Brže od pregledniku!
36 odnosi: Đakovo, Šutnja (televizijska serija), Crno-bijeli svijet (televizijska serija), Dnevnik Diane Budisavljević (2019.), Dnevnik Pauline P., Film, Glumac, Hrvatska, Kazalište, Kino Lika (2008.), Lud, zbunjen, normalan, Minus i plus (2019.), Moja 3 zida, Most na kraju svijeta (2014.), Mrkomir Prvi, Odmori se, zaslužio si, Pogrešan čovjek (televizijska serija), Provodi i sprovodi, Stipe u gostima, Sve najbolje (2016.), Televizija, 1973., 1998., 2008., 2009., 2011., 2012., 2013., 2014., 2016., 2018., 2019., 2021., 2022., 2023., 3. ožujka.
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Areta Ćurković i Đakovo · Vidi više »
Šutnja (televizijska serija)
Šutnja, hrvatska dramska kriminalistička serija autora Miodraga Sile i Nebojše Tarabe, temeljena prema romanima književnika i novinara Drage Hedla, "Izborna šutnja", "Ispovjedna tajna" i "Kijevska piletina" u kojima priča o dječjoj prostituciji i trgovini bijelim robljem, istinitim događajima koji su se zbili u Osijeku početkom 2010.
Novi!!: Areta Ćurković i Šutnja (televizijska serija) · Vidi više »
Crno-bijeli svijet (televizijska serija)
Crno-bijeli svijet je hrvatska dramsko-humoristična TV serija, koja je naziv dobila po istoimenome hitu grupe „Prljavo kazalište”.
Novi!!: Areta Ćurković i Crno-bijeli svijet (televizijska serija) · Vidi više »
Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)
Dnevnik Diane Budisavljević hrvatski je film redateljice Dane Budisavljević iz 2019. godine.
Novi!!: Areta Ćurković i Dnevnik Diane Budisavljević (2019.) · Vidi više »
Dnevnik Pauline P.
Dnevnik Pauline P. je film redatelja Nevena Hitreca iz 2023.
Novi!!: Areta Ćurković i Dnevnik Pauline P. · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Areta Ćurković i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Areta Ćurković i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Areta Ćurković i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Areta Ćurković i Kazalište · Vidi više »
Kino Lika (2008.)
Kino Lika je hrvatski igrani film autora Dalibora Matanića snimljen prema literarnom predlošku Damira Karakaša koji prikazuje tužne, neprilagođene ljude negdje u Lici.
Novi!!: Areta Ćurković i Kino Lika (2008.) · Vidi više »
Lud, zbunjen, normalan
Lud, zbunjen, normalan bosanskohercegovačka je humoristična serija u režiji Elmira Jukića i scenarista Feđe Isovića.
Novi!!: Areta Ćurković i Lud, zbunjen, normalan · Vidi više »
Minus i plus (2019.)
Minus i plus je hrvatska humoristična serija u produkciji Maxima filma za HRT.
Novi!!: Areta Ćurković i Minus i plus (2019.) · Vidi više »
Moja 3 zida
Moja 3 zida je hrvatska humoristična serija, spoj teatralnog i filmskog nastupa.
Novi!!: Areta Ćurković i Moja 3 zida · Vidi više »
Most na kraju svijeta (2014.)
Most na kraju svijeta je film redatelja Branka Ištvančića iz 2014., snimljen po romanu Čuvari mostova Josipa Mlakića.
Novi!!: Areta Ćurković i Most na kraju svijeta (2014.) · Vidi više »
Mrkomir Prvi
Mrkomir Prvi (poznata i kao Mrkomir I.) je hrvatska humoristična televizijska serija koja se prikazuje na programu HTV 1 od 19. prosinca 2021. Pilot epizoda pod nazivom Novogodišnja epizoda prikazala se 31. prosinca 2020. na HTV 2.
Novi!!: Areta Ćurković i Mrkomir Prvi · Vidi više »
Odmori se, zaslužio si
Odmori se, zaslužio si je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 26. veljače 2006. godine.
Novi!!: Areta Ćurković i Odmori se, zaslužio si · Vidi više »
Pogrešan čovjek (televizijska serija)
Pogrešan čovjek (srp. Pogrešan čovek/Погрешан човек) je hrvatsko-srbijanska telenovela nastala prema ideji kreativne producentice Jelene Veljače.
Novi!!: Areta Ćurković i Pogrešan čovjek (televizijska serija) · Vidi više »
Provodi i sprovodi
Provodi i sprovodi je hrvatska humoristična serija autora Vinka Brešana i Gorana Kulenovića.
Novi!!: Areta Ćurković i Provodi i sprovodi · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Areta Ćurković i Stipe u gostima · Vidi više »
Sve najbolje (2016.)
Sve najbolje je komedija Snježane Tribuson, autorice filmova "Ne dao Bog većeg zla" i "Tri muškarca Melite Žganjer" te popularne hrvatske serije "Odmori se, zaslužio si".
Novi!!: Areta Ćurković i Sve najbolje (2016.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Areta Ćurković i Televizija · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Areta Ćurković i 1973. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 1998. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Areta Ćurković i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Areta Ćurković i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Areta Ćurković i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Areta Ćurković i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Areta Ćurković i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Areta Ćurković i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2019. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Areta Ćurković i 2023. · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Areta Ćurković i 3. ožujka · Vidi više »
