Sličnosti između Artakserkso II. i Artakserkso III.
Artakserkso II. i Artakserkso III. imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Antička Teba (Grčka), Apadana, Artakserkso, Artakserkso I., Atena (polis), Babilonija, Darije II., Drevni Egipat, Ekbatana, Faraon, Fenicija, Iran, Kapadocija, Karija, Kralj, Lidija, Mala Azija, Novogrčki jezik, Perzepolis, Perzijski jezik, Sparta, Stara Grčka, Stateira (žena Artakserksa II.), Suza (Iran), Veliki kralj, 404. pr. Kr..
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Artakserkso II. · Ahemenidi i Artakserkso III. ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso II. · Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso III. ·
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Antička Teba (Grčka) i Artakserkso II. · Antička Teba (Grčka) i Artakserkso III. ·
Apadana
Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.
Apadana i Artakserkso II. · Apadana i Artakserkso III. ·
Artakserkso
Artakserkso (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης, engl. Artaxerxes), često je ime perzijskih vladara iz iranske dinastije Ahemenida.
Artakserkso i Artakserkso II. · Artakserkso i Artakserkso III. ·
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Artakserkso I. i Artakserkso II. · Artakserkso I. i Artakserkso III. ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Artakserkso II. i Atena (polis) · Artakserkso III. i Atena (polis) ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Artakserkso II. i Babilonija · Artakserkso III. i Babilonija ·
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Artakserkso II. i Darije II. · Artakserkso III. i Darije II. ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Artakserkso II. i Drevni Egipat · Artakserkso III. i Drevni Egipat ·
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Artakserkso II. i Ekbatana · Artakserkso III. i Ekbatana ·
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Artakserkso II. i Faraon · Artakserkso III. i Faraon ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Artakserkso II. i Fenicija · Artakserkso III. i Fenicija ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Artakserkso II. i Iran · Artakserkso III. i Iran ·
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Artakserkso II. i Kapadocija · Artakserkso III. i Kapadocija ·
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Artakserkso II. i Karija · Artakserkso III. i Karija ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Artakserkso II. i Kralj · Artakserkso III. i Kralj ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Artakserkso II. i Lidija · Artakserkso III. i Lidija ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Artakserkso II. i Mala Azija · Artakserkso III. i Mala Azija ·
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Artakserkso II. i Novogrčki jezik · Artakserkso III. i Novogrčki jezik ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Artakserkso II. i Perzepolis · Artakserkso III. i Perzepolis ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Artakserkso II. i Perzijski jezik · Artakserkso III. i Perzijski jezik ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Artakserkso II. i Sparta · Artakserkso III. i Sparta ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Artakserkso II. i Stara Grčka · Artakserkso III. i Stara Grčka ·
Stateira (žena Artakserksa II.)
Stateira (perz. Rođenje zvijezda, umrla oko 400. pr. Kr.) je bila žena Artakserksa II., vladara Perzijskog Carstva.
Artakserkso II. i Stateira (žena Artakserksa II.) · Artakserkso III. i Stateira (žena Artakserksa II.) ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Artakserkso II. i Suza (Iran) · Artakserkso III. i Suza (Iran) ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Artakserkso II. i Veliki kralj · Artakserkso III. i Veliki kralj ·
404. pr. Kr.
Bez opisa.
404. pr. Kr. i Artakserkso II. · 404. pr. Kr. i Artakserkso III. ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Artakserkso II. i Artakserkso III. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Artakserkso II. i Artakserkso III.
Usporedba između Artakserkso II. i Artakserkso III.
Artakserkso II. ima 65 odnose, a Artakserkso III. ima 87. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 18.42% = 28 / (65 + 87).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Artakserkso II. i Artakserkso III.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: