Brže od pregledniku!
32 odnosi: Belgorod, Bijeli Hrvati, Bizant, Boleslav I. Hrabri, Crno more, Dnjepar, Dnjestar, Don, Europa, Hersones, Istočni Slaveni, Kijev, Kijevska Rus', Kršćanstvo, Krim, Pečenezi, Poljaci, Poljska, Povijest prošlih vremena, Pskov, Rusi, Staroruski (termin), Stjepan I. Sveti, Svjatoslav I., veliki knez Kijeva, Ukrajina, Ukrajinci, Visla, Zapadni Bug, 1015., 15. srpnja, 958., 991..
Belgorod
Belgorod (ruski: (Бе́лгород) je grad u zapadnoj Rusiji. Nalazi se na obalama rijeke Severskeg Doneca, 40 km istočno od ukrajinske međe, na. Broj stanovnika: 450.000 (2004. godine). Ime mu u prijevodu znači "bijeli grad", zbog blizine bogatih naslaga vapnenca. Naselje se prvi put spominje 1237. kada su ga razorile horde Batu-kana. 1596. godine je ponovno izgrađen po zapovjedi Borisa Godunova, kao jedna od brojnih utvrda izgrađenih za obraniti južnu granicu od Krimskih Tatara. Kad se ruska granica pomakla dalje prema jugu, tvrđava je zapuštena, a grad je dodijeljen upravi vlasti iz Kurska. Petar Veliki ga je posjetio uoči poltavske bitke, i dragunska regimenta je bila stacionirana u gradu sve do 1917.godine. Za vrijeme bitke kod Kurska, obližnje selo Prohorovka u Belgorodskoj oblasti je bilo mjesto najveće oklopničke bitke u povijesti, 12. srpnja, 1943.). Spomenici iz drugog svjetskog rata uključuju Belgorodsku dioramu i veliku katedralu iz Prohorovke.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Belgorod · Vidi više »
Bijeli Hrvati
Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Bijeli Hrvati · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Bizant · Vidi više »
Boleslav I. Hrabri
Boleslav I. Hrabri Boleslav I. Hrabri (pol. Bolesław I Chrobry) (967. – 17. lipnja 1025.), sin Mješka I. i njegove prve supruge Dubravke, je poljski knez i prvi poljski kralj.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Boleslav I. Hrabri · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Crno more · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Dnjepar · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Dnjestar · Vidi više »
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Don · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Europa · Vidi više »
Hersones
Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Hersones · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Istočni Slaveni · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Kršćanstvo · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Krim · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Pečenezi · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Poljska · Vidi više »
Povijest prošlih vremena
List iz spisa. Povijest prošlih vremena (starosl. Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; rus. По́весть временны́хлет, Povest' vremennykh let; ukr. По́вість вре́м'янихліт, Povist' vrem'anykh lit; bjelorus. Апо́весць міну́лыхчасо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rusi od 850.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Povijest prošlih vremena · Vidi više »
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Pskov · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Rusi · Vidi više »
Staroruski (termin)
Opisni termin »staroruski« je pojam kojim se označava kulturno i političko povijesno razdoblje istočnih Slavena prije raspada države Kijevske Rusi u 13.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Staroruski (termin) · Vidi više »
Stjepan I. Sveti
Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Stjepan I. Sveti · Vidi više »
Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942. – 972.), kijevski knez od 945. godine iz dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Ukrajinci · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Visla · Vidi više »
Zapadni Bug
Zapadni Bug (ukr. Західний Буг, rus. Западный Буг, bje. Захо́дні Буг) je rijeka u Ukrajini, Bjelorusiji i Poljskoj duga 772 kilometra.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i Zapadni Bug · Vidi više »
1015.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i 1015. · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i 15. srpnja · Vidi više »
958.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i 958. · Vidi više »
991.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir I., veliki knez Kijeva i 991. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Knez Vladimir, Vladimir Veliki, Vladimir, knez Kijevske Rusi, Vladimir, knez Kijevske Rusije, Volodimir Veliki, Volodymyr Veliki.
