Brže od pregledniku!
18 odnosi: Ambrosiinae, Biljke, Carl Linné, Dubačac, Dvosupnice, Glavočike, Glavočike cjevnjače, Heliantheae, Hrvatska, Kanada, Krstašice, Latinski jezik, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Trava iva, Usnače (biljke), Vaskularne biljke, Zvjezdanolike.
Ambrosiinae
Ambrosiinae, podtribus glavočika, dio je tribusa Heliantheae.
Novi!!: Iva (Plantae) i Ambrosiinae · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Iva (Plantae) i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Iva (Plantae) i Carl Linné · Vidi više »
Dubačac
Dubačac (suhačica, zgriačica, dupčac; lat. Teucrium), biljni rod iz porodice medićevki (usnača (Lamiaceae) kojoj pripada preko 280 priznatih vrsta (bez hibrida) listopadnih i vazdazelenih trajnica, polugrmova i grmova raširenih po svim kontinentima. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta: Arduinov, grozdasti, obični, žuti, grmoliki, zeleni, pustenasti, lukovičasti i kaduljasti dubačac kao i najpoznatija vrsta trava iva. Močvarni dubačac (T. scordium subsp. scordioides), podvrsta je lukovičastog dubačca.
Novi!!: Iva (Plantae) i Dubačac · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Iva (Plantae) i Dvosupnice · Vidi više »
Glavočike
Savojska runjika ''(Hieracium sabaudum)'' Glavočike (Zvjezdanovke; lat. Asteraceae, Compositae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj.
Novi!!: Iva (Plantae) i Glavočike · Vidi više »
Glavočike cjevnjače
Glavočike cjevnjače ili cjevastocvjetne glavočike (lat. Asteroideae), potporodica glavočika koje u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi.
Novi!!: Iva (Plantae) i Glavočike cjevnjače · Vidi više »
Heliantheae
Heliantheae, veliki tribus glavočika cjevnjača koji je ime dobio po rodu suncokreta, Helianthus.
Novi!!: Iva (Plantae) i Heliantheae · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Iva (Plantae) i Hrvatska · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Iva (Plantae) i Kanada · Vidi više »
Krstašice
Krstašice (kupusovke, kupusnjače; lat. Brassicaceae), velika i ekonomski veoma značajna biljna porodica u redu Brassicales s preko 340 rodova Ova porodica raširena je po svim naseljenim kontinentima a najgušće u gusto naseljenim područjima Europe i Sjeverne Amerike.
Novi!!: Iva (Plantae) i Krstašice · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Iva (Plantae) i Latinski jezik · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Iva (Plantae) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Iva (Plantae) i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Trava iva
Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača.
Novi!!: Iva (Plantae) i Trava iva · Vidi više »
Usnače (biljke)
Usnatice (usnače, medićevke; Lamiaceae; takson Labiatae nije prihvaćen) biljna porodica iz reda Lamiales koja nosi ime po vijenčiću koji je građen u obliku gornje i donje usne.
Novi!!: Iva (Plantae) i Usnače (biljke) · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Iva (Plantae) i Vaskularne biljke · Vidi više »
Zvjezdanolike
Zvjezdanolike, red biljaka cvjetnica iz razreda Magnoliopsida.
Novi!!: Iva (Plantae) i Zvjezdanolike · Vidi više »
