Brže od pregledniku!
129 odnosi: Adolf Butenandt, Adolf von Baeyer, Ahmed H. Zewail, Akira Suzuki, Alfred Nobel, Alfred Werner, Alkaloidi, Amonijak, Artturi Ilmari Virtanen, Atom, Atomska masa, Aziz Sancar, Švedski jezik, Žučne kiseline, Biljke, Biokemija, Bjelančevine, Bor (element), Carl Bosch, Datiranje ugljikom-14, Deoksiribonukleinska kiselina, Deuterij, Dorothy Hodgkin, Eduard Buchner, Elektroforeza, Elektron, Enzim, Ernest Rutherford, Fluor, Fosfor, Francis William Aston, Frédéric Joliot-Curie, Frederick Sanger, Frederick Soddy, Friedrich Bergius, Fritz Haber, George Hevesy, Glenn Seaborg, Harold Clayton Urey, Heinrich Otto Wieland, Henri Moissan, Henry Taube, Hermann Emil Fischer, Inzulin, Ion, Irène Joliot-Curie, Irving Langmuir, Izotop, Jacobus Henricus van 't Hoff, Jaroslav Heyrovský, ..., Karl Barry Sharpless, Karotenoidi, Kary Mullis, Kataliza, Kemija, Kemijska ravnoteža, Kemijska reakcija, Kemijska veza, Kemijski element, Kenichi Fukui, Klorofil, Koenzim, Koloidni sustav, Lavoslav Ružička, Linus Pauling, Makromolekula, Manfred Eigen, Maria Skłodowska-Curie, Mario J. Molina, Molekula, Nizozemska, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nuklearna fisija, Nukleinske kiseline, Nukleotidi, Oksidacija, Organska kemija, Osmotski tlak, Otopine, Otto Hahn, Otto Wallach, Paul Karrer, Paul Modrich, Paul Sabatier, Peter Debye, Plin, Polonij, Popravak DNK, Prehrana, Purin, Računalo, Radij, Radioaktivnost, Rendgenske zrake, Ribonukleinska kiselina, Ribosomi, Richard Kuhn, Robert Mulliken, Sir (naslov), Stanica, Stereokemija, Stockholm, Struktura, Svante August Arrhenius, Termodinamika, Tomas Lindahl, Transuranijski elementi, Ubikvitin, Ugljikov(IV) oksid, Ugljikovodici, Victor Grignard, Virusi, Vitamin A, Vitamin B2, Vitamin C, Vitamini, Vladimir Prelog, Vrenje, Walter Norman Haworth, Walther Hermann Nernst, Wilhelm Ostwald, Willard Libby, William Ramsay, Zrak, 10. prosinca. Proširite indeks (79 više) »
Adolf Butenandt
Adolf Friedrich Johann Butenandt (Bremerhaven, 24. ožujka 1904. – München, 18. siječnja 1995.), njemački kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Adolf Butenandt · Vidi više »
Adolf von Baeyer
'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Adolf von Baeyer · Vidi više »
Ahmed H. Zewail
Ahmed H. Zewail (arapski أحمد حسن زويل) Damanhur, 26. veljače 1946.) je egipatsko - američki kemičar. Dobiitnik je Nobelove nagrada za kemiju 1999. Za svoj rad u istraživanju femtokemije. Profesor je fizike i kemije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology). Na ovom sveučilištu radi od 1976. Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko femto sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih laserskih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ahmed H. Zewail · Vidi više »
Akira Suzuki
Akira Suzuki 2010. Akira Suzuki (jap. 鈴木 章,* 12. rujna 1930. u Mukawi, Japan) je japanski kemičar, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju u 2010.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Akira Suzuki · Vidi više »
Alfred Nobel
Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Alfred Nobel · Vidi više »
Alfred Werner
'''Alfred Werner''' Alfred Werner (Mülhausen, 12. prosinca 1866. – Zürich, 15. studenog 1919.), švicarski kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Alfred Werner · Vidi više »
Alkaloidi
kositrenici. Alkaloidi su prirodni spojevi s dušikom lužnatih svojstava koji imaju izraziti farmakološki učinak (“spojevi jakog djelovanja”).
