Brže od pregledniku!
21 odnosi: Beograd, Hitna pomoć, Jutro, Oglašavanje, Oružje, Parlament, Policija, Radiotelevizija Srbije, Savezna Republika Jugoslavija, Sigurnost, Slobodan Milošević, Srbija, Suzavac, Vatreno oružje, Vojislav Koštunica, 2000., 24. rujna, 5. listopada, 6. listopada, 7. listopada, 8. listopada.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Beograd · Vidi više »
Hitna pomoć
Šri Lanki. Hitna pomoć ili hitna medicinska pomoć, ponegdje i Služba hitne pomoći, poseban je vid zdravstvene zaštite čije je glavno obilježje izvanbolničko djelovanje s ciljem pružanja neophodne i neodgodive medicinske pomoći, čijim bi se nepoduzimanjem teže narušilo zdravlje ili izazvalo trajno oštećenje zdravlja i ugrozio život bolesnika.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Hitna pomoć · Vidi više »
Jutro
Konstantin Savitskij: Jutro u jelovoj šumi Jutro je razdoblje vremena između zore i prijepodneva.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Jutro · Vidi više »
Oglašavanje
Piccadilly Circus, London (2006) Oglašavanje (reklamiranje, odnosno reklama (od fra. réclame, odnosno lat. reclamo u značenju javno oglašavati) je jedna vrsta komunikacije kojoj je svrha informiranje, obavještavanje potencijalnih kupaca o proizvodima ili uslugama. Reklame kao način oglašavanja sadrže činjenice, informacije i uvjerljive poruke o onome što reklamiraju. Danas se za oglašavanje većinom koriste masovni mediji kao što su: televizija, radio, filmovi, časopisi, novine, internet, plakati, pa čak i videoigre. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje u svijetu) možemo naći i na prijevoznim sredstvima (tramvajima, autobusima,automobilima...), autobusnim i tramvajskim stanicama itd. Oglašavački materijal se stavlja gdje ga svi ljudi mogu lako uočiti. Oglašavanje u svrhu promoviranja koriste i političke stranke, vjerske organizacije, vojska, neprofitne organizacije...Reklame se danas pojavljuju kao preporučeni izbor nečega što ta osoba najviše pretražuje. 2015 je EU uredbom donesen zakon da se na članke starije od 3 godine ta pravila ne primjenjuje zbog već postojećih plaćenih reklama na tim stranicama. Reklame se nalaze na stranici sve dok se sama stranica ne ukloni. Prva hrvatska reklama napravljena je u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926. godine. Radilo se o reklami za pastu za zube, Kalodont, koju je u Beogradu snimio i režirao Josip Novak. Trajala je 7 minuta i 42 sekunde i emitirala se u kinima.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Oglašavanje · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Oružje · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Parlament · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Policija · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sigurnost
Sigurnost je stupanj zašite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Sigurnost · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Srbija · Vidi više »
Suzavac
Dimljenje suzavca u palestinskim nemirima u Izraelu 2014. godine. Suzavac je vrsta nesmrtonosnog kemijskog oružja i zajedničko ime za skupinu otrovnih tvari koje raspršene u niskim koncentracijama uzrokuju suzenje, bol u očima i nemogućnost držanja otvorenih očiju.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Suzavac · Vidi više »
Vatreno oružje
Vatreno oružje je naziv pod kojim se podrazumijeva svaki uređaj koji ispaljuje jedan ili više projektila pri velikim brzinama koristeći plinove koji se razvijaju izgaranjem eksploziva odnosno punjenja, u cijevi.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Vatreno oružje · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i Vojislav Koštunica · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 2000. · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 24. rujna · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 5. listopada · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 6. listopada · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 7. listopada · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. i 8. listopada · Vidi više »
