Arsen Dedić i Nagrada Vladimir Nazor

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Arsen Dedić i Nagrada Vladimir Nazor

Arsen Dedić vs. Nagrada Vladimir Nazor

Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor. Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.

Alfi Kabiljo

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.) je hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer i producent.

Alfi Kabiljo i Arsen Dedić · Alfi Kabiljo i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Arsen Dedić i Film · Film i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Arsen Dedić i Glazba · Glazba i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Arsen Dedić i Hrvatska · Hrvatska i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Arsen Dedić i Kazalište · Kazalište i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Arsen Dedić i Književnost · Književnost i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.

Arsen Dedić i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Mihajlo Arsovski

Mihajlo Arsovski (Skoplje, 9. srpnja 1937. – Zagreb, 24. kolovoza 2020.) bio je jedan od pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj.

Arsen Dedić i Mihajlo Arsovski · Mihajlo Arsovski i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Munir Vejzović

Munir Vejzović (Doboj, BiH, 29. siječnja 1945.) hrvatski je slikar i grafičar.

Arsen Dedić i Munir Vejzović · Munir Vejzović i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Nikica Petrak

Nikola (Nikica) Petrak (Duga Resa, 31. kolovoza 1939. – Dubrovnik, 20. kolovoza 2016.), hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist, prevoditelj i akademik.

Arsen Dedić i Nikica Petrak · Nagrada Vladimir Nazor i Nikica Petrak · Vidi više »

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.

Arsen Dedić i Pavao Pavličić · Nagrada Vladimir Nazor i Pavao Pavličić · Vidi više »

Petar Krelja

Petar Krelja (Štip, Makedonija, 24. lipnja 1940.) hrvatski je dokumentarist, filmski kritičar, filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija (prije Radio Zagreba).

Arsen Dedić i Petar Krelja · Nagrada Vladimir Nazor i Petar Krelja · Vidi više »

Rade Šerbedžija

Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.

Arsen Dedić i Rade Šerbedžija · Nagrada Vladimir Nazor i Rade Šerbedžija · Vidi više »

Tomislav Radić

Tomislav Radić (Zagreb, 8. prosinca 1940. – Zagreb, 7. ožujka 2015.), hrvatski redatelj, producent i scenarist.

Arsen Dedić i Tomislav Radić · Nagrada Vladimir Nazor i Tomislav Radić · Vidi više »