Brže od pregledniku!
24 odnosi: Anton Grego, Hrvatska, Jedrenje, Jedriličarstvo, Ljubljana, München, Meksiko, Novi Sad, Olimpijske igre, Rijeka, Trsat, 12. travnja, 1941., 1957., 1961., 1967., 1968., 1972., 1984., 1987., 1991., 2012., 29. siječnja, 9. travnja.
Anton Grego
|- bgcolor.
Novi!!: Simo Nikolić i Anton Grego · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Simo Nikolić i Hrvatska · Vidi više »
Jedrenje
Jedrenje je umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: Simo Nikolić i Jedrenje · Vidi više »
Jedriličarstvo
* Jedriličarstvo (plovilo) - umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: Simo Nikolić i Jedriličarstvo · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Simo Nikolić i Ljubljana · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Simo Nikolić i München · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Simo Nikolić i Meksiko · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Simo Nikolić i Novi Sad · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Simo Nikolić i Olimpijske igre · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Simo Nikolić i Rijeka · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Simo Nikolić i Trsat · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Simo Nikolić i 12. travnja · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1941. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1961. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1972. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Simo Nikolić i 1991. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Simo Nikolić i 2012. · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Simo Nikolić i 29. siječnja · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Simo Nikolić i 9. travnja · Vidi više »
