Sadržaj
82 odnosi: Akvitanija, Alani, Alpe, Angli, Antemije, Antika, Apeninski poluotok, Arijanstvo, Arkadije, Atila, Aureus, Avit, Španjolska, Bazilisk, bizantski car, Bitka na Katalaunskim poljima, Bizant, Burgundi, Carstva, Denar, Dioklecijanova palača, Državno područje, Epidemija, Federati, Flavije Aecije, Franci, Galija (rimska provincija), Glicerije, Građanski rat, Gundobad, Hispanija, Honorije, Huni, Italija, Ivan, rimski car, Julije Nepot, Kartaga, Konstantin III., Konstantinopol, Kršćanstvo, Latinski jezik, Libije Sever, Majorijan, Marcijan, Milano, Novogrčki jezik, Odoakar, Olibrije, Papa, Pariz, Patricij, ... Proširite indeks (32 više) »
- 3. stoljeće
- 4. stoljeće
- 5. stoljeće
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Akvitanija
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Alani
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Alpe
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Angli
Antemije
Tremissis Antemije Prokopije Antemije (Procopius Anthemius) je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 12. svibnja 467. do 11. lipnja.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Antemije
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Antika
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Apeninski poluotok
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Arijanstvo
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Arkadije
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Atila
Aureus
Aureus je bio starorimski zlatni novac.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Aureus
Avit
Eparchius Avitus (lat. Marcus Maecilius Flavius Eparchius Avitus), (Auvergne, oko 400. – početak 457.), bio je car Zapadnog Rimskog Carstva od 455. do 456. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Avit
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Španjolska
Bazilisk, bizantski car
Bazilisk kao bizantski car Flavije Bazilisk (lat. Flavius Basiliscus Augustus, starogrč. Βασιλίσκος) († 476./77.), uzurpator na bizantskom carskom prijestolju (475. – 476.) i brat Verine, supruge cara Leona I., a najvjerojatnije je potjecao s Balkana.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Bazilisk, bizantski car
Bitka na Katalaunskim poljima
Bitka na Katalaunskim poljima najveći je trijumf Flavija Aecija, koji je uz pomoć Vizigota 20. lipnja 451. pobijedio vođu Huna, Atilu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Bitka na Katalaunskim poljima
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Bizant
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Burgundi
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Carstva
Denar
Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Denar
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Dioklecijanova palača
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Državno područje
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Epidemija
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Federati
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Flavije Aecije
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Franci
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Galija (rimska provincija)
Glicerije
Glicerije (lat. Glycerius) (o. 420. – iza 480.), zapadnorimski car (473. – 474.) i biskup u Saloni (473. – 480.). Vojska pod zapovjedništvom burgundskog kraljevića Gundobada, izabrala je zapovjednika dvorske straže (comes domesticorum) Glicerija za zapadnorimskog cara 473. godine, međutim taj izbor istočnorimski car Leon nije priznao.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Glicerije
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Građanski rat
Gundobad
Gundobad (? - 516.) je bio gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 472. i 473. godine, a potom i kralj Burgunda (Drugo Burgundsko Kraljevstvo) između 473. i 516. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Gundobad
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Hispanija
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Honorije
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Huni
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Italija
Ivan, rimski car
Ivanov Solid Ivan (lat. Iohannes Augustus, Ivan August), (? - ?, 425.), je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 423. do 425. Ivan je prekinuo vladanje Teodozijeve dinastije na dvije godine kao uzrupator i nikad ga nije priznao istočnorimski car Teodozije II. Nakon smrti cara Honorije, Teodozije II.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Ivan, rimski car
Julije Nepot
Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Julije Nepot
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Kartaga
Konstantin III.
* Konstantin III., rimski uzurpator, rimski uzurpator (vladao 407. – 411.).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Konstantin III.
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Konstantinopol
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Kršćanstvo
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Latinski jezik
Libije Sever
As Libija Severa. Libije Sever († 5. kolovoza 465.) od 461. do 465. rimski car Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Libije Sever
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Majorijan
Marcijan
Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Marcijan
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Milano
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Novogrčki jezik
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Odoakar
Olibrije
Olibrije prikazan na zlatnom novcu Anicije Olibrije (Anicius Olybrius) bio je car uzurpator koji je vladao Zapadnim rimskim carstvom u razdoblju od travnja do studenog 472. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Olibrije
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Papa
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Pariz
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Patricij
Petronije Maksim
Solid Petronije Maksim Petronije Maksim (lat. Flavius Ancius Petronius Maximus, Flavije Ancije Petronije Maksim), (?, 396. – Rim, 31. svibnja 455.), zapadnorimski car od 16. ožujka 455. do svoje smrti.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Petronije Maksim
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Plaćenici
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Provansa
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Puč
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Rajna
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Ravenna
Ricimer
Ricimer (405. – 18. kolovoza 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Ricimer
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Rim
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Rimski senat
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Rimsko Carstvo
Romul Augustul
Tremissis Romul Augustul Romul Augustul (?, oko 460. - ?, nakon 511.) je bio posljednji, nepriznati, car Zapadnog Rimskog Carstva (475. – 476.), koji je vladao u Italiji.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Romul Augustul
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Sasi
Sestercij
Sestercij je najveći brončani novac, što ga je kovao rimski senat od 23.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Sestercij
Solid
Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Solid
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Sredozemno more
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Stilihon
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Svevi
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozije I. Veliki
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozije II.
Teodozijeva dinastija
Teodozijevu dinastiju je osnovao od car Teodozije I. Veliki.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozijeva dinastija
Uzurpacija
Uzurpacija (latinski usurpatio.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Uzurpacija
Valentinijan II.
Solidus Valentinijan II. Valentinijan II. (jesen 371. u Augusta Treverorum, danas Trier – 15. svibnja 392. u Vienne), puno ime Flavius Valentinianus, od 375. do svoje smrti rimski car na Zapadu, do svoje smrti suvladar svoga polubrata Gracijana.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Valentinijan II.
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Valentinijan III.
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Vandali
Vandalsko Kraljevstvo
Vandalsko Kraljevstvo na svom vrhuncu, oko 476. godine. Vandalsko Kraljevstvo bilo je kraljevstvo plemena Vandala.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Vandalsko Kraljevstvo
Vojni udar
Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Vojni udar
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Zapadni Goti
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Zapadno Rimsko Carstvo
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i Zenon, bizantski car
10. srpnja
10.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i 10. srpnja
16. travnja
16.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i 16. travnja
9. srpnja
9.
Pogledaj Zapadno Rimsko Carstvo i 9. srpnja
Vidi također
3. stoljeće
- 3. stoljeće
- Bitka kod Abrita
- Zapadno Rimsko Carstvo
4. stoljeće
- 4. stoljeće
- Kasna antika
- Miliarense
- Siliqua
- Solid
- Zapadno Rimsko Carstvo
5. stoljeće
- 5. stoljeće
- Kasna antika
- Merovinzi
- Sogdijana
- Srednji vijek
- Zapadno Rimsko Carstvo