Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo

Arpadovići vs. Hrvatsko Kraljevstvo

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu. Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Sličnosti između Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo

Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Azija, Šubići, Biograd na Moru, Bizant, Bosna, Dalmacija, Dinastija, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Jelena Lijepa, Koloman, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Ladislav I. Sveti, Mađari, Pacta conventa, Petar Krešimir IV., Petar Snačić, Solin, Srijem, Stjepan I. Sveti, Venecija, 1000., 1074., 1091., 1097., 1102., ..., 1105., 997.. Proširite indeks (2 više) »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Arpadovići i Azija · Azija i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Šubići i Arpadovići · Šubići i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Arpadovići i Biograd na Moru · Biograd na Moru i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Arpadovići i Bizant · Bizant i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Arpadovići i Bosna · Bosna i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Arpadovići i Dalmacija · Dalmacija i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Arpadovići i Dinastija · Dinastija i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Arpadovići i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Arpadovići i Hrvatski vladari · Hrvatski vladari i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Arpadovići i Humska zemlja · Hrvatsko Kraljevstvo i Humska zemlja · Vidi više »

Jelena Lijepa

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I. (1074. – 1077.) Ladislava I. (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Arpadovići i Jelena Lijepa · Hrvatsko Kraljevstvo i Jelena Lijepa · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Arpadovići i Koloman · Hrvatsko Kraljevstvo i Koloman · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Arpadovići i Kraljevina Ugarska · Hrvatsko Kraljevstvo i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Arpadovići i Kršćanstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Kršćanstvo · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Arpadovići i Ladislav I. Sveti · Hrvatsko Kraljevstvo i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Arpadovići i Mađari · Hrvatsko Kraljevstvo i Mađari · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Arpadovići i Pacta conventa · Hrvatsko Kraljevstvo i Pacta conventa · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Arpadovići i Petar Krešimir IV. · Hrvatsko Kraljevstvo i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Arpadovići i Petar Snačić · Hrvatsko Kraljevstvo i Petar Snačić · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Arpadovići i Solin · Hrvatsko Kraljevstvo i Solin · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Arpadovići i Srijem · Hrvatsko Kraljevstvo i Srijem · Vidi više »

Stjepan I. Sveti

Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.

Arpadovići i Stjepan I. Sveti · Hrvatsko Kraljevstvo i Stjepan I. Sveti · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Arpadovići i Venecija · Hrvatsko Kraljevstvo i Venecija · Vidi više »

1000.

Bez opisa.

1000. i Arpadovići · 1000. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

1074.

Bez opisa.

1074. i Arpadovići · 1074. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

1091.

Bez opisa.

1091. i Arpadovići · 1091. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

1097.

Bez opisa.

1097. i Arpadovići · 1097. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

1102.

Bez opisa.

1102. i Arpadovići · 1102. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

1105.

Bez opisa.

1105. i Arpadovići · 1105. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

997.

Bez opisa.

997. i Arpadovići · 997. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo

Arpadovići ima 127 odnose, a Hrvatsko Kraljevstvo ima 217. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 9.30% = 32 / (127 + 217).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »