Sadržaj
225 odnosi: Aberacija svjetlosti, Afel, Al-Farghani, Albedo, Aleksandrija, Amaterska astronomija, Amori, Apolonski asteroidi, Arapi, Aristarh sa Samosa, Asteroidni pojas, Astrobiologija, Astrofizika, Astrofotografija, Astrognozija, Astrologija, Astrometrija, Astronom, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski instrumenti, Astronomski objekt, Atmosfera, Čile, Babilonija, Babilonska astronomija, Balon, Bijeli patuljak, Brzina, Carl Sagan, Civilizacija doline Inda, Crna rupa, Dalekozor, Dopplerov efekt, Drevni Egipat, Dugobazična interferometrija, Dvojna zvijezda, Edmond Halley, Edwin Hubble, Efemeride, Ekliptika, Ekstrasolarni planeti, Električno polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elipsa, Eratosten, Fizika, Fotografija, Fotometrija, ... Proširite indeks (175 više) »
Aberacija svjetlosti
brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.
Pogledaj Astronomija i Aberacija svjetlosti
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Pogledaj Astronomija i Afel
Al-Farghani
Abu 'l-Abbas Ahmad ibn Muhammad ibn Kathir al-Farghani (ar.: أبو العبّاس أحمد بن محمد بن كثير الفرغاني, na Zapadu isto poznat kao Alfraganus) poznati astronom koji je radio za kalife Abasid u 9.
Pogledaj Astronomija i Al-Farghani
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Pogledaj Astronomija i Albedo
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Astronomija i Aleksandrija
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Astronomija i Amaterska astronomija
Amori
Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Pogledaj Astronomija i Amori
Apolonski asteroidi
Zemljom (plavo) i Marsom (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA.
Pogledaj Astronomija i Apolonski asteroidi
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Astronomija i Arapi
Aristarh sa Samosa
Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce.
Pogledaj Astronomija i Aristarh sa Samosa
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Astronomija i Asteroidni pojas
Astrobiologija
Astrobiologija ili egzobiologija je znanost koja proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.
Pogledaj Astronomija i Astrobiologija
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Pogledaj Astronomija i Astrofizika
Astrofotografija
Zviježđe Labud snimljeno klasičnim srednjeformatnim fotoaparatom ukupnog vremena ekspozicije preko dva sata. Astrofotografija je fotografiranje noćnog neba i nebeskih tijela kao što su planeti, zvijezde, maglice i galaksije.
Pogledaj Astronomija i Astrofotografija
Astrognozija
Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9.
Pogledaj Astronomija i Astrognozija
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Pogledaj Astronomija i Astrologija
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomija i Astrometrija
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Astronomija i Astronom
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Astronomija i Astronomija
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Astronomija i Astronomska jedinica
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra.
Pogledaj Astronomija i Astronomski instrumenti
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Astronomija i Astronomski objekt
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Astronomija i Atmosfera
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Pogledaj Astronomija i Čile
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Astronomija i Babilonija
Babilonska astronomija
Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.
Pogledaj Astronomija i Babilonska astronomija
Balon
braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Astronomija i Balon
Bijeli patuljak
Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi.
Pogledaj Astronomija i Bijeli patuljak
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Astronomija i Brzina
Carl Sagan
Dr.
Pogledaj Astronomija i Carl Sagan
Civilizacija doline Inda
Povijesna karta civilizacije doline Inda Na obalama rijeke Inda, u današnjem Pakistanu, pojavila se i cvala jedna od najstarijih svjetskih civilizacija između 2700.
Pogledaj Astronomija i Civilizacija doline Inda
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Pogledaj Astronomija i Crna rupa
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu.
Pogledaj Astronomija i Dalekozor
Dopplerov efekt
gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.
Pogledaj Astronomija i Dopplerov efekt
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Astronomija i Drevni Egipat
Dugobazična interferometrija
''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.
Pogledaj Astronomija i Dugobazična interferometrija
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Pogledaj Astronomija i Dvojna zvijezda
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Pogledaj Astronomija i Edmond Halley
Edwin Hubble
crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20.
