, 6. prosinca. Proširite indeks (68 više) »
Antunovac (Lipik)
Antunovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Antunovac (Lipik) · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Lipik i Arheologija · Vidi više »
Arteški bunar
Italiji. Shematski prikaz arteškog bunara. Arteški bunar (po francuskoj grofoviji Artois) je mjesto gdje podzemna voda, koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu.
Novi!!: Lipik i Arteški bunar · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Lipik i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šeovica
Šeovica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Šeovica · Vidi više »
Šikloš
Šikloš (mađ. Siklós, srp. Шиклош) je grad u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Lipik i Šikloš · Vidi više »
Baden-Baden
Baden-Baden grad je od 55 449 žitelja u jugozapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Baden-Württemberg.
Novi!!: Lipik i Baden-Baden · Vidi više »
Banova Jaruga
Banova Jaruga je naselje u Sisačko-moslavačkoj županiji, smješteno 12 km od grada Kutine.
Novi!!: Lipik i Banova Jaruga · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Lipik i Beč · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Lipik i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Bjelanovac
Bjelanovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Bjelanovac · Vidi više »
Brekinska
Brekinska je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Brekinska · Vidi više »
Brezine
Hrvatska.
Novi!!: Lipik i Brezine · Vidi više »
Brezine (Lipik)
250px Drvena kapela sv. Andrije Školaska zgrada Škola i stan Brezine su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Brezine (Lipik) · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Lipik i Budimpešta · Vidi više »
Bujavica
Bujavica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Bujavica · Vidi više »
Bukovčani
Bukovčani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Bukovčani · Vidi više »
Dobrovac
Dobrovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Dobrovac · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Lipik i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Čaglić
Donji Čaglić je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Donji Čaglić · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lipik i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvena kapela sv. Andrije u Brezinama
Drvena kapela 1998. god. Unutrašnjost kapele sv. Andrije 2012. Kapela sv. Andrije 1992.god.
Novi!!: Lipik i Drvena kapela sv. Andrije u Brezinama · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Lipik i Električna energija · Vidi više »
Ergela
Ergela (hergela) je stočarsko gospodarstvo na kojem se uzgajaju visokokvalitetni konji.
Novi!!: Lipik i Ergela · Vidi više »
Ergela Lipik
Grof Izidor Janković utemeljio je 1843. prvu ergelu u Lipiku Lipicanci iz lipičke ergele Konji na prostranstvu ergele Pogled na zgrade lipičke ergele Ergela „Lipik“ je državno konjogojsko gospodarstvo u Hrvatskoj, koje je imalo značajnu ulogu u razvoju konjogojstva, a posebno u uzgoju lipicanaca.
Novi!!: Lipik i Ergela Lipik · Vidi više »
Filipovac
Filipovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Filipovac · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Lipik i Fluor · Vidi više »
Franjo Emanuel Hoško
Franjo Emanuel Hoško (Pakrački Antunovac, 25. ožujka 1940. − Rijeka, 1. siječnja 2019.), hrvatski je katolički svećenik iz reda franjevaca.
Novi!!: Lipik i Franjo Emanuel Hoško · Vidi više »
Franjo Trenk
Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.
Novi!!: Lipik i Franjo Trenk · Vidi više »
Gaj (Lipik)
Gaj su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Gaj (Lipik) · Vidi više »
Gornji Čaglić
Gornji Čaglić je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Gornji Čaglić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lipik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Lipik i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Išijas
Išijas (ishijalgija) je pojam koji opisuje bolno stanje koje nastaje zbog pritiska na korijen velikog živca koji izlazi iz kralježnične moždine – nervus ischiadicus.
Novi!!: Lipik i Išijas · Vidi više »
Ivan Kapistran
Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Lipik i Ivan Kapistran · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Lipik i Jadranka Kosor · Vidi više »
Jagma
Jagma je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Jagma · Vidi više »
Japaga
Japaga je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Japaga · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Lipik i Jod · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Lipik i Kalcij · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Lipik i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlovy Vary
Karlovy Vary (njem. Karlsbad) je lječilišni grad na zapadu Češke, središte istoimenog okresa i češke pokrajine Karlovarski kraj.
Novi!!: Lipik i Karlovy Vary · Vidi više »
Klisa (Lipik)
Klisa je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Klisa (Lipik) · Vidi više »
Korita (Lipik)
Korita su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Korita (Lipik) · Vidi više »
Kovačevac (Lipik)
Kovačevac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Kovačevac (Lipik) · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Lipik i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Lipik i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Kuglački klub Lipik 1974
Kuglački klub "Lipik 1974" (K.K. "Lipik 1974"; KK Lipik 1974; Lipik 1974) je muški kuglački klub iz Lipika, Požeško-slavonska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Lipik i Kuglački klub Lipik 1974 · Vidi više »
Kukunjevac
Kukunjevac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Kukunjevac · Vidi više »
Kursalon u Lipiku
Zgrada Kursalona najveća je građevina u Lipiku i jedna od prepoznatljivosti ovog turističkog mjesta.
Novi!!: Lipik i Kursalon u Lipiku · Vidi više »
Lipički perivoj
Gradski perivoj u Lipiku smatra se u stručnim krugovima jednim od najljepših u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lipik i Lipički perivoj · Vidi više »
Lipicanac
Lipicanac je pripadnik svjetski poznate pasmine konja.
Novi!!: Lipik i Lipicanac · Vidi više »
Livađani
Livađani su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Livađani · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Lipik i Lov · Vidi više »
Marino Selo
Marino Selo je mjesto u zapadnoj Slavoniji, u sastavu Grada Lipika (Požeško-slavonska županija).
Novi!!: Lipik i Marino Selo · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Lipik i Mars · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Lipik i Matija Korvin · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Lipik i Minerali · Vidi više »
Mineralna voda
Mineralna voda Mineralna voda je voda iz mineralnih izvora.
Novi!!: Lipik i Mineralna voda · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Lipik i Močvara · Vidi više »
Naiva
Trgu bana Jelačića oslikano u maniri naive. Oslikali su ga slikari naivci članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge "Molvarski likovni krug" i Likovne sekcije "Podravka 72".http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option.
Novi!!: Lipik i Naiva · Vidi više »
Narodna nošnja
Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.
Novi!!: Lipik i Narodna nošnja · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Lipik i Natrij · Vidi više »
Neurologija
epilepsiju. Neurologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti živčanog sustava.
Novi!!: Lipik i Neurologija · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Lipik i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
NK Lipik
NK Lipik 1925 je nogometni klub iz Lipika.
Novi!!: Lipik i NK Lipik · Vidi više »
Operacija Orada
Operacija Orada (5. – 6. prosinca 1991.) je akcija hrvatske vojske kojom je oslobođen grad Lipik, tada mjesto u općini Pakrac, što ga čini prvim oslobođenim gradom u Domovinskom ratu i jedinim do "Oluje".
Novi!!: Lipik i Operacija Orada · Vidi više »
Ortopedija
Ortopedija (fra. orthopédie) ili ortopedska kirurgija je grana kirurgije koja se bavi bolestima i liječenjem mišićno-koštanog sustava.
Novi!!: Lipik i Ortopedija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Lipik i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakra
Pakra je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Novi!!: Lipik i Pakra · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Lipik i Pakrac · Vidi više »
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Novi!!: Lipik i Papuk · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Lipik i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Lipik i Požega · Vidi više »
Poljana (Lipik)
Poljana je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Poljana (Lipik) · Vidi više »
Projektil
XM982 Excalibur vođeni projektil Projektil je fizičko tijelo, naprava ili složeno sredstvo koje gađa neki cilj.
Novi!!: Lipik i Projektil · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Lipik i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Psunj
Psunj je planina u jugozapadnom području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lipik i Psunj · Vidi više »
Ribnjaci
Ribnjaci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Ribnjaci · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Lipik i Ribolov · Vidi više »
Skenderovci (Lipik)
Skenderovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Skenderovci (Lipik) · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Lipik i Srednji vijek · Vidi više »
Streetball Lipik
Međunarodni turnir u uličnoj košarci u Lipiku organiziran je pod nazivom Streetball Lipik (stilizirano STREETBALLipik), odnosno Lipik 3x3 Challenger kada je postao dio FIBA 3x3 World Tour-a.
Novi!!: Lipik i Streetball Lipik · Vidi više »
Strižičevac
Strižičevac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Strižičevac · Vidi više »
Subocka
Subocka je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Lipika.
Novi!!: Lipik i Subocka · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Lipik i Turizam · Vidi više »
Vinkovačke jeseni
Vinkovačke jeseni Vinkovačke jeseni, tradicijski su godišnji hrvatski folklorni festival u Vinkovcima s međunarodnim sudjelovanjem, najveća europska manifestacija tradicijske kulture.
Novi!!: Lipik i Vinkovačke jeseni · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Lipik i Vukovar · Vidi više »
Wandelbahn u Lipiku
Lipički Wandelbahn je natkriveno šetalište u Lipiku.
Novi!!: Lipik i Wandelbahn u Lipiku · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1517. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1671. · Vidi više »
1691.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1691. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1728. · Vidi više »
1736.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1736. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1743. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1760. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1777. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1782. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1872. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1886. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1890. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1893. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1920. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Lipik i 1946. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1971. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1976. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Lipik i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Lipik i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Lipik i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Lipik i 2004. · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Lipik i 23. veljače · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Lipik i 6. prosinca · Vidi više »