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Alkaloidi · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Amonijak · Vidi više »
Artturi Ilmari Virtanen
Artturi Ilmari Virtanen (15. siječnja 1895. – 11. studenoga 1973.) finski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1945.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Artturi Ilmari Virtanen · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Atom · Vidi više »
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Atomska masa · Vidi više »
Aziz Sancar
Aziz Sancar, (Savur, provincija Mardin, Turska, 8. rujna 1946.), je tursko-američki znanstvenik.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Aziz Sancar · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Švedski jezik · Vidi više »
Žučne kiseline
Žučne kiseline su steroidi s 24 C-atoma.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Žučne kiseline · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Biljke · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Biokemija · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Bjelančevine · Vidi više »
Bor (element)
Bor je ime dobio po arapskoj riječi buraq ili perzijskoj riječi burah, koje označavaju mineral boraks.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Bor (element) · Vidi više »
Carl Bosch
Carl Bosch (Köln, 27. kolovoza 1874. – Heidelberg, 26. travnja 1940. bio je njemački kemičar i inženjer. Godine 1931. primio je Nobelovu nagradu za kemiju zajedno s Friedrichom Bergiusom za uvođenje upotrebe visokog tlaka u kemiji. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i Sveučilištu u Leipzigu od 1892. do 1898. godine, kada je postigao doktorat iz područja organske kemije. Godine 1899. počeo je raditi za BASF. U godinama od 1908. do 1913. razvijao je i usavršavao, zajedno s Fritzom Haberom - Haber-Boschov postupak umjetne nitrogenske fikascije kojim se u kemijskoj industriji dobiva amonijak, patentiran 1910. godine. Nakon Prvog svjetskog rata proučavao je sintetički benzin i sintezu metanola upotrebom visokih tlakova. Godine 1925. Bosch je bio jedan od osnivača IG Farbena, jedne od tada najvećih tvrtki iz područja kemije, koja je postala glavni financijer Adolfa Hitlera i nacističkog režima, a koja je zbog monopola imala ogromne prihode. Od 1935. bio je predsjednik upravnog odbora. IG Farben je nakon propasti nacista raspušten i od njega je nastalo mnogo velikih njemačkih tvrtki: AGFA, BASF, Bayer te francuski Sanofi. Carl Bosch uzalud je pokušao braniti i podržavati svoje kolege Židove, posebno Fritza Habera, koji je izgubio akademske titule te bio protjeran 1933. godine. Zbog depresije političkim stanjem i usponom nacista te alkoholizma, Carl Bosch je 1939. godine pokušao samoubojstvo. Umro je godinu kasnije prirodnom smrću. Također je bio amaterski astronom, a asteroid 7414 Bosch imenovan je u njegovu čast.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Carl Bosch · Vidi više »
Datiranje ugljikom-14
Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Datiranje ugljikom-14 · Vidi više »
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Deuterij · Vidi više »
Dorothy Hodgkin
Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin (Kairo, Egipat, 12. svibnja 1910. – Ilmington, Engleska, 29. srpnja 1994.) - engleska biokemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1964. godine za određivanje strukture penicilina i vitamina B12.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Dorothy Hodgkin · Vidi više »
Eduard Buchner
'''Eduard Buchner''' Eduard Buchner (München, 20. svibnja 1860. – Focşani, Rumunjska, 13. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. za istraživanje fermentacije.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Eduard Buchner · Vidi više »
Elektroforeza
Skica elektroforeze. Elektroforeza na ploči gela. Elektroforeza je kretanje električki nabijenih čestica u otopini pod djelovanjem električnoga polja.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Elektroforeza · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Elektron · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Enzim · Vidi više »
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ernest Rutherford · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Fluor · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Fosfor · Vidi više »
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Francis William Aston · Vidi više »
Frédéric Joliot-Curie
Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Frédéric Joliot-Curie · Vidi više »
Frederick Sanger
Frederick Sanger (Rendcomb, 13. kolovoza 1918. — Cambridge, 19. studenoga 2013.) je britanski biokemičar, dobitnik dviju Nobelovih nagrada za kemiju.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Frederick Sanger · Vidi više »
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Frederick Soddy · Vidi više »
Friedrich Bergius
Friedrich Karl Rudolf Bergius (Wroclaw, 11. listopada 1884. – Buenos Aires, 30. ožujka 1949.) bio je njemački kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Friedrich Bergius · Vidi više »
Fritz Haber
'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Fritz Haber · Vidi više »