Pogledaj Astronomija i Edwin Hubble
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Pogledaj Astronomija i Efemeride
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Astronomija i Ekliptika
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Pogledaj Astronomija i Ekstrasolarni planeti
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Pogledaj Astronomija i Električno polje
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Astronomija i Elektromagnetsko zračenje
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Astronomija i Elektron
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Astronomija i Elipsa
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Pogledaj Astronomija i Eratosten
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Astronomija i Fizika
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Pogledaj Astronomija i Fotografija
Fotometrija
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina).
Pogledaj Astronomija i Fotometrija
Gabrijel Divjanović
Gabrijel Divjanović (Našice, 23. ožujka 1913. – Zagreb, 27. srpnja 1991.), hrvatski prirodoslovac i popularizator znanosti.
Pogledaj Astronomija i Gabrijel Divjanović
Galaktička astronomija
Umjetnički prikaz Mliječne staze Galaktička astronomija proučava galaksiju Mliječni put i sve što ona sadrži.
Pogledaj Astronomija i Galaktička astronomija
Galaktička formacija i evolucija
Galaktička formacija i evolucija proučava galaksije i pokušava pronaći odgovor na sljedeća pitanja.
Pogledaj Astronomija i Galaktička formacija i evolucija
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Astronomija i Galaktika
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Astronomija i Galileo Galilei
Gama astronomija
Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.).
Pogledaj Astronomija i Gama astronomija
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Astronomija i Gibanje
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Pogledaj Astronomija i Giordano Bruno
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Pogledaj Astronomija i Godišnja doba
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomija i Godina
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Astronomija i Gravitacija
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Astronomija i Gustoća
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Astronomija i Helij
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Pogledaj Astronomija i Hiparh
Infracrvena astronomija
svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').
Pogledaj Astronomija i Infracrvena astronomija
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Pogledaj Astronomija i Infracrveno zračenje
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Pogledaj Astronomija i Inkvizicija
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Astronomija i Ioniziranje
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.
Pogledaj Astronomija i Isaac Newton
James Bradley
James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.
Pogledaj Astronomija i James Bradley
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Pogledaj Astronomija i Johannes Kepler
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Pogledaj Astronomija i Jovijanski planeti
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Astronomija i Jupiter
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Pogledaj Astronomija i Kalendar
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Pogledaj Astronomija i Kamen
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Astronomija i Kemija
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Pogledaj Astronomija i Kemijski spojevi
Kinematika
Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).
Pogledaj Astronomija i Kinematika
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Pogledaj Astronomija i Klasična mehanika
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Astronomija i Klaudije Ptolemej
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Astronomija i Komet
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka).
Pogledaj Astronomija i Koordinatni sustav
Korado Korlević
'''Korado Korlević''' Korado Korlević (Poreč, 19. rujna 1958.) poznati je hrvatski učitelj i astronom iz Višnjana u Istri.
Pogledaj Astronomija i Korado Korlević
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Astronomija i Kovine
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Pogledaj Astronomija i Kozmologija
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Astronomija i Kut
Kutni promjer
Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.
Pogledaj Astronomija i Kutni promjer
Kvadrat (aritmetika)
Graf kvadratne funkcije U aritmetici kvadratom broja x nazivamo broj koji x daje pomnožen sam sa sobom.
Pogledaj Astronomija i Kvadrat (aritmetika)
Kvazar
newspaper.
Pogledaj Astronomija i Kvazar
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Pogledaj Astronomija i Laboratorij
Labud (zviježđe)
Labud (lat: Cygnus) je zviježđe sjevernog neba.
Pogledaj Astronomija i Labud (zviježđe)
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Pogledaj Astronomija i Laser
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Astronomija i Latinski jezik
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Astronomija i Led
Libracija
Mjesečeva libracija Libracija je promjena orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na motritelja na Zemlji.
Pogledaj Astronomija i Libracija
Luminoznost
sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.
Pogledaj Astronomija i Luminoznost
Maglica
zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.
Pogledaj Astronomija i Maglica
Mali medvjed
Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.
Pogledaj Astronomija i Mali medvjed
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Astronomija i Mars
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Astronomija i Masa
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake.
Pogledaj Astronomija i Međuzvjezdana tvar
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Astronomija i Merkur
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Astronomija i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Astronomija i Metar u sekundi
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Pogledaj Astronomija i Milutin Milanković
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Astronomija i Minuta
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Pogledaj Astronomija i Mjesečeve mijene
Mjesečevi čvorovi
nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).
Pogledaj Astronomija i Mjesečevi čvorovi
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Astronomija i Mjesec
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Pogledaj Astronomija i Mliječni put
Množenje
3 × 4.
Pogledaj Astronomija i Množenje
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj Astronomija i Morske mijene
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.
Pogledaj Astronomija i Nebeska mehanika
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomija i Nebeska sfera
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Astronomija i Neptun
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Pogledaj Astronomija i Neutrino
Neutrinska astronomija
Sferični fotomultiplikator za detektiranje neutrina pod vodom Neutrinska astronomija je relativno novo znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svemira kroz bilježenje čestica neutrina za razliku od optičke koja funkcionira na bazi promatranja elektromagnetskih čestica - fotona.
Pogledaj Astronomija i Neutrinska astronomija
Neutronska zvijezda
accessdate.
Pogledaj Astronomija i Neutronska zvijezda
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena.
Pogledaj Astronomija i Newtonov zakon gravitacije
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Astronomija i Nikola Kopernik
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Astronomija i Nutacija
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj Astronomija i Obujam
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Astronomija i Okultacija
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Pogledaj Astronomija i Opseg
Opservatorij
Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).
Pogledaj Astronomija i Opservatorij
Optička astronomija
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Dvojni teleskopi Keck Optička astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području vidljive svjetlosti.
Pogledaj Astronomija i Optička astronomija
Orijentacija
Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.
Pogledaj Astronomija i Orijentacija
Oton Kučera
Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.
Pogledaj Astronomija i Oton Kučera
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Pogledaj Astronomija i Perihel
Pierre-Simon Laplace
Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.
Pogledaj Astronomija i Pierre-Simon Laplace
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Astronomija i Planet
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.
Pogledaj Astronomija i Planetarna putanja
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Astronomija i Planetologija
Plinoviti div
plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.
Pogledaj Astronomija i Plinoviti div
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Pogledaj Astronomija i Pojava
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Pogledaj Astronomija i Pomrčina
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Pogledaj Astronomija i Pomrčina Mjeseca
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Astronomija i Pomrčina Sunca
Povijest Kine
'''Povijesni razvoj Kine''' Kina je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4.000 godina.
Pogledaj Astronomija i Povijest Kine
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Pogledaj Astronomija i Površina
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Astronomija i Precesija
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Astronomija i Prirodne znanosti
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj Astronomija i Prirodni satelit
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Pogledaj Astronomija i Prividna magnituda
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Pogledaj Astronomija i Proljetna točka
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Astronomija i Promjer
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Astronomija i Proton
Protoplanetni disk
Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.
Pogledaj Astronomija i Protoplanetni disk
Pseudoznanost
Pseudoznanost, djelatnost koja se pokušava predstaviti kao znanost oponašajući njene postupke, ali ne dostiže standarde kakvi se prakticiraju u legitimnim poljima koje pokušava oponašati.
Pogledaj Astronomija i Pseudoznanost
Qin Shi Huangdi
Qin Shi Huangdi Qin Shi Huangdi (kineski: 秦始皇; pinyin: Qín Shǐ Huáng, Wade-Giles: Ch'in Shih-huang; čita se Ćin Ši Huangdi); oko 259. pr. Kr.-210. pr. Kr.), kineski car iz dinastije Qin (Ch'in, današnji naziv za Kinu), koji je 221. pr. Kr. ujedinio pod svojom vlašću cijelu današnju Kinu i time postao prvi car koji je zavladao cijelom današnjom Kinom.
Pogledaj Astronomija i Qin Shi Huangdi
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Pogledaj Astronomija i Računalo
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada.
Pogledaj Astronomija i Radar
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.
Pogledaj Astronomija i Radio astronomija
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Pogledaj Astronomija i Radioteleskop
Reflektorski teleskop
Dobsonovoj montaži. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Newtonovog reflektora iz 1672. Gregorian teleskop iz 1735. Reflektorski teleskop je tip teleskopa koji svjetlost sakuplja zrcalima za razliku od refraktorskih teleskopa koji svjetlost skupljaju lećama.
