Sličnosti između Aristagora i Jonski ustanak
Aristagora i Jonski ustanak imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidsko Carstvo, Aristokracija, Artafern, Atena (polis), Darije I. Veliki, Egejsko more, Hekatej Milećanin, Herodot, Jonija, Kolonija, Lidija, Megabat, Milet, Naksos (otok), Perzijanci, Sard, Satrap, Sparta, Suza (Iran), Tračani, 499. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr..
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Aristagora · Ahemenidsko Carstvo i Jonski ustanak ·
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Aristagora i Aristokracija · Aristokracija i Jonski ustanak ·
Artafern
Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije, te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.
Aristagora i Artafern · Artafern i Jonski ustanak ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Aristagora i Atena (polis) · Atena (polis) i Jonski ustanak ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Aristagora i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Jonski ustanak ·
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Aristagora i Egejsko more · Egejsko more i Jonski ustanak ·
Hekatej Milećanin
Zemljovid svijeta(Hekatej Milećanin, oko 500. pr. Kr.) Hekatej Milećanin (grč. Ἑκαταῖος, oko 550. – 476. pr. Kr.), starogrčki povjesničar i zemljopisac.
Aristagora i Hekatej Milećanin · Hekatej Milećanin i Jonski ustanak ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Aristagora i Herodot · Herodot i Jonski ustanak ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Aristagora i Jonija · Jonija i Jonski ustanak ·
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Aristagora i Kolonija · Jonski ustanak i Kolonija ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Aristagora i Lidija · Jonski ustanak i Lidija ·
Megabat
Megabat je bio Megabazov sin, rođak Darija Velikog i satrapa Artaferna Starijeg, te perzijski admiral na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr. Prema grčkim povjesničarima, kasnije je služio kao satrap Frigije, dok glineni zapisi iz Perzepolisa spominju Megabata na mjestu satrapa Arahozije.
Aristagora i Megabat · Jonski ustanak i Megabat ·
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Aristagora i Milet · Jonski ustanak i Milet ·
Naksos (otok)
Naksos (grčki: Νάξος) je najveći otok (430 km²) u otočnoj skupini Ciklada u grčkom Egeju.
Aristagora i Naksos (otok) · Jonski ustanak i Naksos (otok) ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Aristagora i Perzijanci · Jonski ustanak i Perzijanci ·
Sard
*Sard (Turska).
Aristagora i Sard · Jonski ustanak i Sard ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Aristagora i Satrap · Jonski ustanak i Satrap ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Aristagora i Sparta · Jonski ustanak i Sparta ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Aristagora i Suza (Iran) · Jonski ustanak i Suza (Iran) ·
Tračani
Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.
Aristagora i Tračani · Jonski ustanak i Tračani ·
499. pr. Kr.
Bez opisa.
499. pr. Kr. i Aristagora · 499. pr. Kr. i Jonski ustanak ·
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
5. stoljeće pr. Kr. i Aristagora · 5. stoljeće pr. Kr. i Jonski ustanak ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Aristagora i Jonski ustanak imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Aristagora i Jonski ustanak
Usporedba između Aristagora i Jonski ustanak
Aristagora ima 33 odnose, a Jonski ustanak ima 125. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 13.92% = 22 / (33 + 125).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Aristagora i Jonski ustanak. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: