Brže od pregledniku!Sličnosti između Andrija III. Mlečanin i Arpadovići
Andrija III. Mlečanin i Arpadovići imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anžuvinci, Andrija II., Šubići, Babonići, Ban, Bela IV., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Kraljevina Ugarska, Ladislav IV. Kumanac, Mađarski jezik, Pavao I. Šubić Bribirski, Stjepan Postum, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Sveta Stolica, 10. stoljeće, 12. stoljeće, 1241., 1272., 1290., 1301..
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Andrija III. Mlečanin i Anžuvinci · Anžuvinci i Arpadovići ·
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija II. i Andrija III. Mlečanin · Andrija II. i Arpadovići ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Andrija III. Mlečanin · Šubići i Arpadovići ·
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Andrija III. Mlečanin i Babonići · Arpadovići i Babonići ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Andrija III. Mlečanin i Ban · Arpadovići i Ban ·
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija III. Mlečanin i Bela IV. · Arpadovići i Bela IV. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Andrija III. Mlečanin i Hrvatska · Arpadovići i Hrvatska ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Andrija III. Mlečanin i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Andrija III. Mlečanin i Hrvatski herceg · Arpadovići i Hrvatski herceg ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Andrija III. Mlečanin i Hrvatski vladari · Arpadovići i Hrvatski vladari ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Andrija III. Mlečanin i Kraljevina Ugarska · Arpadovići i Kraljevina Ugarska ·
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Andrija III. Mlečanin i Ladislav IV. Kumanac · Arpadovići i Ladislav IV. Kumanac ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Andrija III. Mlečanin i Mađarski jezik · Arpadovići i Mađarski jezik ·
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Andrija III. Mlečanin i Pavao I. Šubić Bribirski · Arpadovići i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Andrija III. Mlečanin i Stjepan Postum · Arpadovići i Stjepan Postum ·
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija III. Mlečanin i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Arpadovići i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj ·
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Andrija III. Mlečanin i Sveta Stolica · Arpadovići i Sveta Stolica ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Andrija III. Mlečanin · 10. stoljeće i Arpadovići ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Andrija III. Mlečanin · 12. stoljeće i Arpadovići ·
1241.
Bez opisa.
1241. i Andrija III. Mlečanin · 1241. i Arpadovići ·
1272.
Bez opisa.
1272. i Andrija III. Mlečanin · 1272. i Arpadovići ·
1290.
Bez opisa.
1290. i Andrija III. Mlečanin · 1290. i Arpadovići ·
1301.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Andrija III. Mlečanin i Arpadovići imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Andrija III. Mlečanin i Arpadovići
Usporedba između Andrija III. Mlečanin i Arpadovići
Andrija III. Mlečanin ima 64 odnose, a Arpadovići ima 127. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 12.04% = 23 / (64 + 127).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Andrija III. Mlečanin i Arpadovići. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