Pogledaj Astronomija i Reflektorski teleskop
Rendgenska astronomija
Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.).
Pogledaj Astronomija i Rendgenska astronomija
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.
Pogledaj Astronomija i Rendgenske zrake
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Pogledaj Astronomija i Ruđer Bošković
Sarosov period
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Astronomija i Sarosov period
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Astronomija i Sat
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Astronomija i Saturn
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Astronomija i Sekunda
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomija i Sferna astronomija
Siderički mjesec
Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .
Pogledaj Astronomija i Siderički mjesec
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Astronomija i Sila
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Pogledaj Astronomija i Silikati
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Pogledaj Astronomija i Sinodički mjesec
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Astronomija i Spektar (fizika)
Spektrometar
Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).
Pogledaj Astronomija i Spektrometar
Spektroskop
spektroskop Spektroskop (grčki skopeo.
Pogledaj Astronomija i Spektroskop
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Astronomija i Stara Grčka
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Astronomija i Starogrčki jezik
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Pogledaj Astronomija i Statistika
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Pogledaj Astronomija i Stijena
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.
Pogledaj Astronomija i Subatomska čestica
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Astronomija i Sunčev sustav
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Astronomija i Sunce
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Astronomija i Supernova
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Astronomija i Svemir
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Astronomija i Svemirske letjelice
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Pogledaj Astronomija i Svemirski teleskop Hubble
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Pogledaj Astronomija i Svjetlosna godina
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Astronomija i Svjetlost
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Pogledaj Astronomija i Tales
Tamna tvar
Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.
Pogledaj Astronomija i Tamna tvar
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Astronomija i Teleskop
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Astronomija i Temperatura
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Astronomija i Tlak
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Pogledaj Astronomija i Toplinsko zračenje
Trans-neptunski objekt
Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).
Pogledaj Astronomija i Trans-neptunski objekt
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Astronomija i Trojanci (astronomija)
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomija i Tropska godina
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Pogledaj Astronomija i Tycho Brahe
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''.
Pogledaj Astronomija i Ubrzanje Zemljine sile teže
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Astronomija i Ugljik
Ultraljubičasta astronomija
Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.
Pogledaj Astronomija i Ultraljubičasta astronomija
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Astronomija i Uran
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Astronomija i Valna duljina
Veliki medvjed
Crikvenice Veliki medvjed (lat: Ursa major) je cirkumpolarno zviježđe vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke.
Pogledaj Astronomija i Veliki medvjed
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Astronomija i Venera
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Astronomija i Vladis Vujnović
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Pogledaj Astronomija i Vodena para
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Astronomija i Vodik
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Astronomija i Vrijeme (fizika)
Vrlo veliki teleskop
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu''). Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl.
Pogledaj Astronomija i Vrlo veliki teleskop
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Pogledaj Astronomija i William Herschel
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Astronomija i Zemlja
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje.
Pogledaj Astronomija i Zemlji bliski asteroidi
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Pogledaj Astronomija i Zemljina precesija
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Astronomija i Znanost
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Pogledaj Astronomija i Zodijak
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Pogledaj Astronomija i Zrakoplov
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Pogledaj Astronomija i Zviježđe
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Astronomija i Zvijezda
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomija i Zvjezdana godina
Zvjezdana skupina
Vlašići. Zvjezdana skupina je skupina je zvijezda koje zajedno drži gravitacija, a koje su ista podrijetla i koja se kreće u galaktičkom gravitacijskom polju kao jedna cjelina.
Pogledaj Astronomija i Zvjezdana skupina
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.
Pogledaj Astronomija i Zvjezdarnica
Zvjezdarnica Višnjan
Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.
Pogledaj Astronomija i Zvjezdarnica Višnjan
21 Lutecija
21 Lutecija, asteroid glavnog pojasa kojega je 15. studenog 1852. otkrio Hermann Goldschmidt.
Pogledaj Astronomija i 21 Lutecija
243 Ida
Ida (oznake 243 Ida) je asteroid u asteroidnom pojasu.
Pogledaj Astronomija i 243 Ida
25143 Itokawa
25143 Itokawa je asteroid iz obitelji Apollo. Ovo je prvi asteroid s kojeg su vraćeni uzorci tla zahvaljujući misiji Japanske sonde Hayabusa.