George Hevesy
Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i George Hevesy · Vidi više »
Glenn Seaborg
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Glenn Seaborg · Vidi više »
Harold Clayton Urey
Harold Clayton Urey (Walkerton, 29. travnja 1893. – La Jolla, 5. siječnja 1981.) je bio američki kemičar, čiji je rad na izotopima doveo do otkrića deuterija.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Harold Clayton Urey · Vidi više »
Heinrich Otto Wieland
Heinrich Otto Wieland (Pforzheim, 4. lipnja 1877. – Starnberg, 5. kolovoza 1957.) - njemački kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Heinrich Otto Wieland · Vidi više »
Henri Moissan
'''Henri Moissan''' Ferdinand Frederic Henri Moissan (Pariz, 28. rujna 1852. – Pariz, 20. veljače 1907.), francuski kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Henri Moissan · Vidi više »
Henry Taube
Henry Taube (Neudorf, 30. studenog 1915. - Palo Alto, 16. studenog 2005.), kanadski znanstvenik.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Henry Taube · Vidi više »
Hermann Emil Fischer
'''Hermann Emil Fischer''' Hermann Emil Fischer (Euskirchen, 9. listopada 1852. – Berlin, 15. srpnja 1919.), njemački biokemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Hermann Emil Fischer · Vidi više »
Inzulin
Model šest molekula inzulina spojenih u heksamer Inzulin je hormon koji luči žlijezda gušterača (pankreas), a služi za regulaciju šećera u krvi, te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Inzulin · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ion · Vidi više »
Irène Joliot-Curie
Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Irène Joliot-Curie · Vidi više »
Irving Langmuir
Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Irving Langmuir · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Izotop · Vidi više »
Jacobus Henricus van 't Hoff
Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Jacobus Henricus van 't Hoff · Vidi više »
Jaroslav Heyrovský
Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Jaroslav Heyrovský · Vidi više »
Karl Barry Sharpless
Karl Barry Sharpless Karl Barry Sharpless je američki kemičar poznat po svom radu na stereoselektivnim reakcijama.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Karl Barry Sharpless · Vidi više »
Karotenoidi
životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Karotenoidi · Vidi više »
Kary Mullis
Kary Banks Mullis (28. prosinca 1944.) američki je dobitnik Nobelove nagrade i biokemičar, autor i predavač.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kary Mullis · Vidi više »
Kataliza
* kataliza (glosematika).
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kataliza · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kemija · Vidi više »
Kemijska ravnoteža
Kemijska ravnoteža između kromata i dikromata. Dodavanjem NaOH, ravnoteža se pomiče u desno, a otopina postaje žuta. Kemijska ravnoteža je stanje u reakcijskom sustavu, pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne mijenjaju tijekom vremena.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kemijska ravnoteža · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kemijska reakcija · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kemijska veza · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kemijski element · Vidi više »
Kenichi Fukui
Ken’ichi Fukui (jap., Fukui Ken’ichi; Nara 4. listopada 1918. - Kyoto 9. siječnja 1998.) bio je japanski kemičar, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Kenichi Fukui · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Klorofil · Vidi više »
Koenzim
Koenzimi su male organske čestice neproteinskog porijekla.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Koenzim · Vidi više »
Koloidni sustav
Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Koloidni sustav · Vidi više »
Lavoslav Ružička
Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Lavoslav Ružička · Vidi više »
Linus Pauling
Linus Carl Pauling (Portland, 28. veljače 1901. – Big Sur, 19. kolovoza 1994.)Nobelova nagrada:, pristupljeno 11.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Linus Pauling · Vidi više »
Makromolekula
Makromolekule (polimerne molekule) su dugački lanci molekula od kojeg su građeni plastika i guma.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Makromolekula · Vidi više »
Manfred Eigen
Manfred Eigen, Göttingen 1996. Manfred Eigen (Bochum, 9. svibnja 1927. 6. veljače 2019.), njemački biofizičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Manfred Eigen · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Mario J. Molina
Mario Molina Mario J. Molina, (Mexico City, 19. ožujka 1943.), američki je kemičar meksičkog podrijetla.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Mario J. Molina · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Molekula · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nizozemska · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetske informacije.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nukleinske kiseline · Vidi više »
Nukleotidi
Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u stanicama (adenozin).
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Nukleotidi · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Oksidacija · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Organska kemija · Vidi više »
Osmotski tlak
Osmoza u U-cijevi Osmotski tlak je minimalni tlak koji je potrebno primijeniti na otopinu kako bi se spriječio unutarnji protok čistog otapala kroz polupropusnu membranu.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Osmotski tlak · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Otopine · Vidi više »
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Otto Hahn · Vidi više »
Otto Wallach
'''Otto Wallach''' Otto Wallach (Königsberg, 27. ožujka 1847. – Göttingen, 26. veljače 1931.), njemački kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Otto Wallach · Vidi više »
Paul Karrer
Paul Karrer, 1937. Paul Karrer (Moskva, 21. travnja 1889. – Zürich, 18. lipnja 1971.), švicarski organski kemičar, najpoznatiji po istraživanju vitamina.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Paul Karrer · Vidi više »
Paul Modrich
Paul Modrich, (Raton, New Mexico, 13. lipnja 1946.), američki znanstvenik hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Paul Modrich · Vidi više »
Paul Sabatier
'''Paul Sabatier''' Paul Sabatier (Carcassonne, 5. studenog 1854. – Toulouse, 14. kolovoza 1941.), francuski kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Paul Sabatier · Vidi više »
Peter Debye
Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Peter Debye · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Plin · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Polonij · Vidi više »
Popravak DNK
Popravak DNK su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule DNK.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Popravak DNK · Vidi više »
Prehrana
Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Prehrana · Vidi više »
Purin
Prostorna struktura purina Purin je heterociklički aromatski organski spoj.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Purin · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Računalo · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Radij · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Radioaktivnost · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Rendgenske zrake · Vidi više »
Ribonukleinska kiselina
nukleobaze (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanom RNA--u koji se presavija i međusobno povezuje. Ribonukleinska kiselina skraćeno RNK (eng. Ribonucleic acid, RNA), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ribonukleinska kiselina · Vidi više »
Ribosomi
Ribosom je substanična čestica koja se nalazi u osnovnoj tvari stanice.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ribosomi · Vidi više »
Richard Kuhn
Richard Kuhn Richard Kuhn (Beč 3. prosinca 1900. - Heidelberg 1. kolovoza 1967.) bio je austrijsko-njemački biokemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Richard Kuhn · Vidi više »
Robert Mulliken
Robert Sanderson Mulliken (7. lipnja 1896. – 31. listopada 1986.) američki fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1966.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Robert Mulliken · Vidi više »
Sir (naslov)
Sir je, strogo govoreći, dodatak koji se stavlja ispred imena nositelja određenog priznanja tradicionalno dodijeljenog od strane britanskog monarha.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Sir (naslov) · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Stanica · Vidi više »
Stereokemija
Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula odnosno njene trodimenzijske strukture.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Stereokemija · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Stockholm · Vidi više »
Struktura
Struktura (lat.: structura.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Struktura · Vidi više »
Svante August Arrhenius
galvanskih članaka. Svante August Arrhenius ili Svante Arrhenius (Vik kod Uppsale, 19. veljače 1859. - Stockholm, 2. listopada 1927.), švedski fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1903. Jedan je od osnivača fizikalne kemije.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Svante August Arrhenius · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Termodinamika · Vidi više »
Tomas Lindahl
mini Tomas Robert Lindahl, (Kungsholmen, Stockholm, 28. siječnja 1938.), švedski je biokemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Tomas Lindahl · Vidi više »
Transuranijski elementi
Neptunij. Plutonij. Americij. Berkelij. Kalifornij. Ajnštajnij. Fermij. Transuranijski elementi ili transurani su kemijski elementi kojima je atomski broj veći od 92, to jest veći od atomskoga broja uranija.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Transuranijski elementi · Vidi više »
Ubikvitin
Ubikvitin je mali regulatorni protein konzervirane sekvence koji je prisutan kod svih eukariota.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ubikvitin · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Ugljikovodici · Vidi više »
Victor Grignard
François Auguste Victor Grignard (Cherbourg, 6. svibnja 1871. – Lyon, 13. prosinca 1935.) bio je francuski kemičar te dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1912. godine.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Victor Grignard · Vidi više »
Virusi
Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Virusi · Vidi više »
Vitamin A
Vitamin A i beta-karoten Vitamin A esencijalni je nutrijent u ljudskom tijelu.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vitamin A · Vidi više »
Vitamin B2
Vitamin B2, riboflavin ili laktoflavin je vitamin iz skupine vitamina B (B-kompleks).
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vitamin B2 · Vidi više »
Vitamin C
|- align.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vitamin C · Vidi više »
Vitamini
Svježe voće i povrće su najčešće dobri izvori vitamina '''Vitamini u tabletama''' za oralnu primjenu kao nadopuna prehrani. Vitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vitamini · Vidi više »
Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vladimir Prelog · Vidi više »
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Vrenje · Vidi više »
Walter Norman Haworth
Walter Norman Haworth, 1937. Sir Walter Norman Haworth (19. ožujka 1883., Chorley, Lancashire – 19. ožujka 1950., Barnt Green, Worcestershire) bio je britanski kemičar najpoznatiji po istraživanju askorbinske kiseline (vitamin C) na Birminghamskom sveučilištu.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Walter Norman Haworth · Vidi više »
Walther Hermann Nernst
Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Walther Hermann Nernst · Vidi više »
Wilhelm Ostwald
'''Wilhelm Ostwald''' Wilhelm Ostwald (latvijski: Vilhelms Ostvalds), (Riga, Latvija, 2. rujna 1853. – Leipzig, 4. travnja 1932.), njemački kemičar i filozof.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Wilhelm Ostwald · Vidi više »
Willard Libby
Willard Libby (Grand Valley, Colorado, 17. prosinca 1908. – Los Angeles, 8. rujna 1980.), američki kemičar.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Willard Libby · Vidi više »
William Ramsay
'''William Ramsay''' Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. – High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i William Ramsay · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i Zrak · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Nobelova nagrada za kemiju i 10. prosinca · Vidi više »