Pogledaj Astronomija i 25143 Itokawa
2867 Šteins
2867 Šteins, privremene oznake 1969 VC, nepravilni je asteroid iz unutarnjih područja asteroidnog pojasa, promjera oko 5 km.
Pogledaj Astronomija i 2867 Šteins
4 Vesta
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.
Pogledaj Astronomija i 4 Vesta
433 Eros
Animacija puta svemirske letjelice NEAR Shoemaker od 31. svibnja 1996. do 12. veljače 2001. (Kazalo: NEAR Shoeaker - magenta; 433 Eros - zelen; Zemlja - tamno plava; 253 Mathilde - svijetlo plava; Sunce - žuto). 433 Eros je asteroid (planetoid) u skupini Amora.
Pogledaj Astronomija i 433 Eros
951 Gaspra
951 Gaspra, asteroid Glavnog pojasa S-tipa.
Pogledaj Astronomija i 951 Gaspra
Također poznat kao Zvjezdoznanstvo.
, Gabrijel Divjanović, Galaktička astronomija, Galaktička formacija i evolucija, Galaktika, Galileo Galilei, Gama astronomija, Gibanje, Giordano Bruno, Godišnja doba, Godina, Gravitacija, Gustoća, Helij, Hiparh, Infracrvena astronomija, Infracrveno zračenje, Inkvizicija, Ioniziranje, Isaac Newton, James Bradley, Johannes Kepler, Jovijanski planeti, Jupiter, Kalendar, Kamen, Kemija, Kemijski spojevi, Kinematika, Klasična mehanika, Klaudije Ptolemej, Komet, Koordinatni sustav, Korado Korlević, Kovine, Kozmologija, Kut, Kutni promjer, Kvadrat (aritmetika), Kvazar, Laboratorij, Labud (zviježđe), Laser, Latinski jezik, Led, Libracija, Luminoznost, Maglica, Mali medvjed, Mars, Masa, Međuzvjezdana tvar, Merkur, Metar, Metar u sekundi, Milutin Milanković, Minuta, Mjesečeve mijene, Mjesečevi čvorovi, Mjesec, Mliječni put, Množenje, Morske mijene, Nebeska mehanika, Nebeska sfera, Neptun, Neutrino, Neutrinska astronomija, Neutronska zvijezda, Newtonov zakon gravitacije, Nikola Kopernik, Nutacija, Obujam, Okultacija, Opseg, Opservatorij, Optička astronomija, Orijentacija, Oton Kučera, Perihel, Pierre-Simon Laplace, Planet, Planetarna putanja, Planetologija, Plinoviti div, Pojava, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Povijest Kine, Površina, Precesija, Prirodne znanosti, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Proljetna točka, Promjer, Proton, Protoplanetni disk, Pseudoznanost, Qin Shi Huangdi, Računalo, Radar, Radio astronomija, Radioteleskop, Reflektorski teleskop, Rendgenska astronomija, Rendgenske zrake, Ruđer Bošković, Sarosov period, Sat, Saturn, Sekunda, Sferna astronomija, Siderički mjesec, Sila, Silikati, Sinodički mjesec, Spektar (fizika), Spektrometar, Spektroskop, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Statistika, Stijena, Subatomska čestica, Sunčev sustav, Sunce, Supernova, Svemir, Svemirske letjelice, Svemirski teleskop Hubble, Svjetlosna godina, Svjetlost, Tales, Tamna tvar, Teleskop, Temperatura, Tlak, Toplinsko zračenje, Trans-neptunski objekt, Trojanci (astronomija), Tropska godina, Tycho Brahe, Ubrzanje Zemljine sile teže, Ugljik, Ultraljubičasta astronomija, Uran, Valna duljina, Veliki medvjed, Venera, Vladis Vujnović, Vodena para, Vodik, Vrijeme (fizika), Vrlo veliki teleskop, William Herschel, Zemlja, Zemlji bliski asteroidi, Zemljina precesija, Znanost, Zodijak, Zrakoplov, Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana godina, Zvjezdana skupina, Zvjezdarnica, Zvjezdarnica Višnjan, 21 Lutecija, 243 Ida, 25143 Itokawa, 2867 Šteins, 4 Vesta, 433 Eros, 951 Gaspra.